Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
¹³⁶ Zečević, S., isto, s. 123—126; Đorđević, D. M., isto, s. 417. ¹³⁷ Nikolić, V. M., „Nekrštenci“, Karadžić, 12, Aleksinac 1901, s. 247. ¹³⁸ Milojević-Radović, Dobrila, isto, s. 245; Karadžić, V. S.
239. ¹⁴⁵ Čajkanović, V., isto, s. 211; Vuletić-Vukasović, V., „Vještica u verovanjima Južnih Slovena“, Karadžić, 10, Aleksinac 1901, s. 187; Banović, S., isto, s. 194. ¹⁴⁶ Bratić, T. A., isto, s. 289. ¹⁴⁷ Ardalić, V.
171. ¹⁵³ Ostojić, T., „Čaranja i vračanja u osamnaestom veku“, Karadžić, 8—9, Aleksinac 1901, s. 158. ¹⁵⁴ Dragičević, T., isto, s. 455; Vukanović, T., isto, s. 199-200. ¹⁵⁵ Lilek, E., isto, s.
, Ostala je reč, SKZ, Beograd 1988, s. 323. ⁹ Dunđerski, J., „Iz narodne medicine u Sentomašu u Bačkoj“, Karadžić, Aleksinac 1901, 6—7, s. 130. ¹⁰ Nikolić-Stojančević, Vidosava, Vranjsko Pomoravlje, SEZ, LXXXVI, Beograd 1974, s. 426.
R., „Kletve“, Karadžić, 1, Aleksinac 1899. ²⁴ Prodanović, J., „Kletva u našoj narodnoj poeziji“, Književni sever, 4, Subotica 1928; Atanasijević, Ksenija,
, Čojstvo i junaštvo starih Crnogoraca, Cetinje 1968, s. 156. ²⁸ Bogdanović, L., „Srpsko narodno blago“, Karadžić, 8—9, Aleksinac 1900; Đapović, L., isto, s. 81; Vrčević, V., Niz srpskih pripovjedaka, Braća Jovanović, Pančevo 1881, s. 100; Up.
, Putovi kulture, Matica hrvatska, Zagreb 1960. Bogdanović, L., „Srpsko narodno blago“, Karadžić, 8—9, Aleksinac 1900. Bogišić,, V., Zbornik sadašnjih pravnih običaja kod Južnih Slavena, JAZU, Zagreb 1874. Bogišič, V.
Vuletić-Vukasović, V., „Vještica u Južnijeh Slavena“, Karadžić, 10, Aleksinac 1900. Vuletić-Vukasović, V., „Starinske zdravice u Konavlima“, Karadžić, 11, Aleksinac 1901. Vunt, V.
Vuletić-Vukasović, V., „Starinske zdravice u Konavlima“, Karadžić, 11, Aleksinac 1901. Vunt, V., Psihologija naroda, I, šapirografisani prevod B. Markovića, Beograd, 1970. Vukosavljević, S.
Dunđerski, J., „Iz narodne medicine u Sentomašu u Bačkoj“, Karadžić, 6—7, Aleksinac 1900. Dučić, S., Život i običaji plemena Kuča, SEZ, 48, SKA, Beograd 1931. Dušanić, S.
Đorđević, t. R., „Devojačka nevinost“, NNŽ, 1, 1984. Đorđević, T. R., „Kletve“, Karadžić, 1, Aleksinac 1899. Đorđević, T. R., „Iz naših narodnih poslovica“, ZREI, 4, Beograd 1950. Đorović D. Đ.
Nikolić, V., „Nekrštenci“, Karadžić, 12, Aleksinac 1901. Nikolić, R., „Predstava žene na nadgrobnim spomenicima“, Raskovnik, 20, Beograd leto 1975.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
varošice Aleksinačke Banje; tu prođe kroz banjski klanac, pa se opet podeli na dvoje, jedan krak okreće jugoistočno na Aleksinac i Deligrad, a drugi jugozapadno ide na Paraćin, gde se svezuje sa glavnim carigradskim drumom, koji vodi od Beograda
da u zgodnom tesnacu (kroz koji, kao što već spomenuh prolazi drum i iza koga se odmah grana udvoje, te vodi jedan na Aleksinac a drugi na Paraćin) brani prodiranje Turaka na Aleksinac i Paraćin.
drum i iza koga se odmah grana udvoje, te vodi jedan na Aleksinac a drugi na Paraćin) brani prodiranje Turaka na Aleksinac i Paraćin.
Naslon Hrvatovićevih položaja pred Banjom bio je Aleksinac, oko 30 kilometara udaljen od Banje i svezan s njom dosta dobrim putem.
položaje, pa ce uputiti pravce Paraćinu i Ćupriji, što bi prinudilo glavni deo timočko-moravske vojske da napusti Aleksinac i Deligrad, da se u brzim marševima povlači Paraćinu, gde bi je Turci, pošto raspolažu mnogo većom konjicom, sustigli
odakle bi prebacio mostove preko Morave, stupio ca Sajibom u svezu, pa onda udruženi poveli zajednički napadaj na Aleksinac.
Meni reče da spakujem najnužniji deo štabne arhive, pa kad se krene štab, da idem i ja u Aleksinac. Dok se štab spremao uzruja se i deligradska vojska i zamalo, pa je sve bilo na nogama i pod oružjem.
Kod Nerićevoga hana (mehana na putu iz Deligrada u Aleksinac) sustigosmo one bataljone što su marširali za Aleksinac. Đeneral reče vojsci nekoliko oduševljavajućih reči, pa onda
Kod Nerićevoga hana (mehana na putu iz Deligrada u Aleksinac) sustigosmo one bataljone što su marširali za Aleksinac. Đeneral reče vojsci nekoliko oduševljavajućih reči, pa onda pođosmo dalje.
pa hajdete da učinimo ovako: ja ću uzeti sablju, a vi krst u ruku, pa kad ona vojska, što maršira za nama, stigne u Aleksinac i pođe u boj, mi da idemo pred njom i da je oduševljavamo našim primepom i besedama! Pristajete li?
Naši gubitci prilični — artiljerija se odlikovala. I tako, Ali-Sajib je stao nogom na srpsku zemlju. V Aleksinac, noć od 7 na 8 avgust, 1876 god. Noću između 7 i 8 avgusta dobivena su mnoga izvešća: s levoga krila (od sv.
Benicki sa jednim bataljonom) — pa onda da udruže svoje sile i sloški nagrnu na Aleksinac. Usled ovih izvešća razaslate su na razne strane naredbe koje su imale sve jedan karakter: da komandanti sa svojim
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
(GZM, 2, 1890, 315; 6, 1894, 800; ZNŽOJS, 5, 95; SEZ, 19, 222); »isteruju crvi iz zuba« (Karadžić, 3, 1901, 167, Aleksinac); ‹njome se leči› i okobolja (GZM, 3, 1890, 315); bolesne sise kod porodilje (SEZ, 19, 112).