Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
ANĐE KAPIDžIJE 34 II IZ SRPSKE KNjIŽEVNOSTI DVADESETOG VEKA 45 PESNIK „STRAŠNE MEĐE“ 46 ANDRIĆEVA NOVELA „MOST NA ŽEPI“ 51 JE LI STVARNO POSTOJAO ČARNOJEVIĆ?
A imali su ga samo retki i, mislimo, uistinu veliki pesnici. (2000) ANDRIĆEVA NOVELA „MOST NA ŽEPI“ Devojka je, veli jedna narodna izreka, kao kameni most.
takav metaforički a otvoren smisao ima svaki književni tekst, pa i jedna od najlepših Andrićevih novela – „Most na Žepi“. Književni tekst, naime, takođe sadrži neko poređenje, samo što je ono obično skriveno i potencijalno.
I svaki put unekoliko drugačije. Valjano pročitati „Most na Žepi“, to u prvome redu znači: naslutiti potencijalno poređenje tamo gde, naizgled, nikakvog poređenja nema i time aktivirati
u Andrićevoj noveli, kao što znamo, nije dato ništa osim opisa okolnosti pod kojima je nastao most na bosanskoj reci Žepi.
U istoriografskom tekstu ovakva bi neodređenost unela pometnju, a u „Mostu na Žepi“ uopšte nije tako. Jer četvrta godina Jusufovog vezirovanja, kad je pao u nemilost, predstavlja apsolutni početak radnje
su granice i same priče, kao okviri na slikarskome platnu, pa zato možemo sasvim lepo pratiti kako likovi u „Mostu na Žepi“ ulaze u priču i izlaze iz nje. U priču ulaze da bi obavili neki zadatak, a iz nje izlaze kad su taj zadatak obavili.
Ako njihova kompoziciona mesta zamislimo kao koncentrične krugove, možemo reći da u osnovnoj priči „Most na Žepi“ najširi krug pripada Jusufu, uži neimaru, još uži Selimu i piscu hronograma.
Granice ili rezovi koji su provedeni u osnovnoj priči „Most na Žepi“ takođe usmeravaju naš pitalački pogled ka središnjem liku, a to je most, tačnije: pobude koje su podstakle njegovo
Cela priča koju „Most na Žepi“ sadrži može se, prema tome, preslikavati na stalni, večni čovekov napor da uredi, smisleno organizuje svet oko sebe i
Tu istu borbu naslućujemo i u besprekorno izvedenoj noveli „Most na Žepi“. Njen skladan, uravnotežen i čvrst ukupni kompozicioni sastav – sam po sebi nas vodi ka poretku koji ljudski um
Tumačenje klasične pripovetke „Most na Žepi“ primerna je analiza, prema suptilnoj i skladnoj meri predmeta koji opisuje.