Upotreba reči vešti u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

Podobne su vozduhu i vodi, koje, zato što se svud i lasno imati mogu, ne čine se ot kakve cene, a u samoj vešti najnužnije su i najpoleznije na svetu.

Dobronaravan i pravoserdečan čovek lasno veruje, al' se lasno i prevari, pak ako je u malenoj vešti, nek ide. Bolje se kadgod i prevariti nego za svaku bezdelicu i bagatelu podozrenije imati.

Kad se obače do česti ili kakove nibud važne vešti tiče, niko pametan neće drugomu za zlo primiti što se lasno u što ne upušta dok zdravo ne rasudi i sve okresnosti

23 Lisica i drvena glava Lisica uđe u dućan drevosečca i nađe tu između ostalih vešti i jednu drvenu glavu vesma majstorski sadelanu, koju je pozadugo gledala i tamo vamo premetala, no ne čujući od nje

Danas sam ti učinio dobro, a sutra si mi neblagodaran, no u takoj vešti gdi pravda i čest iziskuje da si mi neblagodaran, — pošten si čovek, ne boj se!

Šaliti se i prosto smejati, vesma su različite vešti od ruganja i posmejavanja: prve proishode od dobra i nezlobiva srca, a poslednje iz zla i pakosna.

Zato nadleži dobro znati da bogatstvo, vlast i gospodstvo prekrasne su vešti u onom pametnom i dobrodjeteljnom mužu koji ih upotrebljava kako na svoju tako i na svoga otečestva polzu; a u onome se

Ovo raspoloženije vešti svakome je nužno, a za najviše onomu koji za mnoge piše. Teško onom kome reku: „Vraču, isceli sebe”, i „ Učitelju,

” Naravoučenije Dve nas polezne vešti ova basna uči. Prvo, da izlišnje ljubopitstvo mnogima na vred biva. Malo nam je o nami i našima stvarma misliti i

danas, ne otlažimo na sutra: „O την ευκαιρίαν των πραγμάτων αμελών εκπεσείται της των καλών θύρας: Ko blagovremenstvo vešti prenebregava, ispasti će dobru ispred dveri”, veli Isidor Pilusiotski.

pismo, ako gdi viče na bogatstvo i slasti i pročaja, to valja razumevati za zlo, nepravedno i nevaljalo upotrebljenije vešti; dakle, ni na što ne valja huliti kromje što je po sebi zlo i što zlo biva.

nego nas samo| čuva da nismo zli; a običavati se na dobro, ovo je utverždatelno dobro, zašto ovo nas čini da u samoj vešti bivamo dobrodjeteljni.

Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

da mi vojske imamo dosta i da Turcima nimalo u hrabrosti nećemo ustupiti, „no dajte nam džebane, pušaka i topova i vešti̓ oficira, pa ćemo mi Turke i iz gradova isterati” itd.

No Turci Lešničani, vešti onuda, provedu svoju vojsku stranputicama s leđa, i sve naše opkole, i tako se vas dan tukli u jednoj vrtači opkole

— „Pomozi Bože — rekosmo mi — to je jošt bolje, jer mi ionako nismo Đerdapu vešti.” Sad pišemo Milenku, da on piše Jovi Protiću u koji će nas dan dočekati u Ramu na Dunavu.

) Pored Poreča prođemo noćom. Sad dođemo u ono selo, gde uzimaju dumendžije, koji su kroz Đerdap vešti lađe spustiti.

— Kroz Đerdap ne smedu obične dunavske i savske dumendžije spustiti lađu, jerbo nisu vešti i mogli bi odma lađu potopiti, no se iz oni̓ sela dumendžije uzimaju koji su vešti Đerdapu, i govore da oni nikakva

dumendžije spustiti lađu, jerbo nisu vešti i mogli bi odma lađu potopiti, no se iz oni̓ sela dumendžije uzimaju koji su vešti Đerdapu, i govore da oni nikakva danka ne daju, no samo gore i dole lađe propraćavaju.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

— Eh, eh, prekida ga ona sa onom skeptičarskom podrugljivošću, — vešti ste vi muškarci, svi ste vi izvrsni advokati. I tako se objašnjavaju, pa više puta oštro i krvnički posvađaju, sve dok

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Naprotiv, političari bez ličnih ideja, ali vešti i bezobzirni, koji taktično i mudro eksploatišu ljudske slabosti, ostaju dugo na vlasti.

Svi su vični lepom izražavanju i govornici. Nisu retki ljudi vešti u vođenju prepirki i radije se slušaju nego igde. Primorsko stanovništvo se retko selilo.

Ovi ljudi od „rabote“ stalno misle o svojim interesima i brzo uoče kako se posao može za njih najpovoljnije svršiti. Vešti su da se iz nezgode izvuku; praktični su i okretni: reklo bi se da su stvoreni samo za tekovinu.

Naročito su bili vešti, da iskoriste mišljenja koja nisu bila osnovana na poznavanju stvari, poglavito ona na etnološkim kartama od pre pedeset

Što još, takođe, treba priznati Bugarima to su realne državničke sposobnosti. Vrlo su vešti pregovarači, sigurni da nikada neće izgubiti iz vida svoje interese.

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

tom gradu jedino gradski deluju crkva i zatvor pred kojim jedan milicionar stoji tek onako: ovdašnji lopovi isuviše su vešti da bi sebi dozvolili letovanje iza rešetaka.

Radičević, Branko - PESME

neka sreća luda Te neke ljude tad provede tuda, Te puške čuše, tamo potekoše, Te skoro mrtva njega podigoše; A lekar vešti navali melema, I skoro sraste rana mu golema On vide kako Stojan o tle pade, Konjica nagna, i njemu dopade, I glenu

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

gomilu pa ih baci za peć, a on se stane čuditi gde mlada baci kosti za peć, dok ujedanput iziđu dve stare oklepane vešti, suhe kao aveti, i počnu sisati one kosti. Onda on upita domaćina: — Šta ti je ono za pećkom, brate?

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

Kad je počeo, ko će da pamti, i mene, bogme, sećanje vara, sagradiše ga majstori vešti u davno doba Pekmeza cara. Sad je umoran kako i ne bi, i njemu malko dremnuti treba, izamljeo je raznoga žita

Nušić, Branislav - OŽALOŠĆENA PORODICA

MIĆA: Pa ne mislim ja tako, ali bili ste sreski načelnik, pa rekoh, vešti ste da se u svakoj situaciji snađete i da ljude obrlatite.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

pa ih baci za peć, a on se stane čuditi gde mlada baci kosti za peć, dok u jedan put iziđu dve stare oklepa- | ne vešti, suhe kao aveti i počnu sisati one kosti. Onda on upita domaćina: „Šta ti je ono za pećkom, brate?

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

lasno bilo naizust učiti i tako za dve | godine dana znao sam napamet ne samo katihisis no i različne druge rukopisne vešti s tolkovanijem.

Kakav mu je to starac, sram ga bio! Ja opet prosim mojega ljubeznoga čitatelja da mi prosti što ove nepristojne vešti naznačujem.

Dve vešti, | što sam poznao baš u komšiluku s jedne i druge strane roditeljskoga doma, toliko su znamenite i tako se kasaju intere

Prenesem moje vešti iz metoha. Sledujući dan preda mi učitelj, zovomi Nikolaj Argentios, svoji[h] dvanaest učenika za obučavati i[h] u

Ona nimalo za šalu ne zna, niti će mariti što ja jošt nisam Pariz ni London vidio. Najmim momka | da mi ponese moje vešti do mora; tu uzmem barku da me odveze u koji mu drago korabalj za Crno More.

opštega dobra i polze želatelji, blage duše i poštena srca ljudi, cerkovni i mirski, počeće se razbuđivati i sverh ovih vešti s većim pronicateljstvom razgovarati i rasuždavati; a ovo je početak k ispravljeniju, i to što se zasad želi.

O, nevaljalo malodušije (pomislim u sebi). Ako ne znam ingleski, a ja sam baš onde gdi valja za naučiti. Mnogocene vešti ne kupuju se za malu cenu.

ga i zaklinju da ne čini Aleksandru takove obide ne primajući sto [h]iljada talira što mu on na dar šalje: o ovim u samoj vešti i istini velikim ljud’ma ko ima samo zrno pameti, sasvim drugojače valja da misli; a ko i[h] god s onima prvima počne

Ćosić, Dobrica - KORENI

Tamo, Evropi, pokaži ko je Srbin. Pokaži, majku im belosvetsku, da mi nismo samo s jataganima vešti. Nek znaju da smo isto tako i s knjigama umešni. Pamet im pokaži, a dukate ne žali.

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

Je li čudo što sa svih strana počeše da pristižu podanici vešti u mahanju lepezama? Ka kvo je to takmičenje bilo! Tri dana i tri noći morali su se odmarati nakon njega!

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

bi kod nas opet odmorni, to jest koji nisu stradali, jer oni što stradaju uvek se umore do vlasti, koju prihvataju oni vešti iz mišijih rupa. Ja nisam naivan, ja više ne verujem, ne znam u šta i kome da verujem, nemam ideala.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

gomilu, pa ih baci za peć, a on se stane čuditi gde mlada baci kosti za peć, dok ujedanput iziđu dve stare oklepane vešti, suhe kao aveti, i počnu sisati one kosti. Onda on upita domaćina: — Šta ti je ono za pećkom, brate?

čas, tačan rok vala(h) — tako mi boga valija — starešina vilajeta van — (znači i) već već — (znači i) više vešti — mršava stvorenja vižlin — turski novac od 60 para vižlje — pas prepeličar viljevski — slonovski Vlah — čovek

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

Ubrzo sam video da su američki mladići i devojke bili vrlo vešti. I ja sam uskoro radio brže, ali njihove ruke su skoro igrale stavljajući oznake na dvopek.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

On me pogleda i na njegovom licu javi se detinjski osmeh. — Molim... Komandir se obrati meni: — Sad... kako ste vešti, smestite se. — Ima, ima dovoljno mesta. Nas dvojica ćemo ovde — i Dragan pokaza na daske — posilni će dole.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Obe hitre k’o srne, a kao lasica lake, Čikovi nisu tako izvit se ruci vešti. Sad k’o pčelice lete od jednog cvetića k drugom; Sad k’o na krili ptice s dola odleću na breg.

Nušić, Branislav - SUMNJIVO LICE

JEROTIJE: Možete me i pričekati, al' bolje je neka počne. Znaš te nihiliste, vrlo su vešti da sakriju bombu. Pretreseš ga do gole kože – nema ništa; izvedeš ga na saslušanje i učtivo ga zapitaš: kako se zoveš,

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Litica jeste strma, ali vešti penjači mogu je savladati. U gluvo doba noći, onda kad se niko ne nada, poslaće dvojicu svojih najhrabrijih i

Pustili bismo čoveka da radi. Ne bismo svaki čas zabadali nos u njegov posao. Gle, Prohore, vešti, brzi potezi četkom po vlažnom malteru i odjednom tamo gde je bila samo mrka boja izrasta konj, alat, malo prevelike

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Ti dubrovački izaslanici, okretni ljudi, glatki kao namazani, a vešti da druge podmažu, vraćali su se iz Carigrada uvek sa unosnim povlasticama.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Lovci ne ulove svaki dan, ali ipak žive, i baš zato su vešti i oprezni da im ne promakne lov, kad se pojavi... Gospođo Lazarić, dopustite mi da vas malo drsko zapitam.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Surovi, hrabri i vešti ratnici, oni su pripremili narod ovoga kraja za krupne ustaničke akcije na izmaku XVII veka. Oni su, u stvari,

Ćopić, Branko - Orlovi rano lete

Đoko Potrk nešto se zamisli, poče da se smješka i neočekivano reče: „Lazar Mačak, vešti brat, više vrijedi neg sav rat.“ — To ti je dobro — složi se s njim Jovanče. Iznenada se kroz Gaj pojavi poljar Lijan.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

« A ona odreče kako je udovica i nejma svoga muža. Al' o svemu vešti znalac, iskaza joj tu njen život kakav je. Pravo, reče, to govoriš kako vam zakon Mojseov zakazuje da nejmaš svoga ti

Dosta je tamo takvih, kojino bole su vešti i znaniji da mogu i kadri su boljma ugojiti na paši stado i popretiliju učiniti stoku) ...

Jošte više k prvoj se zlobi okrenu duhljivi. A ove pak koji se na duzenu stavni i poizborli drže da su vešti i mudri, — mudrija i poveštija i ugovora valja im pronahoditi k osećanju razsudljivom o pravici i o laži, ka pojaču hranu

Perući čanke i grebući tuđe lonce, koje se čovečastvo može naučiti? Na mak, na konac svemu vešti. Što dostaše ono i klaše. Žedne od vode otržu. Gotove ražanj za zeca, a zec ko zna gde je; u polju, u šumi li!

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti