Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO
I širokim rukavom svojim brisaše oči... Srce je povuče za njim. Htede da ga vikne, da se združi s njim; s njim da brodi mirne dubrave, s njim da jede gorki zalogaj, da mu bdi nad sanjivim i umornim telom...
Radičević, Branko - PESME
80. Kad mu belu ruku pruži: „De ste, de ste?“ kad uzdane, Kad se ruka s rukom združi, Kad kroza nju srce plane? Oj karaču, amo odi, Gleni, pa se namrgodi! 81.
Ćopić, Branko - Čarobna šuma
— O, gle vraže! — hvatam dim, neću više biti s njim.“ „Nevolja nas ista združi, hajde sa mnom, korak pruži.
Šta ću, kud ću, gledaj muke, pa pobjegoh u hajduke.“ „Nevolja nas ista združi, hajde s nama, korak pruži.
“ „Nevolja nas ista združi, hajde s nama korak pruži.“ Četir druga, sreće loše, u planini omrkoše, Mamuzar je, tužna lica, bio
Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE
Da l' to snaga niče nova? Daruj, Bože, blagoslova, Da vas združi bratska sloga, Zavetnike koji s' kupe Oko groba Đurinoga! J.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
cvet »sunčogleda« u bašti, pa ga probije družicom (većim vretenom) i kroz tu rupu gleda momka s kojim želi da se združi i da mu okrene pamet (etimološka magija, SEZ, 58, 1948, 254, Gruža).
Ilić, Vojislav J. - PESME
16. A čak poznije, kad je Omer-paša Robio Bosnu i plemiće njene, S njime se združi krvopija naša, I s njime ode i odvede žene I Jelku, valjda... Gde je? Da l' je živa?
Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU
A to se i samo zna, jer kad se žena s mužem združi, onda jezik pruži! Ama dotle od svašta strepi te ne smi ni svoga zuba pomoliti. A za koje veliko poštenje muževlje?
Svaki se započetak svidi ljudma mučan. Danas jesmo, a sutra nismo. Kad se žena s mužem združi, onda jezik pruži. Mao pokoj a duga tuga. Kad čovek radi, Bog ne brani.