Upotreba reči zmaj u književnim delima


Dučić, Jovan - PESME

Moj zmaj nepobedni biće na mom štitu, I moje će ime biti na mom maču; I vodiću gordo svoju sjajnu svitu — Idući za glasom što

Ršumović, Ljubivoje - JOŠ NAM SAMO ALE FALE

BILO JE PROLEĆE MESEC MAJ BILO JE PROLEĆE MESEC MAJ, DRVEĆE SE PRELILO ZELENIM KREMOM, BEZ POSLA JE OSTAO JEDAN ZMAJ SA VISOKOM ZMAJEVSKOM STRUČNOM SPREMOM, MOTAO SE MEKO VREME PO GRADU, ČITAO OGLASE I KONKURSE IZ ŠTAMPE, ZMAJ

ZMAJ SA VISOKOM ZMAJEVSKOM STRUČNOM SPREMOM, MOTAO SE MEKO VREME PO GRADU, ČITAO OGLASE I KONKURSE IZ ŠTAMPE, ZMAJ KOJI JE UŽIVAO U SVOME RADU, IZGUBIO SE KO SVITAC BEZ LAMPE.

OPET JE PROLEĆE MESEC MAJ, NA DRVEĆU PUPE ZELENE ĆUMICE ZA VOLANOM "LAYLANDA" SEDI ZMAJ NA LINIJA KALEMEGDAN — ŠUMICE.

DOTERA KOLA U GARAŽU KOLEGE O NjEMU PRIČAJU SVE NAJ, NAJ, ALI MU JE NAJDRAŽE KADA KAŽU: — E DANAS SI VOZIO KAO PRAVI ZMAJ! ZAPIS O PARADNOJ AŽDAJI Na dan Prvoga maja u Beograd je doputovala jedna aždaja iz pasivnog kraja.

Pa skoči u reku, i već tome sl, a nije znao uopšte da pl. Fotograf stiže, i namesti blend, Zmaj reče i to beše.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

tendencija 16 Merila 19 NAIVNA PESMA 22 MESTO I ULOGA ZECA 35 JEDAN VID UPOTREBE DEČJE 48 KNjIŽEVNOSTI 48 ZMAJ 53 POBUNA PETLIĆA 61 ĆOPIĆEVE PRIČE IZ DETINjSTVA 70 DETE U LUKIĆEVOJ POEZIJI 91 DOKOLICE DUŠANA RADOVIĆA 97 OPROŠTAJ

Kod nas se za rodonačelnika dečje književnosti uzima Jovan Jovanović Zmaj (1833—1904), veoma plodan pesnik i urednik dečjih listova, koji se, moćnije no iko posle njega, obratio detinjstvu svoga

veoma plodan pesnik i urednik dečjih listova, koji se, moćnije no iko posle njega, obratio detinjstvu svoga naroda. Zmaj je kao dečji pesnik bio najplodniji na prelazu iz XIX u HH vek; nešto pre njega, u Engleskoj su delovali sjajni

Uostalom, lakše je bilo pokazati zašto je Zmaj loš u nekim svojim ozbiljnim, nego zašto je i kako dobar u dečjim pesmama.

Jedino dečja pesma na ovo pitanje danas odgovara potvrdno. U dečjim pesmama, Zmaj je naivan i prostodušan u dobrom smislu reči; u mnogim ozbiljnim njegovim pesmama ta naivnost je siromaška, dosadna.

Naš najveći dečji pesnik, Jovan Jovanović Zmaj (1833—1904) bio je, razume se, veliki prijatelj i ljubitelj zečeva. U sledećim stihovima oseća se ritam skakutanja i

Ono što se od njih skriva, to im je najpotrebnije. Da nije tako, zašto bi se skrivalo? 1978. ZMAJ I Kod Zmaja najpre pada u oči bezmerna, nesuzdržana otvorenost, okrenutost ka drugima.

Odatle do obraćanja deci samo je jedan korak. I doista, upravo u deci Zmaj je našao sredinu koja je u potpunosti odgovarala njegovoj naglašenoj sklonosti ka poučavanju, i ekstrovertovanoj prirodi

Neumoran radnik, pesnik poletan i govorljiv, Zmaj je umeo prirodno i lako da saobraća sa čitaocem: osobina na koju moderni duh gleda sa podozrenjem, ali s kojom, izgleda

I tako — jasan, pristupačan, saradnički predusretljiv, Zmaj se, kao pobornik primenjene, angažovane poezije, morao povući s terena na kojem su se već začinjali složeniji pesnički

Nadahnut ili samo podstaknut, ponesen ili izazvan, Zmaj je pevao bez predaha. Vidimo ga takvog, radišnog i svuda prisutnog, u celoj drugoj polovini devetnaestog veka, u

Na događaje pesnik se odaziva skoro automatski: Zmaj je najveći pesnik srpskog novinarstva, ili najveći novinar srpske poezije.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

TOMAZEO 206 BRANKO RADIČEVIĆ 209 BOGOBOJ ATANACKOVIĆ 214 JOKSIM NOVIĆ OTOČANIN 217 JOVAN SUNDEČIĆ 219 JOVAN ILIĆ 221 ZMAJ JOVAN JOVANOVIĆ 223 ĐURA JAKŠIĆ 229 LAZA KOSTIĆ 234 STEVAN VLAD. KAĆANSKI 239 STJEPAN MITROV LjUBIŠA 240 MILAN Đ.

Oko 1840. godine i četrdesetih godina on je bio bard ustavobraniteljske stranke, kao što su docnije Zmaj i Jakšić bili bardi omladinstva, i napisao je ceo jedan niz »pesama ustavovačkih«, dinastičkih oda, stihovanih brošura

liberalnim i antiklerikalnim tendencijama, od kojih su neki imali i književnoga elementa, kao Komarac (1861—1869), Zmaj (1864—1871) i Žiža (1871—1874). Almanasi su izgubili onaj značaj koji su imali u prvoj polovini XIX veka.

Dva pesnika prvog reda, Zmaj Jovan Jovanović i Đura Jakšić, dižu srpsku liriku na visinu na kakvoj dotle nije bila, za njima se javlja znatan broj

»Dolazi vreme, pisao je Laza Kostić, da se bojišta preruše u pozorišta.« Pokrećući 1862. Javor, Zmaj Jovan Jovanović stavlja kao glavni zadatak svoga lista razvijanje »novog narodnog pozorišta i dramatičke literature«.

od njih nije iz elemenata narodne poezije, u narodnom stilu i duhu, ispevao tako lepe i istinski poetske pesme. ZMAJ JOVAN JOVANOVIĆ ŽIVOT. — Najplodniji pesnik romantičarskog doba, Jovan Jovanović, docnije nazvan Zmaj, rodio se 24.

ZMAJ JOVAN JOVANOVIĆ ŽIVOT. — Najplodniji pesnik romantičarskog doba, Jovan Jovanović, docnije nazvan Zmaj, rodio se 24. novembra 1833. godine u Novome Sadu.

Za sve to vreme uređivao je razne književne, satirične i dečje listove: 1862. Javor u Novom Sadu; od 1864—1871. Zmaj, po kome je i ime dobio; od 1871. Do 1874. u Pančevu Žižu; 1877. do 1878. Ilustrovanu ratnu kroniku u Novom Sadu; 1878.

Inače, sav ostali njegov književni rad je u poeziji. Zmaj Jovan Jovanović zauzima jedno od najvećih mesta u srpskoj književnosti i pevanjem ispunio je gotovo pola veka svoga

Još kao vrlo mlad čovek, đakujući u Požunu, Zmaj je od 1848. počeo pevati, potpisujući se »Osijan«. Ubrzo je skrenuo opštu pažnju na sebe i već početkom šezdesetih

Sve dojakošnje pesme Zmaj Jovana Jovanovića izišle su u Novom Sadu 1871. Pevanija je izišla u Novom Sadu 1882; ostatak njegovog pesničkog rada

Zatim, došao je jak uticaj Branka Radičevića, kod koga je Zmaj uzeo ono što je pesniku Đačkog rastanka bilo najbolje: lakoća izraza, okretnost stiha, vedrina, naročito narodni jezik

Radičević, Branko - PESME

“ — „Zmaj Milutin — ta Boga ti, sine! Kliknu starac, milo mu bejaše, Pa ovako dalje beseđaše: „Ta ja i on kâ braća smo bili,

Od to doba proše dve godine, I pogibe Zmaju Milutine. Zmaj je bio, kâ zmaj je i pao, Sam je onda triest sasekao, I što ću ti hvaliti ga veće, Nigda majka roditi ga neće.

Od to doba proše dve godine, I pogibe Zmaju Milutine. Zmaj je bio, kâ zmaj je i pao, Sam je onda triest sasekao, I što ću ti hvaliti ga veće, Nigda majka roditi ga neće.

jedva sam poznao, Za detinstva moga on je pao, Sa Turcima u boju krvavu On je slavno izgubio glavu; Njega zvau Zmaj-Ognjeni Rade...“ — „Zmaj Ognjeni?... Ta ko za nj ne znade!... “ Oh, srećice starcu iznenada!

“ — „Zmaj Ognjeni?... Ta ko za nj ne znade!... “ Oh, srećice starcu iznenada! Tu Miletu on ogrli mlada, Starini je i milo i

Mlogi su nas Turci osetili, Mlogi na nos pred nama s' pobili, A najgrđe što imaju jade? Te činjaše Zmaj-Ognjeni Rade... Ta ne bija ni ja kukavica, Al' on beše nama perjanica.

Već ispišem dva do tri komada, Al' gle meni knjige iznenada! Knjigu sitnu Zmaj Ognjani prati, A u knjizi ovako me brati: „Bogom brate, knjigu poslušajde, Pa meneka na vesele ajde, Ja isprosi

“ „Oh, moj Rajko, zbori, pa me čuj!...“ Aja opet ruži ga i psuj! Ali planu Zmaj Ognjani Rade, Pa ovako besediti stade: „Neću, neću, i tako mi Boga, Prekoračit više praga tvoga!

De stanak moj? De stanak moj? Znaš li pleme ono slavno, Još slavnije ne odavno, Kada planu kako zmaj Da sačuva rodni kraj? Znaš li Srbe Vojvođane? Kod ti Srba stanak moj.

Kostić, Laza - PESME

A uz nju se prikučila aždaha, sedmoglavi zmaj, na prvoj glavi glava mrtvačka, iz vilica joj modri plam polagano po crnom dimu liže kô da nešto piše, — u mlazovih

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

ko je njen čoek za koga se ona udala, a ona mu odgovori: — Ja sam se — veli — udala za cara zmajskog, i moj je čoek zmaj, nego, brate, da te dobro sakrijem, jer moj čoek veli da bi svoje šure isjekao kad bi ih samo viđeti mogao; ja ću njega

zmajev dvor; u dvoru sestra brata lepo dočeka i ugosti, a kad bude pred noć, ona mu reče: — Brate, sad će doći ljutit zmaj ognjeviti, sve vatra iz njega sipa, rada bih te zakloniti da te onom silom ne opali, hodi sakrij se.

Kad Stojša tako večera, reče mu sestra: — Sad će pasti buzdovan pred kuću čak iz drugoga hatara da se zna da ide zmaj.

brže istrči pred kuću pa mu ne dadne ni na zemlju pasti, nego ga dočeka u ruke pa zavitla njim čak na treći hatar. Zmaj kad to vidi, začudi se: „Kakva to sila goni od mojega dvora!“ — pa se vrati natrag i uzme buzdovan pa s njim kući.

A ona mu odgovori: — Moj brat. Zmaj je opet zapita: — A što je došao? A ona odgovori: — Došao da me vidi. Onda zmaj srdito reče: — Nije on došao da

A ona mu odgovori: — Moj brat. Zmaj je opet zapita: — A što je došao? A ona odgovori: — Došao da me vidi. Onda zmaj srdito reče: — Nije on došao da te vidi, nego da te vodi.

Čujući Stojša iz dvora ovaj razgovor, iziće i on pred zmaja, a zmaj kako ga vidi, stisne se na njega, a Stojša ga dočeka pa se uhvate u koštac te se ponesi.

Najposle Stojša obori zmaja i pripuši ga, pa mu reče: — Šta ćeš sad? A zmaj mu odgovori: — Da si ti meni pod kolenima kao što sam ja tebi, ja bih znao šta bih radio.

A Stojša mu reče: — Ja tebi neću ništa, — pa ga pusti. A zmaj ga onda uzme za ruku pa s njim u dvor, te se stanu veseliti za nedelju dana.

Kad prođe nedelja dana, zapita Stojša zmaja i za trećega zeta, i zmaj ga uputi kud će ići dok ne nađe grad gde su dvori i trećega zeta.

U dvoru sestra brata lepo dočeka i ugosti, a kad bude pred noć, onda mu reče: — Brate, sad će doći ljutit zmaj ognjeviti, sve vatra iz njega sipa, rada bih te zakloniti da te onom silom ne opali, hodi sakrij se.

Kad Stojša tako večera reče mu sestra: — Sad će pasti buzdovon pred kuću čak iz trećega hatara, to je znak da ide zmaj.

Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU

U snu su mi Rađevina, žetelice, vodonoše, jednobrodna građevina i dodole, krstonoše. Zmaj šestokril, lađarica! Zlatan kokot peva s koša. Lađar Lazar, lazarica! Leti golub pismonoša.

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

“ Jadna se baka iz sna trže, zbuni je dreka i rumen sjaj, pa svraku pita što može brže: „Otkuda? Šta je?! Da nije zmaj?!“ „Kradljivac zvijezda u tvojoj kući! — povika svraka — Treba ga tući!“ „Pogađam ko je!

trima: „Braćo, vatru tabanima, bježmo brzo u naš kraj, u kolibi ima zmaj!“ Nezahvalne gose tako prošle zlo i naopako.

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

U toj trzavici zateče ga znameniti događaj kad francuski zmaj uteče sa Elbe. Sva se Jevropa snebi najprije, pa združena krenu da satare aždahu.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Aždaja — kako narod veruje — može da živi onoliko stotina godina koliko čovek ima zuba u vilici. ZMAJ Dođe dugačak kao vratilo. Kad leti, sa njega sipa vatra i opada krljušt kao srebro.

— Živi po šu— mama: u stenama i pećinama. Iz njih doleće na izvore te se kupa... Zmaj kad leti noću preko neba, onda mu se osobito rep sija, i od svega njega odskaču varnice. 3.

(Zvono) 66 — Gora ovud, gora otud, među njima zmaj leži? (Češalj) 67 — Danju klanja, noću broji zvezde? (Đeram) 68 — Dva se brata pobiše, trećega život rodiše?

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

18. Dva lokvanja oko panja. 19. Dva svijetle, četiri steru, a jedan misli da legne. 20. Dva dola supodola, među njima zmaj leži, đe zmaj leži, tu trava ne raste. 21. Dva se brata preko plota za brade vuku. 22. Dva stupca u nebo udaraju.

19. Dva svijetle, četiri steru, a jedan misli da legne. 20. Dva dola supodola, među njima zmaj leži, đe zmaj leži, tu trava ne raste. 21. Dva se brata preko plota za brade vuku. 22. Dva stupca u nebo udaraju. 23.

131. U mrtvoj kobili drob govori. 132. U nas jarac čudan jarac, u njega su rozi čudni rozi: na jednome zmaj kuje, a na drugom vran graje; ni čuje vran, kad zmaj kuje, ni čuje zmaj, kad vran graje. 133.

U nas jarac čudan jarac, u njega su rozi čudni rozi: na jednome zmaj kuje, a na drugom vran graje; ni čuje vran, kad zmaj kuje, ni čuje zmaj, kad vran graje. 133. U nas koza jakača, jaka sina rodila i unuka manita. 134.

jarac, u njega su rozi čudni rozi: na jednome zmaj kuje, a na drugom vran graje; ni čuje vran, kad zmaj kuje, ni čuje zmaj, kad vran graje. 133. U nas koza jakača, jaka sina rodila i unuka manita. 134. U naše babe kožne oči. 135.

Ali tek što iziđe pred dvor, u jedan mah doleti iz neba zmaj ščepa đevojku između braće i odnese je u oblake. Braća otrče brže bolje k ocu i kažu mu šta je bilo, i reku da bi oni

Popevši se gore, stane ići iz jedne sobe u drugu, i tako naiđe na jednu sobu u kojoj vidi svoju sestru đe sjedi a zmaj joj metnuo glavu na krilo pa spava a ona ga bište.

Ona kad vidi brata svojega, uplaši se i počne ga tiho moliti da bježi dok se nije zmaj probudio, ali on ne šćedne, već uzme buzdovan, pa razmahne njime i udari zmaja u glavu, a zmaj iza sna maši se rukom na

da bježi dok se nije zmaj probudio, ali on ne šćedne, već uzme buzdovan, pa razmahne njime i udari zmaja u glavu, a zmaj iza sna maši se rukom na ono mjesto đe ga je on udario pa reče đevojci: „Baš ovđe me nešto ujede.

” Kad on to rekne, a carev ga sin još jednom udari u glavu, a zmaj opet reče đevojci: „Opet me nešto ovđe ujede.” Kad on i treći put zamahne da ga udari, onda mu sestra rukom pokaže da

treći put zamahne da ga udari, onda mu sestra rukom pokaže da ga udari u život, i on ga udari onamo, i kako ga udari, zmaj ostane na mjestu mrtav, a careva ga kći sturi s krila, pa pritrči bratu svome, te se s njime poljubi, pa onda uzevši ga

Sve ovo obišavši i viđevši vrati se natrag u onu sobu đe je zmaj mrtav ležao, pa ga izvuče na polje i baci na zemlju, a braća kad ga vide, umalo ih groznica ne uhvati.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

UZUN-MIRKOVA 26 ULICA ZMAJA OD NOĆAJA 31 ULICA DOBRAČINA 38 ULICA FILIPA VIŠNjIĆA 45 ULICA RIGE OD FERE 52 ULICA ZMAJ-JOVINA 58 ULICA DOSITEJEVA 67 ULICA KAPETAN-MIŠINA 74 STARA ČARŠIJA 82

Ne, neće da uđe. Gospodar Jovan ubrzava korak duž tihih, sivih zgrada (njegova ulica je tu, između Dositejeve i Zmaj-Jovine, ćudljiva i nevesela) do kuće u kojoj je stanovao Jovan Skerlić.

Uvek se nada da će ga sresti, ali se to ne događa: u različite sate stiču se na uglu Zmaj– Jovine i Jovanove. Kao i za života, Skerlić polazi od kuće ujutru, prenapregnut, i odmah kreće uzbrdo, uz padinu,

Ovaj drugi slavni imenjak Gospodar-Jovanov koji se prezivao kao Zmaj ali imao nadimak Pižon, takođe je stanovao u Jovanovoj, blizu ugla Višnjićeve, ukoso od danas rabatne, prizemne kuće

ULICA VASE ČARAPIĆA ILI VASINA ULICA Vasu Čarapića, koji se rodio u Belom Potoku, zvali su i Zmaj od Avale. U njemu i jeste bilo nečeg zmajevskog: sav jak, bio je tako lakog hoda kao da ga nose velika krila; glas mu

ustanik kao da je sav celovit i u odlučnosti i u prostodušnosti, a takvog sebe on ne pamti: u njemu jeste oduvek bio zmaj, ali je oduvek bio i čovek i on nikad kije bio baš siguran koji je jedan a koji drugi; oni su među sobom mešali i

Pamti da mu je sve bilo lako i da je odnekud bio siguran kako će uvek ostati mlad, i zmaj. A žurba je bila u njemu. Tako je bilo kada je u vreme Kočine krajine otišao u dobrovoljce ili, kako se to tada zvalo, u

On se tukao a drugi su ginuli. Nije imao ni volje ni vremena da misli o tome (izgleda da je onaj zmaj u njemu otklanjao svako osećanje), morao je, u zamahu, uvek napred.

Onda je, u jednu zoru, pred jesen 1803. godine, video doba neviđenih okršaja kako nailazi, a zmaj u njemu je živnuo. U toj predjesenjoj, prosvetljenoj zori priznao je sebi, sav zbunjen, da on i jeste car zmajeva, tek

Od tada nije bio sklon ni primirju sa Turcima: više nije silazio u Beograd a oni cy obilazili Avalu. Zmaj je bio probuđen iako je njegov bes još bio više hladan nego vreo: gonio je Turke jer su Turci ganjali Srbe.

godine. Vasa je izmakao zamci, Marko nije; ubili su ga, iz nenada, dok je bio bez oružja. I sam pomalo zmaj, bez straha, od svih ljudi na svetu Marko je Vasi bio najbliži.

Kad je Marko poginuo, kao da je u Vasi bio obranjen zmaj: Čarapić koji je ostao u životu prepoznao je, namah, da je smrt oduvek uz njega.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

“ „Ti ne shvataš, Srpče malo! Mi stariji znamo! Kad dorasteš, kad razmisliš, Kaz'će ti se samo!“ J. Jovanović Zmaj V SIROČE Malena sam...

J. Jovanović Zmaj VI RIBARČETA SAN Al' se nebo osmehiva! Al' se reka plavi! A ribarče u čun sniva, Jasno k'o na javi.

“ J. Jovanović Zmaj XIV NA NOĆIŠTU Studena me kiša šiba Već vasceli dan; Oj, primi me, krčmarice, U tvoj lepi stan.

J. Jovanović Zmaj XIX I molio sam oči, Da suze ne liju, I molio sam prsi, Da tako ne biju, I preklinj'o sam ljubav, Ta da me ne

J. Jovanović Zmaj XXI Sniv'o sam te, a ti puna cveća! Među cvećem lekovita bilja, Bilo stitka, ljubice, i krina, Odoljena, čubra, devesilja.

J. Jovanović Zmaj XXIV Da je meni ševče il' golupče, Da se diki u sanak uvuče, Da mi peva, kad o meni sneva, Da mi gukne, kad za mnom

J. Jovanović Zmaj XXV* MLADOŽENjI Moja je dika jabuka zlatna, Što u vrh kule na suncu blista: Sunašce zađe - svetilo zađe!

“ J. Jovanović Zmaj XXX ZIMNjI DAN Oh, kako je sivo, tamno, K'o da nije danak svan'o; A nebo je tako mutno, Kao oko isplakano.

“ Pa uzdahnu star Lem-Edim Raspršta se igra dima Sunce sinu, sunce spazi Mrtva starca Lem-Edima. J. Jovanović Zmaj XXXV SELIM-BEG Nema take lule, Nema take bule U cara, K'o što ima lulu, K'o što ima bulu Selim-beg.

Silno j' srce steg'o, Pa zamišljen leg'o Na dušek. Zapalio lulu, Poljubio bulu, Pa - umro. J. Jovanović Zmaj XXXVI Dva se tića pobratila, do dva sokola, Posred boja, posred mila, posred pokolja, Krili su se zagrlili pobratima

il' rađa? A uz nju se prikučila aždaha, Sedmoglavi zmaj, Na prvoj glavi glava mrtvačka, Iz vilica joj modri plam Polagano po crnom dimu liže K'o da nešto piše; u mlazovih

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Carev sin uspe još jedinu čašu vode, pukne obruč i treći; onda se bure rasapadne, a zmaj izleti iz njega, pa na putu uhvati caricu i odnese je.

Najposle se dogovore da beže. Brže-bolje spreme se na put, sednu na konje, pa beži. Kako oni umaknu iz dvora, a zmaj na konju dođe. Kad uđe u dvor, ali carice nema. Onda on stane govoriti konju: — Šta ćemo sad?

Ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati? Konj mu odgovori: — Jedi i pij stići ćemo ih, ne staraj se., Kad zmaj ruča, onda sedne na konja, pa teraj za njima, i za tili čas ih stigne.

Kad se nanovo videše i sastaše, počeše se opet razgovarati kako bi pobegli. Onda reče carev sin njojzi: — Kad dođe zmaj, pitaj ti njega gde je dobio onoga konja, pa ćeš mi kazati, da i ja tražim onakoga, ne bismo li mu kako utekli.

S otim otide iz dvora. Kad zmaj dođe kući, ona mu se stane umiljavati i previjati se oko njega, i od svašta se s njime razgovarati, pa mu najposle reče:

A ko se u babe najmi, pa za tri dana ne sačuva kobile i ždrebeta, on je izgubio glavu. Sutradan, kad zmaj otide od kuće, carev sin dođe, pa mu ona kaže sve šta je čula od zmaja.

I tako se brzo spreme, sednu oboje na onoga konja, pa hajde zbogom putovati. Posle malo, kad zmaj dođe i vidi da carice nema, rekne svome konju: — Šta ćemo sad? Ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati?

Ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati? — Jeo ne jeo, pio ne pio, terao ne terao, nećeš ga stići. Kad to zmaj čuje, odmah sedne na konja, pa poteraj.

Kad jedanput; ali zmaj već da ih stigne, onda konj pod zmajem poviče konju pod carevim sinom i caricom: — Zaboga, brate, pričekaj me, hoću da

Kad to čuje konj pod zmajem, a on mahne glavom i snagom, a nogama u vreten, te zmaja o kamen; zmaj sav prsne na komade, a konj se s njima udruži.

Ali tek što iziđe pred dvor u jedan mah doleti iz neba zmaj, ščepa đevojku između braće i odnese je u oblake. Braća otrče brže-bolje k ocu i kažu mu šta je bilo, i reku da bi oni

Popevši se gore, stane ići iz jedne sobe u drugu, i tako naiđe na jednu sobu u kojoj vidi svoju sestru đe sjedi a zmaj joj metnuo glavu na krilo pa spava a ona ga bište.

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Jovan Jovanović Zmaj DRUGA PEVANIJA „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela

Originalno izdanje dela nalazi se na Veb sajtu www.ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Jovan Jovanović Zmaj DRUGA PEVANIJA Sadržaj I 2 OTKIDE SE 3 VOLEO BIH LEŽAT’ MIRNO...

Jovanović, Jovan Zmaj - ĐULIĆI I ĐULIĆI UVEOCI

KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ ĐULIĆI I ĐULIĆI UVEOCI „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela

Originalno izdanje dela nalazi se na Veb sajtu www.ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ ĐULIĆI I ĐULIĆI UVEOCI Sadržaj ĐULIĆI 2 RAZGOVOR SA

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

“ Tome nemačkom uticaju međutim znamo da se još i Zmaj morao rugati i suzbijati ga; jasno je da su nacionalističke i slavenofilske ideje omladinskog pokreta šesetih godina

da je tu pesmu, ne velim kakav Aberdar ili inače koji stihodelja, no da ju je baš i sam od glave do pete poeta, Zmaj-Jovan Jovanović otpevao, smem slobodno reći da mu ne bi slave okrnjila ni obraza ocrnila”. O J.

” Osamdesetih godina XIX veka, u doba velikih političkih borbi između Srba i Mađara, Zmaj se u svome Starmalome rugao pretenzijama Mađara na „mađarski” Gibraltar, tj. Petrovaradin.

1836. koju mu je iz Beča poslao Zmaj, u to doba još strastan čitač starih nemačkih časopisa i antikvarsko cunjalo; Rajić je napisao i neki satirični spev,

”) Međutim, ista ta novosadska Pesmarica (o kojoj je u Javoru 1862, 192v pisao, izgleda, sam Zmaj) doslovce je preštampana u Novom Sadu god. 1868, i na str.

” To je bilo nesumnjivo tačno, jer ju je nekako baš u to doba citirao kao veoma poznatu i Zmaj, u aluziji na savremene političke prilike (v. Starmali od 10. maja 1880, 98b).

— Kao što je poznato, Zmaj je vrlo rano napisao svoju parodiju Subotićeve balade, Čemer-deku, Pelen-baku, koja je prvi put objavljena u kalendaru

” Nesumnjivo je dakle da je Subotićevu baladu Zmaj mogao čitati već kao dečko od desetak godina. Rado bi se današnji čitalac prepustio domišljanju o tome kako je dečakZmaj

o tome kako je dečakZmaj doživljavao utvarnu jezu od prekogrobnih susreta u staroj pesmi: no ćuti o tome zreli Zmaj; ako je „jeze” i bilo, on ju je potisnuo drukčije: u njegovom mladićkom načinu reagovanja na slavnu baladu ima nešto od

— Istine radi, međutim, valja reći da je Zmaj, povodom pedesetogodišnjice Subotićeva književna rada, pisao o Subotiću veoma pohvalno, čak i sa priznanjima prema pesmi

Neven, 1884, 201ab—202ab, 219ab—221ab); u svoj bečki dnevnik Zmaj je u subotu, 26. januara 1884. zabeležio ovo: „Uveče na proslavi 50 god. rada jon. Subotića, sa Macom” (v.

XVII): „Tako mi je jednom Zmaj saopštio da je u ranoj mladosti sa velikom ljubavlju čitao Pavla Popovića Šapčanina, i da su pod uticajem Šapčaninove

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

Prvi među njima, Jovan Jovanović Zmaj (1833-1904) ostavio je ogromno, tematski i žanrovski raznovrsno delo. Njegovu osnovu čini intimna lirika, ljubavne i

Njegova produkcija u oblasti angažovane poezije bila je ogromna. Kao rodoljubivi pesnik Zmaj ne dostiže druge velike romantičare, ali je u oblasti političke i satirične poezije ostao nedostižan kako neobičnom

nedostižan kako neobičnom plodnošću tako i ostvarenim kvalitetima, značajnim naročito u mnogim satiričnim pesmama. Zmaj je takođe veliki dečji pesnik, koji je u mnoštvu pesma dao nezaboravne prizore i likove iz sveta deteta, stvorivši

nije poezija srca i osećanja nego poezija duha i mašte, sasvim različita od neposredne lirike kakvu su pisali Branko i Zmaj, pesnici protiv čijeg se kulta borio. On je novator i eksperimentator.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Prema jednoj staroj nar. pesmi, j. je i demonsko drvo: na korenu joj sedi zmaj (Vuk, Pjesme, 1, 664). U drugoj pesmi: »Munja groma nadigrala Dv̓jema — trima jabukama I četirma narančama« (Vuk,

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Bilo je divotno gledati tu žestoku nepogodu što se ustremila okolo kao obezglavljeni zmaj. Ljudi su se radovali kao deca.

Nego: sokolara Andriju, sokola Andriju. Evo, gospo, tvoj mladi junoša, tvoj soko, vitez tvoj, tutnji livadom kao zmaj, u grču je, juri... Artemije Iguman Makarije se oporavio.

Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA

Naziv predzmajevski dovoljno je informativan: pošto se Jovan Jovanović Zmaj (1833–1904) smatra osnivačem srpske književnosti za decu, dela objavljena pre Zmajevih zbirki pesama ili uporedo sa njima

“. Ditirambski ton (koji je kasnije proslavio Zmaj stihovima „Ala je lep/ovaj svet“) karakterističan je za poeziju za decu mlađeg uzrasta, baš kao i primena onomatopeja

i „Dodatak“ Školskom listu namenjen učenicima mlađeg školskog uzrasta. Natošević je, takođe, zaslužan što je Zmaj počeo da se bavi poezijom za decu, pošto je na njegov podsticaj Zmaj napisao i objavio pesme prvo u Školskom listu, a

Natošević je, takođe, zaslužan što je Zmaj počeo da se bavi poezijom za decu, pošto je na njegov podsticaj Zmaj napisao i objavio pesme prvo u Školskom listu, a zatim i u Prijatelju srpske mladeži, srpskom listu za decu (Sombor

Predzmajevsku epohu je nužno poznavati pošto nam ukazuje na uslove u kojima počinje da stvara Jovan Jovanović Zmaj. Ne zaboravimo, i njegova poezija za decu nastaje na podsticaj školskih pedagoga i neretko predstavlja prepev ili

Rođen Ljubomir Nenadović 1829. Umro Luka Milovanov Georgijević 1833. Rođen Jovan Jovanović Zmaj Vuk St. Karadžić: Luke Milovanovića opit nastavljenja k Srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii.

1. Đorđe Natošević pokrenuo Školski list; u prvom broju J. Jovanović Zmaj je objavio svoju prvu pesmu za decu „Lenji Gaša“, u stvari preradu jedne Levenštajnove pesme 1860.

Popović: Dani odmora 1879. Stevan V. Popović: Česnica U Somboru pokrenut časopis Golub 1880. Jovan Jovanović Zmaj pokrenuo list Neven Stevan V. Popović: Dan i noć (knjiga za decu) Stevan V. Popović: Bosilje (knjiga za decu) Stevan V.

Rođen Andra Franičević (Čika Andra) Jovan Jovanović Zmaj i Avgust Harambašić: Zlatna knjiga za decu (Zagreb) Ljubomir Lotić: Dobri i nevaljali sinovi (Slika iz narodnog života,

Jovan Jovanović Zmaj: Živa knjiga (pesme) 1891. Jovan Maksimović: Zlatiborska vila (priče) 1892. Rođen Ivo Andrić Petar Despotović: roman

Rođena Desanka Maksimović Jovan Jovanović Zmaj: Prednevenče (Čitančica) 1899. Rođen Gvido Tartalja Jovan Jovanović Zmaj: Čika Jova srpskoj deci Jovan Jovanović Zmaj:

Rođena Desanka Maksimović Jovan Jovanović Zmaj: Prednevenče (Čitančica) 1899. Rođen Gvido Tartalja Jovan Jovanović Zmaj: Čika Jova srpskoj deci Jovan Jovanović Zmaj: Međnevenče I deo Milivoj Čedomirović: U hajduke bi! (pripovetka) 1900.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Šta se smeješ? Tako se to zove. Plane zmaj, zelen i plav, i iz njega pucketa, i razleću se crvene bobe... Znam ja, kupovala sam dosta bengalskih vatri, i za cara,

— Pa kako onda, bogati, izgleda taj tvoj papir? to je valjda zlatan zmaj? — A kad ćeš, brajko, toliko novaca skupiti? — Ma imam i ja kasicu, ali što metnem, opet istresem.

— Kako govoriš, Pavle! Govoriš, što rekao Zmaj, „reči bez pameti”. Milan ima najbolju ocenu iz srpskog kao i ti, a ti kao i ja ...

— Sve je to lepo, ali ja vas pitam: kuda to vodi? Zaludila je Roza potpuno ono krasno dete. Stoji pred njim kao zmaj, i onaj pametni Pavle ne ume da misli ni da bekne. — Čujte svete!

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

psoglava, guštera, krokodila, gvozdenzuba, meduza, škorpija, kerbera, punoglavaca, ajkula i, vrh svega toga, kao zmaj sa sedam glava i sa sedam plamenova, koje svaka glava bljuje iz čeljusti, bila je: rektifikacija kruga.

Olujić, Grozdana - SEDEFNA RUŽA I DRUGE BAJKE

Mladići su bili još suroviji: — Od guštera zmaj ne biva! — govorili su i smejali se. Poče da proklinje momak svoju sudbinu, a majka poniknu očima, prvi put osećajući

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Pod zlatnim barjakom na kubetu spava crni zmaj, koji je okrenuo glavu Stambolu te proždire žive Turke. Iz oblaka pada krvavo kamenje i bije po taborima Turke.

One naročito i najviše pevaju Zmaj-despota Vuka (1471—1485), unuka Đurđeva, njegovu ženidbu, razne avanture njegove, bojeve i odnose s Mađarima, često sa

Oni su i sami nosili naziv despota. Prvi je bio sin slepoga Grgura, Vuk Grgurović, u pesmama poznat pod nazivom Zmaj-ognjeni ili Zmaj-despot. U ratovima protiv Turaka on se istakao kao veoma hrabar čovek.

Prvi je bio sin slepoga Grgura, Vuk Grgurović, u pesmama poznat pod nazivom Zmaj-ognjeni ili Zmaj-despot. U ratovima protiv Turaka on se istakao kao veoma hrabar čovek.

Jovan Kosovac je jedan od nekolicine junaka (pored Oblačića Rada i Zmaj-despota Vuka) koji unose optimizam u tragične pesme o vremenu propadanja stare države.

U ispravljenom Kosovcu izražena je oslobodilačka težnja sirotinje raje. Zmaj-despot Vuk dobio je zmajevitu snagu i krila u ognjenom snu potlačenog naroda o pobedi nad ugnjetačima.

hajdučka borba utišala i turski zulumi povećali, žalost za junacima kao što su Dojčin, Prijezda, Kajica, Oblačić Rade, Zmaj-despot izlivala se kroz reči Margite devojke: Braćo moja, srpske vojevode, kako biste, kako preminuste, a kako li

Prva v j e r o, potonja n e v j e r o! I tebe ću sjutra objesiti sa u n u k o m Zmaj–despotom V u k o m. Kad se digne k u k a i motika, biće Turkom po Mediji m u k a.

“ Al̓ govori gospođa Jerina: „Nos̓ te đavo, Oblačiću Rade! I tebe ću sjutra objesiti sa unukom Zmaj-despotom Vukom“.

A da vidiš dva Jakšića mlada! Piju vino na kuli Nebojši i s njima je Zmajognjanin Vuče. Turi oči Zmaj od ognja Vuče, turi oči uz tu vodu Savu, dok ugleda Porču od Avale, pa govori Zmaj od ognja Vuče: „Vidite li, dva

Turi oči Zmaj od ognja Vuče, turi oči uz tu vodu Savu, dok ugleda Porču od Avale, pa govori Zmaj od ognja Vuče: „Vidite li, dva Jakšića mlada, ko se ono niza Savu fula?

Sve to gleda Zmaj od ognja Vuče, pa s' dovati na svoga kulaša, pa poleće uz polje Vračara; kad je malo Porču sustigao, pa je onda Porči

Ćopić, Branko - Orlovi rano lete

Potrk sukne kroz šumu kao zmaj i dok Vanjka stigne do njive, već je tamo nakopana čitava hrpa krompira. Trpaj samo i nosi.

Po čitavu noć čulo se iz kolibe njegovo glasno hrkanje kao da diše kakav stari zmaj. Rano ujutru dizao se i kroz šumski sumrak tapao prema izlasku iz Gaja. — Idem napolje da vidim je li svanulo.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti