Upotreba reči vrača u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Nego moja snâ. Stojna, ona iziđe, pa valjda mu nešto prebaje, vrača, tek se drekavac umiri i nestane ga, a moja se Stojna vrati, zaduvana, kao da je bogzna neki teret poteglila...

Afrika

Na nečemu što je pijaca, uglavnom prodaja vune, kole (svetog ploda koji se jede, kojim se čiste zubi, vrača, leči itd.), sušenih ribica, đerdana. Poseta šefu: Fransis Bef!

Matavulj, Simo - USKOK

— Bio je bio, kao snijeg, nâko rep mu pri vrhu i noge nad papcima crne! Imao je rogove vilašaste. — Vrača li se u vas pleće, Janko? — zapita Rako Mrgudov. — Ne razumiješ šta me pitaš! — odgovori uskok.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

se, valjano i temeljito, useknu u nekakav siv peškirić, obori pogled zemlji i poče da nabada riječima kao da nešto vrača i čita iz piljaka pred sobom: — E, moj kumiću, moj kumiću, znam ja svakog od njih u glavu, kao svoje rođeno dijete ...

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

“1 Gatanjem se proriče budućnost i pogađa prošlost, pa se na osnovi određene budućnosti i pogođene prošlosti vrača i „opčinjava“ (nabacuju čini).

Snaha videći to pomisli da on nešto vrača pa reče: „Blago onome ko šta zna! a ja sirota ne znam ništa“. I vrijedi! — Postavila kuma kumi čanak graha i malo

“ kao da muž ne osjeti da je ona slaba vida, nego da reče da ona njemu vrača; ali on opazi šta je, pa joj reče: „Minulo je mene svako dobro kako sam ja tebe uzeo“. Naše žene brašno krale.

“ Čuvši to, car odmah poviče: „Pogodi lisica i jest!“ I tako ga otpuste kao pravoga vrača. I to će proći. — Sve će proći i najveće zlo kao i najveće dobro.

prvi mrak padne na zemlju, — u prvi akšam — devojka uzme nož pa ga zabode u zemlju gde kapnica sa strehe pada, i ovako vrača): Ne zabadam ja ovaj nož u zemlju, nego u Mujino srce i džigericu, i njegovih sedamdeset i sedam damara, osamdeset i

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

— Šta li to radi noću? — pitali su se susedi. — Da ne vrača? Kad radoznalost naraste kao poplava, nekoliko suseda poče da je uhodi. Bez uspeha.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Čuvši to car, odmah poviče: — Pogodi, lisica i jest! I tako ga otpusti kao pravoga vrača. ZET U PUNICAMA Vjeri se jedan vrlo mršavi i u licu blijedi mladić, a pri tom i vrlo fališa.

Petrović, Rastko - AFRIKA

Na nečemu što je pijaca, uglavnom prodaja vune, kole (svetog ploda koji se jede, kojim se čiste zubi, vrača, leči itd.), sušenih ribica, đerdana. Poseta šefu: Fransis Bef!

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Magične trave i predmeti, s pomoću kojih devojka vrača da je momak zavoli, ostavljaju se uoči Đurđevdana da prenoće pod r. (SEZ, 14, 59). Za rđav znak smatra se ako r.

, pa je neće imati čak do druge godine, dok r. opet ne cveta (ŽSS, 187; upor. i GZM, 4, 162). Uopšte, s pomoću r. vrača se da menstruacija bude uredna (»ružo rumena, daj ti meni tvoje crvenilo, evo ti moje belilo«, ZNŽOJS, 7, 187).

U istočnoj Srbiji pod š. vrši se na Uskrs (jako starinsko) pričešćivanje koprivom (SEZ, 32, 399). Sa š. grančicom vrača se, na Svetog Ignjata, i na Božić, za berićet, i posle toga zadene se ona za verige (SEZ, 14, 72; 89). »Gde š.

Junak je u pesmi moli: »Kupinice, sestrice, Uvati mi devojku!« (SEZ, 70, 1958, 629). Pomoću nje se vrača protiv bolesti žabine na bravčetu, a basma protiv »poganice« (probadi) završava se rečima: »Kupinice, po bogu

radi plodnosti, a pomoću r. slamke s praznim klasom vrača se protiv lišajeva — na taj način što se svaka od desetak slamki kida na više delova dok se govori: »danas crveno,

U Leskovačkoj Moravi, da pšenicu ne bi napadale glavnica i pirevina, vrača se na sledeći način: isecka se njihovo korenje, pa se od toga umese i ispeku hlepčići, koji se opogane i bace na

P. je i lek od ujeda ose i psa (stavlja se »na ujedeno mesto«, GEM, 27, 493, Jadar). Zbog svega toga vrača se i pri setvi p.

, 58 id; upor. i GEM, 31—32, 385; 42, 434), tj. prinose mu se žrtve. Pri tome se i vrača: u Temniću, na primer, u okretanju kolača učestvuju i deca — »da se omladi stoka«, i škrope se osvećenom vodom trice

obrednim kolačima određenog oblika« (GEM, 37, 167) — kakav je, na primer, đurđevdanski šupalj kolač, pomoću koga se i vrača i gata (čobanin muze stoku kroza nj da bi imala mleka, a zatim ga kotrljne između ovaca: »ako kolač padne sa šarom

Nalik na ovo je i vračanje oko poslednjeg struka kukuruza (SEZ, 70, 543; 83, 163). Više nego pri okopavanju vrača se o žetvi i vršidbi.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

To smo znali već sutradan pošto smo u jendeku, u blizini manastira, pronašli sirotog vrača Jevđenija pomodrelog od batina.

Stanković, Borisav - KOŠTANA

Mesečina jako prodrla u sobu. Okreće leđa mesečini.) Oh, ova mesečina! (Vrača, razmeštajući zrna): »Postelja mu prazna, put dalek i krvav«! (Preneražena odgurne sito): Ne, Gospode! Ne krv!

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti