Obradović, Dositej - BASNE
” neka viče. O zlom sažaljenije imati, to je na pogibel mirnim i dobrim ljudma. Zato pravo vele naši stari: da je gori jatak od pustahije.
Ali blagonaravijem i dobrodjeteljiju ukrasiti se, to zlom i nevaljalom srcu nije dato. Zlotvoriteljan čovek podoban je ovome kurjaku: kad legne na smertnu postelju, sav razdrpat
— viče Teognid: Bedno siromaštvo, koje mnogim zlom učiš, lažama, prevarama i pogibelnim kavgama!” Rano valja raniti i kasno legati ko želi da mu siromaštvo u kuću ne dođe.
” Na više mesta obače to isto bogatstvo pohuždava se i za vredovito i mnogim zlom vinovno izdaje. Za imati, dakle, čisto ponjatije o tome, i ova vidima protivorečija za ukloniti s puta, dužni smo ovako
blagodarni biti narodi koji se u blagoureždenim carstvam nahode i živu, gdi silan i nepravedan muči se i grize u zlom i pakosnom srcu svome, a ne može niti sme slabijega obiditi!
Umre mi gospodar, a ja se — u zli čas po me! — oženim s njegovom udovicom, zlom ženom i prokletom, da joj pod nebom u zlu nejma para! Sedmoro dece s njom sam izrodio, i sve zaludu.
Crnjanski, Miloš - Seobe 2
Kako su se voleli. Ali ne pomaže. Petar samo ćuti, a njegove, pre tako blage, plave oči sijaju sad, u nekom ledenom, zlom sjaju. A Varvara ima uplakane oči svako jutro. Ali zašto sve to, neće da kažu.
Maksimović, Desanka - TRAŽIM POMILOVANJE
koji dugo, ćutke, gutaju gorčinu, kada najednom iz njih grune otrovanih reči lava; za ljude nekada tople i krotke kad zlom prevaziđu i sebičnjake; za pregaranja i gladovanja očiju i srdaca i dijafragmi da bi potom se prometnula u vukodlake
Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA
Društvo se raslojilo, zavadilo, ispunilo mržnjom i zlom; ono guši i okiva razmah mladih bića. Zbog toga su sva sredstva otpora dozvoljena, preporučljiva.
Simović, Ljubomir - HASANAGINICA
Al što mu je oni više osporavaju, to je on surovije dokazuje. HASANAGINICA: Razumem šta hoćeš da kažeš; al zlom se ništa ne dokazuje. Zar se snaga nije dokazala ako se nije zlom dokazala?
HASANAGINICA: Razumem šta hoćeš da kažeš; al zlom se ništa ne dokazuje. Zar se snaga nije dokazala ako se nije zlom dokazala? JUSUF: Ja to ne tvrdim, ja samo kažem šta mislim.
Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU
Sedlaj konja! Noć na bregu, bije tonja. U Čajniču znaju žreci inu priču: ko u Stocu zaleprša o zlom kocu, taj osvane u Blagoja i Dostane. KROZ GORAŽDE Kosiš li to ili žanješ belo žito? Šta li sija?
Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA
»Kakvo zlo, misli ona dalje : samo tek da se tako kaže. Zabrinuti i opterećeni zlom ljudi ne smeju se tako veselo, a njemu smeh ne silazi sa usta. More, slavan je život, slatko je živeti !...
da se u poslednje vreme Ljubica odjedared izmeni: postade neobično preplašena, sa lomljena nekakvim crnim, iznenadnim zlom, ubijena!...
Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME
Bori se tanka svila Sa zlom voljom aprila, Ocvali trn i višnjica, ko brat i sestra, stoje; Od susnežice Očvrsle im latice, Pa pljušti, pljušti Ko
Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC
Jošt imate zemlje i ovacah, pa harajte i kože gulite! U vas stenje na svakoju stranu zlo, pod gorim, kao dobro, pod zlom. Spuštavah se ja na vaše uže, umalo se uže ne pretrže; otada smo viši prijatelji, u glavu mi pamet ućeraste“.
“ KNEZ ROGAN Hvala Bogu, pasjega mileta, kâ je opit sa zlom i nepravdom! Đe dopire, tu zakona nema; zakon mu je što mu srce žudi, što ne žudi u Koran ne piše.
Pandurović, Sima - PESME
A brzo će, opet, druže — je li? — Hladni vetri u naletu zlom Smračiti ga; i listovi sveli Valjati se prašinom i tlom?
Svejedno je da l’ me razumete — Ma ko bio, želim da sam sâm. Jer osećam da u času zlom Dom se mirni pretvara u hram; Znam, i njemu brzo ide slom — Slom, al’ s njime treba biti sâm.
Učitelj, pesnik, prosvetitelj svome Narodu, on je provodio dane U burnom, teškom, zlom vremenu tome U radu, s verom iz mladosti râne, Usred mučnih dana i borbena jêka. On je bio dete svog Velikog veka.
Da mi je ljubav osetiti blagu O kojoj ne zna, a govori svet, Naivnu, belu, u životu zlom! Da mi je opet zavoleti dragu! Jer svet je bluda i razvrata dom, Gde čednost vene kao râni cvet.
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
— Gde zlo zamrkne, tu i osvane. — Svak se svoga zla boji. — Ne pozna se zlo, nego kad dođe. — Što za zlom dođe, s vragom pođe. — Ko za vragom pođe, vrag ga i odnese. — Od koze jare, od ovce janje, a od vraga vrag.
Sveti Sava - SABRANA DELA
I zapovediše oni koji su ga postavili da bude slobodno. Ako li se zlom i lukavom voljom dogodi da padne pod vlast upropastitelja i lukavih ljudi, koji se ni na šta drugo ne obaziru osim na
Domišljam koji bi odgovor bio ako, iznašavši ga, osudi pobeći možete. O, vi, dakle, teško zlom i pogibeljnom, pre suda zlo izabraste, i naneste toliku štetu ne toliko njemu, nego i sami sebi, a sa vama i drugima, a
i sve što se vidi krasotom osnovano; gde posle tolikog našeg utvrđenja tačnosti, koliko je moguće, znam da neće zlom oskudevati, niti zla uzrokom, i zle i bezbožne zveri razvraćenje, i krivih uzroka umnožavanje.
Ćosić, Dobrica - KORENI
Sama ptica peva, gori mesečina u travi, nebo ne preti paklom, ne opominje zlom i strahom za grehe, samo njemu obećava i nudi sve što želi. I mlade žene, meke u glasu i bedrima.
Petrović, Petar Njegoš - LUČA MIKROKOZMA
Ad se zove, car mu je Satana, mračna duša, neba nenavisnik; zlo je njemu jedina utjeha, on se sa zlom vječno obručio; zlu je žertvu prinio veliku, šesti dio nebesnog voinstva: lišio ih blaženstva svetoga, u mračno ih
Grdnu dušu zlom opojenika mračne bure uskolebale su; nesmislenik gordi pomišljava da ga nije moja moćna ruka na tron gordi iz ništa
Duh lukavi i zlom zadojeni, on je svojoj pogubnoj namjeri sve polkove svoje obratio, Adama je na zlo prevlastio (od vas činom
Zli vladalac kad se sa zlom vjenča, pozdravi mu odsvud zagrmješe - on vjernosti gordo zahvaljuje. Evo Adam, evo Noelopan, evo Razec i evo
Već su vjesi, sveti oblik pravde, zlom svojijem grdno prepunili, nagnuli ih k svojoj pogibiji. Dan četvrti sjutra će granuti na njih strašnim gnjevom
buče volne s mučiteljskom bukom: sve glas sliva pod svodom mračnijem; tutnji tartar iz mračne utrobe strašnim grlom, zlom opštega glasa: sve za žertvom huliteljah čezne!
Kainovi bezbrojni potomci zlom svakijem zemlju ispuniše, gr'jeh im diza more nad gorama, al' im zloće iskru ne pogasi!
Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE
“ A da mu je kafane žao bilo, o tome nema ni govora, pa se nije to jedanput desilo da je on nju pakosnicom i zlom ženom nazivao i prebacivao joj što je zbog nje i razgovora sa ljudima željan ostajao.
Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)
Docnije na roditelje hotimično zaboravlja, sve dok se u HHH glavi ne pojavi otac sa zlom nakanom. Nešto slično nalazimo i u gazda-Mladenovoj vezanosti za babu; veoma jakoj, ali i veoma dvosmislenoj.
Miljković, Branko - PESME
rosom u nadanje i veče Vara me azur poklonom tebi sličnim I strah stvarniji od onih što kleče U strahu od promena pred zlom nepomičnim.
nas s mrazom koji piše pesme; Šumo teška rimo nakraj bela sveta, Zar zlo pobeđeno ni zapevati ne sme Pred novim zlom koje počinje da cveta?! Misao koja ne ume da misli Zavlada svetom.
Nastasijević, Momčilo - PESME
Bolest mine, nu eto nam gladi, Zlo se sa zlom bez promene menja, Čudi i jest te trajemo, ljudi. PESMA VEZILjA Ni brodi bez prebroda, Ni gore bez prohoda, Ne žali
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
nevino poginule Jovanbegovice; kosovski božuri; bosiljak koji je samonikao na Isusovom grobu) ili kakvom dobrom ili zlom demonu (brest, jasen, jela, bor pripadaju vilama; zova i orah nekim zlim demonima), ili divovima, koji su u stvari
Ilić, Vojislav J. - PESME
Kome sam gradu kao dete, Nepoznat jošte s pravim zlom, Proricô dane slave svete U patriotskom žaru svom. U kom je sve što srce ište I što napretku daje let: Različne škole,
Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU
Pogane vetar sa zlom duhom i s psovkom, sa sramotnom i ukornom besedom, pogane vatru s krvlju, s ubijanjem, s klanjem, s prženjem, s požizanjem
se o tomu smatraj i proberi se, velim ti, čoveče, za ovi prohodljivi vek, kako je svašto nepostojano u njemu: više sa zlom prohodljivo negoli s dobrom. I početak i dočetak plačljiv mu je.
O TIRANIMA Bili su i od pre na svetu mnogi zli i opaki mu čitelji, tireni, što su ljude zlom pedepsali i mučili moreći.
I to je beleg njemu bio jer će skoro zlom smrću poginuti, kako i stalo mu se je to. Ubiše ga Grci. POSTANAK CARIGRADA Ovi prvi sabor učini se u dvaistgodištno
S malo ljudi vratiše se natrag u svoju zemlju Oskold i Dir. JULIJANOVA SMRT Odmetnik hristjanskoga zakona car Julijan, zlom se bio izvadio na hrišćane i kćaše da ih iseče i pobije.
(Jedan budavši zver, te znade za dobro čoveku i do smrti verno mu za to posluživa, a pakostni razumni ljudi sa zlom za dobro drugome vraćaju! Sve se ovo nama za svet i privodi napred!
« Taki se setiše da su zgrešili što su od svoga im brata uposlovali i ono ih zlo onde sustiže, te će jadnici zlom propasti. »Mi, rekoše, siromasi dođosmo kupiti žita da se koji dan prehranimo, a evo sad pravo o svojoj glavi hodismo!
Onda već i sam Tatarhan od jeda i od derta svoga mu stade pucati kad vide s očima kako mu vojska zlom propade. Uteče ispod grada s boljima konjici, na jedno visoko brdo stade gledeći što čini more, busajući se s rukami u
Sami sa zlom živu, ni druge ostaljaju mirno se živiti s nagonom ih na zlo. Sa svojom snagom i s telesnom se silom dičeći hvale.
Ovi zato ginu zašto kinju i pedepšu sa zlom siromaš bez promišljanja se valjala o njih... O, da čudna neprava i rđava počađila i crna toga našega žitka nam ovdašnjega
Zažegao si sveću u crkvi — e, dobro si to učinio; al' je došao ti drug tvoj nejači za tobom, kome si što zlom nahudio; uzdahnuo je do boga na te, u tome ti je tvoja se sveća utrnula.
rasela, narode svađa, jezike na kavge i bojeve uzjaruje, careve podiže i nemiri zemlju, razmirje čini drug na druga, zlom vrlaiše, manastire zapuštuje, ljude na svoje popove s najahivanjem podiže i popove na ljude garezi.