Upotreba reči zlatnici u književnim delima


Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Kopšinih vrata, na danu, bili su ogromni pendžeri, u skupom staklu, a na crvenoj kadifi, izloženi, taleri, franceski zlatnici, i dukati venecijanski, sve, poređano, na vidik prolaznika, pa i slepaca, i lopova.

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Jedan od njih ščepa trubu papirosa koja je ležala na pisaćem stolu, misleći da su u njoj zamotani zlatnici; drugi jedan htede da mu je otme. Nasta rvanje oko te trube. Oni je pocepaše u sitne parčiće.

“ On izvadi iz džepa punu šaku zlatnika. „Evo, pogledajte! - sve sami sjajni novi novcati zlatnici, kao što se mogu očekivati od upravnika kovnice“. Oni se rukovaše i oprostiše se jedan od drugog.

Krakov, Stanislav - KRILA

Uostalom njemu su novci potrebni. Gubio je stalno na farbulama. U predsoblju su zvečali zlatnici po stolu. — Ful. — Fus kuler. Lule se klatile. Čašice su prazne. Srećni igrači su nosili na krilu polugole žene.

— Na frontu novci donose nesreću, tešio ga je neko i sa zadovoljstvom osećao kako ga žulje zlatnici ušiveni u pojasu. Mardžukić je izašao pred kolibu. — Ne vide se zvezde... biće snega. Potom su i drugi izlazili.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti