Upotreba reči božjih u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

Blažene neporočne naravi onih božjih ljudi gdi komšija sveto sredstvo znači! Zao i pakostan onom je najgori kom je najbliži; napolje takoga iz grada i sela,

Sulcerova „Razmišljenija o čudodjejstvijah božjih u naturi” neiskazano bi dobro bilo da se narodu spriopšte; jošt koja ovima podobna knjiga; a potom jednu nakratko

Evo, braćo moja, šta se rađa i proizlazi iz zloupotrebljenija najlepših i najpoleznijih božjih darova! Med isti pretvara se u otrov, i isto blagoslovljenije božje, milost i blagodat u prokletstvo.

slovesnosti, sladost i krasotu dobrodjetelji, božestveno srodstvo besmertne duše i poznanstvo vsevisočajših božjih svojstva: mudrosti, blagosti i promisla. I s ovim u tako ga umiljenije dovede da za|želi i soizvoli človekom postati.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

čuda video: s pokojnima se razgovarao, poznavao nekoliko veštica u tom i okolnim mest a, bio posrednik između ugodnika božjih i ljudi grešnih, — ali ovo čudo je prvi put sad doživeo!

Teodosije - ŽITIJA

I ovoje bio početak neiskazanih Božjih sudova, da kao posle životom, tako najppe y rođenju bude čudesno dete, jer to nije ni bilo samo delo ljudske prirode,

I svi čuvši o blagodati Božjih čuda koja se dogodiše na prepodobnome njegovu ocu, zadivljeni bivahu i Boga hvaljahu. Hoću ovde da ispričam mržnju braće,

svoga oca, pođe na put s njim u svoje otačastvo u srpsku zemlju, da kao što na istoku u Svetoj Gori postadoše očevici Božjih čudesa, kojima Bog proslavi svoga ugodnika, da ovo i zapadnima istinito objave, i što opet ugledaju na zapadu u

“ A ovaj hristoljubac ne hoteći se odvojiti od anđelskih srodnika, Božjih ugodnika, prepodobnih otaca i saposnika, ne iđaše, sudivši da je u takvim stvarima bolje ražalostiti brata nego Boga.

blaga i sa osećanjem za njih, uzbudivši se pokloniše mu se s radošću i govorahu: — Od Boga poslana te k nama i kazivača Božjih reči, u svemu poslušajmo!

Klanjamo se svetim i božastvenim crkvama i mestima svetim, poštujemo i svete sasude, i klanjamo se ikonama sviju svetih Božjih ugodnika, i njih dostojno poštujući celivamo.

A sveti sa mnogim suzama, blagodareći Boga zbog Božjih milosrđa, govoraše njima: — Vas radi, čeda, ovako i brzo Bog prslavi milost svoju na nama.

kao da su ga posetili neki iz davnine mili drugovi, bio je veseo duhom, a ovim veseljem potvrđivaše se dolazak anđela Božjih k njemu i pokaza se neiskazano svetao u licu, čime dokazivaše čistotu duše svoje.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

od njega je ostalo nekoliko prevoda i originala u tom pravcu: Uvod u tumačenje Sv. pisma, Iz života svetih ugodnika božjih, dve knjige (Novi Sad, 1885); Pripovetke mojoj kćeri i Saveti mojoj kćeri, od francuskog pisca Ž. N.

(1901), Knez od Semberije (1900), Tako je moralo biti (1900), Hadži Loja (1908), Ljiljan i omorika, Jesenja kiša, Iza božjih leđa (1910). Pučinu i Običan čovek izdala je Srpska književna zadruga 1905, a Svet 1906.

I Branislav Đ. Nušić je u tome pravcu, idući za stopama Maksima Gorkog, dao mračnu naturalističku socijalnu sliku Iza božjih leđa.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

Mjesecima i mjesecima on je seljacima, za malu paru, molovao ikone svetaca, mučenika i ugodnika božjih. Najčešće je slikao svetog Nikolu, zaštitnika sviju putnika, kao što je i sam bradonja bio.

Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU

Frulni mi, frulo, zrelinom puti blagih udola, dok greje toplost božjih namera, čije obrise dahom rasprhnem: da u opseni, u rasprsnuću, zvuk me proseni da kriknem rečju što ne zbori se!

Jakšić, Mileta - HRISTOS NA PUTU

— Ne greši, starče! — govorila je mušica. — Ne ljuti se što i nas ima na svetu!... 3naj da je sve dobro što je iz Božjih ruku izišlo. Ti misliš da je zlo što je i nas Bog stvorio.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

im: „Ne tako, ako su vam majke dušu izgubile, nemojte vi; nego hajde ti zmaju zakumi mater aždaju, da više ne proždire Božjih duša, a ja ću kumu caricu, da se već okani zlo činiti.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

Kaplju oni tako svih šest božjih dana u nedelji, a i nedeljom do podne, i tek ako se malo, iz one nesvesti, povrate posle podne, kad oblače gerok,

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

sam još rekao da je četrdeset dana proveo u kitovoj utrobi, pripremajući se za svoju božansku nauku; za deset zapovedi božjih sam rekao da ih je Juda prodao na gori Araratu, i najzad sam celu stvar završio time što sam, na pitanje: šta znam o

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti