Upotreba reči zažareno u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

U kući Nikole Belića svi su pospali, al’ onaj mladi Gružanin ne spava. Šta čeka on?... Lice mu je zažareno, jelek mu je na prsima tesan, pa ga zaludu raskopčava, čini mu se ugušiće ga, usne su mu suve, dah gori, on misli da

Čuješ li pesmu slavuja?... Vele da on svu dragu noć samo ljubavi peva, kažu da i on ljubi... — Oh, Milisave! — reče zažareno devojče. — Ja kad sam kod tebe, a meni se čini da i trava o ljubavi pripoveda, da se i nebo i zemlja grle i ljube...

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Oči njegove žene gledale su ga na njegovom putu, tužno, mutno, a oči Božičke, zažareno, nepomično, kao da žele da ustrele i ubiju.

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

jednu tvoju klonulu, toplu i punu ruku prebacih preko moga ramena, i privukoh te, posadih u krilo, okrenuh tvoje zažareno i uplakano lice spram mene i naslonih ga na moj obraz... — Slatka si! — I upih moje usne u tvoje tako duboko i jako...

A svetlost je obasjavala svu: njen vitak stas, široka ramena, lepo razvijeno i zažareno lice s vrelim ustima i crnim, tamnim, dosta upalim i užagrenim očima...

I, ne znajući čime da se izgovori, poče ga moliti: Nemoj, bolna sam! Njeno obasjano i zažareno lice, ugrižena usta, vrele oči, kosa u neredu, jelek raskopčan, sve to učini, te Jovanu sinu misao da je možda ona

Pogledah, a ono se izdiže zaturen fes na čelo i ukaza oznojeno i zažareno mrko lice Mladenovo. Nuška se iza mene još više saže, poniknu i rukama me poče jače privlačiti k sebi, kao da me

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

Postajaše sve raspoloženija i rad iđaše sve bolje i življe. Posle pola časa pusti decu i, brišući maramom oznojeno i zažareno lice, priđe k pisaru, koji već beše ustao i vrlo učtivo prihvati njen pozdrav. Iziđoše oboje napolje i sedoše u hlad.

Pisar se izmače, preplašen, zbunjen, iznenađen, podiže zažareno lice, koje odjednom poče bledeti, usne se iskriviše i zatresoše, celo mu telo zadrhta, naročitu slabost stade osećati

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

vižlje — pas prepeličar viljevski — slonovski Vlah — čovek pravoslavne vere, seljak gigov — veliki petao glavnja — zažareno drvo gobela — „naplatak, jedan od lukova koji sastavljaju krug oko točka” gredom — putujući gužva — uzica gumina —

Bojić, Milutin - PESME

A zrele volje biju strune, I šušnjem čezne stolet hrast: Gospodnjih suza želi slast. Sve zažareno siše, srče Rastočenoga sunca tuč, A greh u senci narda hrče I zagašeni sreće luč Mre, dok ga sunca mije tuč.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti