Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Begunci su ostavljali imanja, kuće i zatrvene porodice. Borili su se sa neprijateljem i glađu, sa nepogodama u arbanaškim planinama koje su bile bez puteva, i u toj su borbi išli preko ljudskih snaga.
Srpska su plemena kadšto i među sobom ratovala, kao i sa arbanaškim plemenima, iz raznih uzroka, a poglavito radi uvećanja ispaša.
čije se stanovništvo bavi stočarstvom i šumarstvom; još više je, opet u krčevinama, selo Androvce sa katoličkim arbanaškim stanovništvom koje je poglavito stočarsko. Oba su ova sela razbijenog tipa.
Begovi su živeli najviše u Gnjilanu, ali ih je bilo i po selima. Često su bili okruženi arbanaškim pljačkašima koji nisu prezali ni od kakvih nasilja. Tako su npr. begovi od roda Džinića bili stvarni gospodari u Gnjilanu.
oblast bila određena da se u njoj razvije naročiti život, drukčiji od života ostalih oblasti, sa besnim begovima tursko-arbanaškim, sa nasiljima i izvesnom samostalnošću, po čemu je nekada „ljuta Dibra“ bila dobro poznata.
Ali su u debarskoj oblasti sasvim retka čista srpska sela i oaze, nego Srba ima gotovo samo u mešovitim srpsko-arbanaškim selima, u kojima su mahom manjine, potčinjene procesu poarbanašavanja.