Upotreba reči goste u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Ali je li iko od grobničkih ploča zidao palate u koje će vesele goste i prijatelje dočekivati?... A moja prošlost?... Sve sami crni grobovi!...

Pre tri godine, baš na same Duhove, dođe mi pobratim u goste. Beše kao neka zavetina u našem Lukovu. Dan lep, planine se zelene, a povetarac nosi sa golemoga Rtnja miris od

“ „Lako, džanum, vrlo lako!... Eto, sad skoro će doći Ivanjdan, posle toga Petrov-dan... Ti dođi, džanum, kćeri u goste, pa, naravno, i u svetu crkvu; dok se dete ne navikne svake nedelje i praznika dolaziti u svetu crkvu...

Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME

I dok me je dželat u konopce pleo šta sam to u tvome sjaju razumeo, pa ćutim pred ljudima što me hlebom goste i pred sudijama spremnim da oproste?

Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

Za sigurnost jemstvuju užički Turci i srpski poglavari. Užičani isteraju svoje goste u Bosnu; a mi odemo svi, svaki svojim kućama. To je bilo dne 22. julija 1805.

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

u svećnjak od tenećke, s repićem i mumakazama već iskrivljenim da nisi mogao nikako useknuti njima, i — odmah ponudi goste: — Izvolite, gospodine! Što zapovedate? — Daj vina!...

Dakle, da ne spominjem te ličnosti što su vazda društvo Uzlovićevo, nego da nomenem samo daljne goste koji se potrudiše da mu na veselje dođu. Krasni su to gosti — u daleko ih nije.

Davida, koji je s Trudom stekao svoj pošteni dom i u domu mahala i zahire, te može danas uljudno dočekati odabrane goste svoje.

Čim se uhvati suton, a ćir Trpko poče isterivati goste iz mehane: »'A'de, 'a'de, more, kući! Nema vino, nema rakije. 'Oću zatvorim me'ana.

Sam momak dočekuje i uslužuje goste. Dođoše u mehanu Tiosav i Vitomir, nešto vrlo razgovorljivi i veseli. Sedoše za jedan sto, naručiše polić rakije i

I nehotice ote mu se neka zloslutna misao: »Eto opet 25!« pa pođe malo napred među goste, a sve se snebiva. — A gle, Pupavca! — izviknu jedan mladić odvojivši se od gostiju i stupivši preda nj.

Pop Mića zaturio ruke iza leđa, hoda nestrpljivo ispred kuće. Na njemu stajaće odelo. Videlo se da će nekud u goste, jer nije nikakav praznik da bi čovek rekao zato se obukao tako svečano. — Ama, pošo, šta čini taj tamo vazdan?

3eljov laje, rekao bi zemlju grize. Boško naviknu na domaćicu i ostalu čeljad da dočekaju goste. Dok bi okom trenuo, behu oba konja privezana iza novog vajata za šljivu.

Utom iznese Stamena bardak rakije i čašu, pa poče služiti goste. Pruži i Vuji čašu. Vuji se u taj mah učini da se zanjiha ona stolica pod njim, i navi se na stranu, umalo se ne

Stamena beše sve naredila na čardaku (a to vam je obična sobica nad kačarom, načinjena tako za goste i putnike), uze luč, siđe niz basamake, pa pođe gore u kuću da kaže odu da je sve gotovo i da gosti već mogu legati.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

drinskoj otoci, Starači, koja iznad sela teče, udavila devojka, jedinica u majke, koja beše s majkom došla u Jordan, u goste. Kažu da je majka tako tužno naricala da niko ko ju je čuo ne mogaše zaboraviti njene zapevke.

Dođoše kući. Aleksa je išao napred. Negova Petra izide pred lude i smeškaše se, kao dobra domaćica, kad vidi goste na svome pragu. Ali nabrzo izumre osmejak kad vide ona natmurena lica. Aleksa joj reče: – Idi u kuću!

Ne boj se! Ta i ja sam čovjek!... Zvao sam te da ti kažem da ću ti i ja, sa prijateljima, večeras u goste. Ja sam slušao od ljudi da si ti dobar, valjan čovjek; a ja ti tako volim dobre i poštene ljude!...

A je l̓, harambašo? — Šta?... — upita Stanko, a usne stiskao da ne vidi družina kako poigravaju. — Kome li se to u goste spremamo? — Starim prijateljima. — Da te se nije zaželeo Ivan Miraždžić? — Jest, on glavom! — E, lepo će se provesti!

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Donesu pred goste satljik vina i holbu vode, pa onaj meša vino s vodom, frtalj čaše vina a tri frtalja vode, pa malo pijucne a malo čita

da priđe čanku punom kaše; — naprotiv, ako ko, onda mi treba da se izvinimo što u ovakom vašaru dočekujemo goste.

— A-a-a, tako zar vi znate?! — začu se još iz kujne glas gđe Perse. — Vidiš ti to nji’ samo! Dobili goste, pa se nikom i ne fale! A, a, daću ja vama! Gledaj ti samo nji’!

i pauza trajala, uđe Erža sa poslužavnikom, na kome behu porculanski ibrici, šolje i srebrne kašičice, i posluži goste. Otpoče »jauzn« i razgovor opet kao da pauze nije ni bilo. I opet je išlo lepo i kod popova i kod mladeži.

Što kažu: Ruka ruku mije!.. Za svakog je bog ponešto ostavio, i, što kažu, opredjelio. Eto na priliku, ti služiš goste, a ja kočijašim, a oni se uzimadu, a gospoda parosi — oni venčavadu...

— Šta se dereš k’o magarac! — obrecnu se na nj iz avlije domaćin, koji je, kao svaki popa, radije išao u goste nego ih primao. — Ako su gosti, nisu valjda kurjaci! Kapija se otvori i kola uđoše. — O-o-o! Dobro došli! Dobro došli!

Trebali smo prvo u vaše zdravlje, dragi moj i retki moj goste, česnjejši gospodin-Ćiro! Al’ neka, — možemo još sve i popraviti. Daklem, sve ovo brišemo, pa iznova!

— I ona... jest’... doći ćemo čim uzmognemo... — Pa gledajte, dođ’te nam! Mi tako volemo kad nam ko dođe u goste!... Ja ne mogu od dece, a njoj je bar lako! — ’Oćemo, ’oćemo, gospoja-Julo...

Ignjatović, Jakov - PRIPOVETKE

Tako sad u zadovoljstvu ručaju. Vino još ostaje na stolu. Belkić jednako vinom nutka goste, osobito Ljubu; no Ljuba slabo pije: primetio je na Belkiću da ga iskušava da li rado i mnogo pije.

Gospođa Makra ga je uvek, kad god je došao k njoj, vrlo ugostila i za njegovu ljubav i druge goste pozivala. Gospođa Makra Mračevićka bila je malo jača od četrdeset godina; velika, krupna žena, lice i sve malo

— Vidiš, Paulina, dete se provlači ispod astala — dobićemo goste. — Meni opet desno oko igra; plakaću. Tek što Paulina poslednju reč ispusti, a neko na vrata kuca. — Herajn!

— Ekscelent vic! Dođe kafa. Frajla se digne, pozdravi goste, pa ode u drugu sobu. Kad se kafa popila, Pinterić, Čarukdžić i čika-Gavra ostanu, te se opet čašice late, a gospođa

Čekmedžijić i čika-Gavra na ponudu sednu, mati iziđe i donese rakiju, a frajla nudi goste. — Zapovedajte! — reče tako slabim glasom kao kad se žmure igra, samo da ne poremeti usta.

— Ovo je moj rođak, Ljuba Čekmedžijić, trgovac u O. — Drago mi je. — Sad ti, Stevo, zabavljaj goste, a ja idem. Oprostite! — O, molimo! Gledićka je izišla napolje i naredila da se friško nivo donese.

Hajd’ što ste lepi, al’ kad pevate — e, onda mi sve srce igra! — To mi je baš milo kad mogu svoje mile goste veseliti. Kad je Čekmedžijić video kako je dobra gospođa, počne i sam iz srca pevati, kao da je kod kuće.

Fiškal Babonja dođe ponekad u goste Ćirkoviću i tu se onda gosti. Pozovu se prijatelji Alkini, a neprijatelji Micini. Čast velja, a radost velija.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Da može i da ga nije stid od sveta on bi zazidao sve one prozore sa ulice. Ne voli goste, ne voli nikoga. Nikad iz kuće ne bi izašao niti u izboru knjiga ume da se nađe.

Afrika

Domaćin, polurasplakan od radosti što u ovoj pustinji posle ko zna koliko vremena dobija goste, boemski je i pustinjski srdačan.

Tek posle kratkog nesporazuma razumem njegovo očajanje, ne što dobija goste, već što mu ih sudbina ne raspoređuje pravilno: tako da ne padnu svi istoga dana, a da ih posle mesecima mora čekati.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Valdenzer je išao po kući da goste poseti. Smeh je odjekivao gde god se pojavi. Vikao je samo da budu tačni u trpezariji. Kroz jedan sat.

Ana je bila ostala u drugom stanju. Jedina žalost njena bilo je to, da joj je otac odveo, u goste, decu. Šta li sad rade njena deca, bez majke, u Novom Sadu? Njenog je muža to ljutilo.

Trifun je sad odgovarao mirno, bez stida, kao da je to neka šala. Veli, otišla je u goste kod oca, kapamadžije Grozdina, u Rumu. Odvela je i decu.

Dolazak njegove ćerke u goste – koja mu nije odmah rekla da napušta muža – bio je za kapamadžiju jedna od onih, velikih radosti, koje su, pri kraju

“ Tu gomilu je vodio neki fenrih Sava Jocič. Grozdinu je bilo milo da čuje da mu je gost došao samo na dan, dva, u goste. Zbog Trifuna, bio je omrznuo i Pavla, sa namirisanim brkovima.

Ovde bi se, za godinu, dve, ako bude umeo, obogatio. Okolni, mađarski, grofovi goste i pozivaju, često. Laskaju. Nikad u životu toliko poklona nije dobijao.

Da ime moje ne sramotimo. A ti, dugonjo, da im, po smerti mojej, na dosadu ne ideš, niti u goste, niti na posješčenije. A otiti vo svoje otečestvo, ni po smerti mojoj, želatelj nisam.

Nije to bila želja za raskošju, za vazama cveća, koje su kao amreli, za foteljama, koje se pretvaraju, za goste, u postelje, niti za sunđerima, kojima se trlja – a koji su bili poslednja moda u kupci.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

se drži kod seoske crkve seljaci se grupišu: imućne porodice imaju oko crkve sobrašice (saborske kuće) u kojima primaju goste. Čak i za vreme rata oni kadšto unose ovu notu druževnosti, pomešanu sa ozbiljnošću i veselošću.

Karakteristično je da su kod njih česte „prijateljske odaje“ za goste. Oni pamte lozu po nekoliko kolena unazad. Od nekog su uticaja bile na formiranje najbliže seljačke okoline dve varoši,

Ćopić, Branko - Doživljaji mačka Toše

miš, kome su mačke otkinule pola repa, prvi se javi za riječ: — Strašljivi i oprezni mišji narode, došao nam je u goste čuveni bijeli miš o kome pričaju stare mišje priče. Njega treba da izaberemo za svoga vojvodu.

zamisli se duboko, duboko, pa odgovori: — Mački treba objesiti o vrat zvonce, pa ćete je uvijek čuti kad vam dolazi u goste. — Tako je, tako! — zagraja čitava skupština. — Deder, braćo miševi, ko će mačkama zvonce o vrat vješati?

Šarov i mačak Tošo obično sjede udno Čičinih nogu ili šetaju oko vodenice i paze na neznane goste. Glas o njihovoj slozi i velikom prijateljstvu dopro je čak i do medvjeda Kruškotresa Kukuruzovića, koji je važno

To buvolovac Žućo zaobilazi daleko oko Tošine kuće. Katkad mačka i Šarova povazdan kod kuće nema. Odlaze u goste u veliko vojvodstvo Miša proroka i tamo pod starom kruškom vode duge razgovore.

Ršumović, Ljubivoje - JOŠ NAM SAMO ALE FALE

Dok je svečana muzika svirala i aždaja je paradirala. Čak je sa nekolke reči proste pozdravila visoke goste. ŽURKATA NA AKREPITE Vladimiru Andriću Kad vampiri priređuju žurke, oni vole da igraju žmurke.

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

Gospodar Sofra sedne sam za jedan sto, pa ište vina. Čamča mu donese, i sede do njega, gospođa Sara ostale goste služi. Čamči u glavi vrze se neki plan. Dok je u kavani, misli se kako bi dobro bilo ovom ili onom robom špekulirati.

Čamča pita ima li za njih sobe. Odgovori birtaš da ima za goste jednu, i tu će im dati. Stvari najvažnije unesu unutra, a jedan kočijaš će uvek napolju čekati.

Dovezu se u dvorac. Tu sluge skidaju goste, pokazuju kud treba ući. Šljahtec uvede goste u salu, napred vodi ispod ruke gospodara Sofru. Tu je već mnogo gospode.

Dovezu se u dvorac. Tu sluge skidaju goste, pokazuju kud treba ući. Šljahtec uvede goste u salu, napred vodi ispod ruke gospodara Sofru. Tu je već mnogo gospode.

Za jednim stolom sedi Krečar i sin mu, „fiškal” Aleksa. Piju kanu. Čamča služi goste. Gospodar Sofra sedne za taj sto. Pozdrave se. — Čamčo, daj kane. Zapodenu razgovor običan. — Kako si, Sofro?

Sad malo nek još kroz balove prohujamo. Kod Čamče će sigurno biti još koji bal, pa ćemo ih, opet, mi u goste pozvati.

jedno predveče gospodar Sofra u dućanu, vreba hoće li doći Pera, jer mu preti, ako mu ne pošlje novaca, da će mu doći u goste. Pred veče kišovito vreme, hladan vetar na Dunavu, ni pred dućanom nema nikog.

Udadba joj je osigurana. Šamika ima velika poznanstva. Mnogi stranci su k njemu u goste dolazili. Njegova kuća je bila kao gostionica, samo što već nema ni dućana ni birtije gospodara Sofre.

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

iznad kapele, na južnom uglu dvorca, gde je inače smeštao, da spava, svoju sestru i neku tetku, kad su mu dolazile u goste. Ta soba je bila uvukla u sebe neki naročiti miris i u njoj je bilo naročito mnogo anđela, na tavanici.

Podnosili su na povratku rado i glad i žeđ, i nije ih ražalostilo ni to da ih sada ne dočekuju i ne goste, kao pri prolazu na bojište.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

U Gruži, kada devojčica počne da igra u kolu, da češlja vitice oko glave i da poslužuje goste, ona time ulazi u red devojaka.²¹ 4.

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

Pronela je između stolova samosvesno svoju lepotu iz pedeset osme, bogami, još je delovala na goste, koji je ispratiše požudnim pogledima do njegovog stola. – Stigli ste — reče, ustajući. A odmah zatim: – Jutros...

sudija okružnog suda. Došao i on svojima u goste iz Beograda. – Šta to radiš? — pita. – Igram se klisa! — kažem. – Daj da udarim jednom!

moćnih ljudi kako cvile i kukaju, bespomoćni bez svojih kola kao goli puževi bez kućice, starci ih odvode kućama i goste po dan-dva, dok se malo ne oporave; teše ih i smiruju, učeći ih da automobil nije najvažnija stvar u životu, a onda se

na neki važan i odgovoran posao, oni ponovo zauzimaju svoja mesta na zidu pokraj nevidljive crne tačke, da čekaju nove goste, od kojih će se samo nekima, onim retkim izabranicima, otvoriti oči i u punoj svetlosti jednog običnog letnjeg dana,

Videlo se još iz njegovih pokreta da je nekada imao sopstvenu kafanu, da je dočekivao goste na vratima u tamnom odelu i sedeo sa njima barabar za stolom, pričajući nedeljom pre podne o politici.

Ja njemu uništila vikend?! Tri dana nisam sela. A šta je za to vreme radio gospodin? Izigravao farmera i primao goste. Razmetao se svojim imanjem: »Ovo mi je, znate, podrum za vino, a ovo su breskve koje sam ja lično zasadio.

Vidi! Čak i u gramofonsku ploču! A pogledaj gde su gurnuli tortu! Pod divan! I onda, primaj goste… – Kad bi samo malo zaćutao... — uzdahnu žena. – Izgubićemo tri dana dok sve ovo ne dovedemo u red!

Matavulj, Simo - USKOK

Knez donese odnjekud iz ugla starješinski tronožni stolovač, primače k vatri i reče: — E, sad, gospodine i mili goste, sjedi! Sâm sjede na slamu i podvi noge. Pošto se gost nećkaše, on ga povuče, i nastavi: — Sjedi molim te!

Mrgud i Rako ponudiše večerom sve goste; svi se nećkahu za njekoliko, pa stariji posjedaše za sto, a mlađarija oko ognjišta.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

To su svakojake skitnice, božji ljudi, zgubidani i sanjalice, ona silna bratija koja o Miholju-dne dolazi u goste dedi Radi. Svako od njih odnekud sluti viši red po kojem postojimo i umiremo.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

Mađari su mrzeli Srbe kao zle goste u svojoj kući, smatrali ih za austrijsko oruđe u borbi protiv mađarske slobode, a naročito posle propalog mađarskog

Radičević, Branko - PESME

Ja ne primam takve goste.“ 97. Što bi dalje, nije stvari, Zato pesma o svem ćuti, Ona njega baš prevari, Da i mene samog ljuti.

“ Vođa popi, moma toči Da s' i ćale njoj osmoči, Jednu, drugu: „Ćerko, dosta, Valja s' brinut i za gosta... Da, za goste!“ krčmar muca, Jer već i on puno s' kuca. Na sto bokal meće moma, A junaci na njeg' oma.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

TI SI KONj U našoj kući svaki član familije imao je svoje goste. Stricu Nidži dolazili su srpski dobrovoljci, američki rudari i nekakvi dosadni glagoljivci koji su „ganjali politiku“.

I ostalima u kući uvraćao je poneko, pa čak sam i ja imao svoje rođene goste koji, istina, obično nisu ni smjeli da zavire u kuću, nego su me zviždukanjem i raznim znacima zivkali da dođem vireći

moga Rade, vidi moga Rade — viče pridošlica još s druma, ispred avlije, pa mu to nekako ispada kao da to djed njemu u goste dolazi, a onaj ga dočekuje dobrodošlicom. Tako i obanđijaju dobrodušnu starinu, pa ne može sebi da dođe.

Za svoju uslugu bio sam nagrađen time što sam se slobodno mogao ponamjestiti među goste i slušati njihove razgovore. Ništa mi drugo nije ni trebalo.

dozvaše s brda i onoga komordžiju Zekana, doratovog spasioca, pa njih trojica, uveče, ostaviše slavsku sofru i ostale goste i preseliše se u štalu, kod konja.

prolaznik se odmah dosjećao da će to biti onaj slijepi Ćopića konj koga su, priča se, dovodili čak i na slavu, među goste.

Dođe tako u goste tetka, kuma, rođaka, pa rukom u torbicu: gde ste vi, djeco, evo svakom po šaka oraha. I-ih, orasi! Nema većeg i ljepšeg

— Ma čuste li vi, ja uhvatih Jazbeca — pokuša on slijedećih dana da lovi i oslovljava sve ređe goste avijatičare, ali se niko ne pokaza oran za razgovor.

— Bogami, ti se baš dotjerao, a? — Pa jest, i red je. Došao u goste starom društvu, pa da se prepoznamo. I ovo bi sve, listom, bio spomeničar, i to onaj pravi, samo da su preživjeli.

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

visok, koščat, široka lica i usta, obuko novu, za sad načinjenu mantiju, pa se samo šeta, smeška, nadgleda i dočekuje goste. Preko njegova kosmata lica prosulo se smešenje te izgleda da svaki živac i vlas trepti.

lud, besan od neke sreće i radosti trčao je, igrao mahnito, vitlao se i svakog je časa trčkarao čas ka Todi, čas među goste...

Ali ko bi došao, taj je bio ugošćen kao kod najbogatijeg jer je ona uvek nabavljala najbolju kavu i rakiju za goste. Bila je ponosna, povučena.

— govori, a glas joj kratak. Gledam ja i čudim se. Nije ona takva. Znam, i pre kad je tako majka dovede u goste, a ona živi vrag. Posle večere skupi oko sebe devojke, pa dođu i mlade žene.

lja kosu, mintan pri grlu razgrne, da mi se vidi nova košulja, i ostavlja me u sobi: — Sedi. Ko će goste da dočeka? Zašto si domaćin. Ja ne mogu. Vidiš, imam rabotu u kujni, a nisam ni obučena... Ostajem ja.

Izbacio mangal i peć — vrućina mu, polomio sve čaše i privukao tendžeru i iz nje pije. Goste ne dočekuje stojeći, već oni moraju posle da se kradu i tako odu od njega.

naročito se krila od sobe u kojoj je bio Mita, da je on ne bi spazio i video kako ona tako za svakim, koji njemu dođe u goste, da ga pohodi, posle trči, dosađuje im. — Sinko! — zaustavi me. — Je li ti moj Mita što govorio? — Ne. — Oh!

— kad, kao i sve ostale, počne i ona da ide u crkvu, u posete, prima goste, s mužem ide na sabore, slave, sedenja... da bude ono što od svake njene drugarice biva, i što treba da bude.

Ali i on je sad bio kao što treba. Služio je tamo u sobi goste i uvek se sklanjao, bio u strani. Pa i braća joj bila su prema njoj sad drukčija, i, kao sad nešto višu od sebe, oni su

Kostić, Laza - PESME

Al' ništa zato, hvala, goste moj, naveki hvala! Rekô si mi dost'. — Alfa i omega! O mudra smrti, o samrtnička, živa mudrosti!

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

U stvari, mislim da se država strašno prešla što nije stavila pod svoju zaštitu i goste tih šešira koji nemaju love za prežderavanje, nego više vole da cirišu ružicu i oće malo da se druže za stolom, gde je

Kada sam otišao kući, jer sam imao goste, pošto smo ja i moja drugarica slavili odlazak naše male u koledž, i pošto sam razvio ambalažu utvrdio sam da je ta

Apartman! Povrh svega još piše: MOLIMO CENjENE GOSTE DA NE ČISTE CIPELE ZAVESAMA, PEŠKIRIMA I ĆEBADIMA. I usred te scenografije za potencijalne samoubice, vaša Anči

pola knjige u životu, tresete pepeo po patosu, pitate odmah čoveka koliko zarađuje, i sad — Šveđani ne primaju u kuću goste!

Naš „Zanusi“ brekće i skakuće od nestrpljenja da vidi ko nam je to došao u goste! Šoking! Jedva smo ga odgurali natrag do kupatila: Nemuštim pokretima i kolutanjem očiju, maman mi stavlja do znanja da

neka zaova, jetrva, svekrva, deveruša, prija ili drugarica iz osnovne škole, pozvala još pre dve godine na tri dana u goste. Baš će joj biti drago i ti sistemi. Tako nas ostane troje. — Dezerter...

Kako uopšte da vam to objasnim? Kad je kiša, mislim, i kada ste bez love, kada vas niko ne poziva u goste, jer ste u većini poznatih kuća već pozajmili knjige, koje još niste vratili, i gasili čikove u gramofonske ploče; jer

Tačno se zna kada pristojan svet treba da izvede ono ili ono... kada se ide na letovanje, kada na sahrane, kada u goste ili na doček Nove godine!

— imaju koga i da vide: došao im simfonijski džez-orkestar sa najnovijim tačkama u goste, onako, mislim, iz čista mira, spontano kao abortus, a tu nam je i naš popularni onaj Kakose zvaše , pa se oni tipični

A Zokijeva kuća je ona vrsta starih stanova sa dva ulaza, mislim, za goste i za poslugu, jer je pravljena u vreme kad su ljudi još mogli da pronađu kućne pomoćnice.

Popović, Jovan Sterija - LAŽA I PARALAŽA

Po našem običaju: ako se ko ženi, ja provodadžija; ako je daća, ja držim slovo počivšem; ako je slava, ja veselim goste. Ali mi je sve to malo pomoglo.

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

I Mjesec pođe pomalo sneno, zvjezdama prvim u goste hita, lice mu, vidiš, neumiveno, al ko te za to na nebu pita. Večeri svake on tako hodi i nebom kolo zvjezdano

U kasnu jesen kad magle spuste nad polja mrtvi val, iz dalji sive severa hladnog u goste dođe ždral. Spusti se dole, zašumi trska, ledena skrama na vodi prska.

“ A Toša češe sanjivo rebro: „Eno i polja zasuta srebrom!“ Dedica samo zamišljen kaza: „Evo nam jutros u goste mraza.

Petrović, Rastko - LJUDI GOVORE

Stara gospođa markiza zna svakome ime i brine se za svakoga. Koliko je devojaka udomila! A još treba misliti na goste. Dolaze svake godine.

Nušić, Branislav - OŽALOŠĆENA PORODICA

DANICA: Pa eto, nisam još ni poslužila goste. TETKA: A gde su ti gosti? DANICA: Eno ih, šetaju po kući, razgledaju. TETKA: Što ne ispiše bar kafu?

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

— prekide ćutanje potporučnik Aleksandar. A Milan, koji je došao iz susedne baterije malo u goste, razmahnu rukama protežući se i nogom dodirnu šatorsko krilo. — Ne, bogati! — zavapi ljutito Milutin. — Šta radiš to...

Naš bivak nalazio se kraj ciganskih kuća. Morali smo odmah postaviti straže unaokolo, da bismo odstranili neželjene goste, koji su kao mušice utrčavali neprestano u bivak i unezverenim pogledom tražili svakojake otpatke.

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

sa celom svojom školom, pa će tako zajednički držati ugledna predavanja, ali prethodno zahteva da oboje odu k njemu u goste i da provedu zajedno ceo nedeljni dan.

Posle joj se učini veoma nezgodno da baš tako otvoreno pokaže, kako je ranije opazila goste, pa ih sad iščekuje. S toga se obrte Gojkovoj deci, pa ih stade nešto zapitkivati, ali tako neumešno, da deca odmah

Stojan istrča da otvori vratnice i vidi te iznenadne goste, kad iz saonica iskoči pisar i prođe pored uplašenoga čiče, mašući svojom pletenom kamdžijom.

Kad nestane takve ljubavi, našto mi onda život?... Ej, ljudi, ljudi, kakvi ste vi!... Ljubica zadrža goste na ručku, i ako se Velja tome veoma opirao.

« Ljubica, i ako ne imađaše u kući skoro nikakvih sudova, spremi lep ručak, postavi sovru u hladu, i pozva goste da zasednu. Beše sve lepo, i čisto.

— Hajdemo u druge sobe, da vidite. I Ljubica provede svoje goste po celoj kući, ispriča im sve što je znala o prvoj ženi Vlajkovoj. — Čudo mu nisu oduzeli stvari ? zapita je mati.

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

To je bila lepa, crnomanjasta devojka i dugo je tražila leka u sanatorijumima Merana. Dolazila nam je u goste, tužna. Umirala je, u Vršcu, nedeljama, i ja se sećam kapljica morfijuma koje je uzimala.

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

Taki ti je kod nas adet. Kad se hoće da promeni piće, neko uzme da zagovara goste ili radnike i utom se donese bakrač (ako je rakija), ili vidrica (ako je vino), pa ko prvi prihvati pozdrav, taj

Zvono stade. Tako ponoviše još dva put. Sad dođe red na decu, svakidanje goste visoke zvonare. Svako je dohvatilo po jedno uže, pa s grozničavim nestrpljenjem očekuju komandu Markovu.

a što se tiče momka nema mu mane, i tako je ona dvaput baba Soku ispratila, pa sad evo i treći put dođe joj Soka u goste. — Hristos se rodi, Julo, čestiti sveti! — Vaistinu se rodi! Sedi, nano. Otkud se ti sad ukani čak ozgo iz Palilule ?

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

Ne prekida posao, nego savesno poslužuje i dalje goste, ali jednako gomila jed u sebi; miče usnama, ali glasa mu ne čuješ!

Kad je deklamacija svršena, ćata se pokloni i ćir Đorđe opomene goste da idu, a Zacu da očima znak da čini svoju dužnost. Zac je sklonio džezve, pogasio vatru i uzeo brezovu metlu.

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

se tiče tetaka, strina, ujni Stvari su vrlo proste: Kad dođu — đućore sa mamom po kujni, I jesu gosti A ne liče na goste.

Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC

Davno bismo na sastanak došli, no se nešto ružno dogodilo, te smo vi se malo odocnili. KNEZ ROGAN Je li vino goste posvadilo, kâ je vama ovo krsno ime? TOMAŠ MARTINOVIĆ Nije svađe među goste bilo, no ni Turci ženu ugrabiše.

KNEZ ROGAN Je li vino goste posvadilo, kâ je vama ovo krsno ime? TOMAŠ MARTINOVIĆ Nije svađe među goste bilo, no ni Turci ženu ugrabiše. VUK MIĆUNOVIĆ Kakvu ženu, rugaš li se zbilja?

Ja se sjećam što si reći htio. Tragovi su mnogi do pećine — za gorske se goste ne pripravlja! U njih sada druge misli nema do što òstrê zube za susjede, da čuvaju stado od zvjeradi.

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

Kao da je bila iz prve i najbogatije kuće, tako je nameštala sobe, tako gotovila jela, dočekivala goste i rodbinu. I dalje se cela rodbina tu skupljala, dolazila.

Celog dana, vesele i srećne, dočekuju goste. Čak i svirači dođu i odsviraju. A na pitanja o njemu, efendi-Miti, mati bi odgovarala: kako joj je baš pre neki dan

Čista, spremna, i kao izložena, stoji otvorena za goste, za taj svet spolja iz varoši. I sada po njoj, što jači dan, sunce sve svežije i toplije zagreva a sa crkve jače i

A još kada Sofka, znajući da on to voli, ne kao obične goste po jednom čašicom rakije služila, već na stočiću, primaknuvši mu ga do kolena, poređala pet, šest čašica, a mati

Deca su dole, u kujni, od Magde dobivala kolače i crvena jaja. Mati, sva srećna, služila je goste naročito duvanom i jednako razgovarala, svakom pričala i kazivala o njemu, efendi-Miti.

sa malim, od same vune rastresenim jastukom, na kome će on sada, gore, uvrh stepenica, morati da sedi dočekujući goste.

Jer na šta lagati? Na šta sve ovo? Na šta da on dočekuje goste, ljubi se sa njima, kada njega ne veseli ništa ni ti gosti, rodbina, ni to jelo, piće, sedenje sa njima, veselje, pevanje i

— I zaista konj bi na jednu stranu odlazio dole, u štalu, a on gore, iza kuće, pod | venjake, međ ostale goste. Iako je vrelina, sunce tek što ne prži, svi oni, tako stegnuti, pretrpani tim kolijama, sa tim silavima, čizmama,

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Božija je starija i preča od svačije, pa neka se njegova vrši, a mi ćemo, zakona radi, napiti u slavu i pročastiti naše goste, pošto su već na pragu!

„Idem da vam što naredim za večeru!“ Njih dvojica stadoše živo da se razgovaraju. Janko čujući za te čudne goste, izađe iz kuće, pa im se primicaše. Oni ga vidješe, ali ne svratiše pažnje.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

bude tako žao da udari vilu šakom po obrazu, a ona se na to rasrdi, te sve izvore i studence po Kotoru otruje i sve goste careve poludi.

Kad car tu osvetu vidi, on stane vilu moliti i jedva je kojekako namoli te mu goste povrati od ludila i očisti mu od otrova samo jedan izvor iza južnijeh vrata gradskijeh.

— Kako dođu u selo kući, Miloš odmah ostavi ovce i nepoznate goste, pa zamakne među zgrade da traži majku. Pošto car sjaše s konja, pođe i on za Milošem da gleda da mu se đe ne sakrije:

Da bog da i milost božija; naš brat domaćin, koje god goste žudio od svetih mjesta: arhijereje i vladike, popove i kaluđere, pa knezove i kmetove, braću dogovornike i kumove i

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

” Kad otac to čuje, on istrči pred kuću i začudi se kad vidi takove goste pred svojom kućom. Onda ga sin zapita: „Možemo li noćiti | ovde?

kući ne kaže braći svo | joj kako je kod zeta prošao, nego rekne srednjemu bratu: „Pozdravio te zet da mu i ti ideš u goste.

i on dođe kući, ne kaže nikome kako je prošao kod zeta, nego rekne najmlađemu bratu: „Pozdravio te zet da mu ideš u goste.

Videći car gde je nema zadugo da dođe međ goste, pošlje jednoga slugu da sluša na vratima, kupa li se još. Sluga otide i stane slušati, pa kad čuje gde se patke

ispod zemlje te za tri jutra odnese sve tri jabuke jednu po jednu, te sad nesme ocu da kaže, a otac sazvao sutra silne goste da im pokaže šta mu je Bog dao.

Simović, Ljubomir - ČUDO U ŠARGANU

On je zgranuto pogleda, a zatim, kao da prati dvojicu nevidljivih vojnika, prilazi stolu i smešta svoje „goste”.) IKONIJA: Šta bi, ludaji? CMILjA: Samo sam je pitala di je brazletna, čula si!

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

„Kad se ti budeš ženio“, reku mu, „na tvom veselju putnike i goste veži, a ne u našoj kući i o našem veselju! I tako ti ga isteraju iz kuće i avlije, a meni reku da se ja nimalo ne bojim.

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

— Ali se nećemo rastati dokle mi ne obećaš, dokle mi ne zadaš poštenu riječ da ćeš mi doći u goste kad uzmožeš. Oćeš li ti to obećati starome popi, starom prijatelju tvoga strica?

Poslije praznika dođe opet Srdar u goste, te Bakonja jedva odahnu i otputova malo, a pošto se vrati, novi prijatelj, Vicin brat, poče zidati prilično opsežnu

Ćosić, Dobrica - KORENI

Prerovo — vučja jazbina! S njom, šta će biti moj život? Imati kuću na Vračaru, primati ugledne goste, imati banku, napraviti fabriku, postati diplomata, biti Evropejac u balkanskoj čaršiji... Jeste banalno!

Kao da joj nije bio muž i čoček.“ Setio se razgovora između njegove majke i njene sestre. Došla je u goste i zanoćila. Aćim je s bratom i sestrom ležao na slami pored ognjišta, a njih dve su čarkale vatru. Šaputale su, a.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

Umalo da pohvata, u nameri da spase Miloša, koji je bio talac Sulejman-paše Skopljaka u Beogradu, sopstvene goste u sopstvenoj kući i da ih preda Turcima. Te goste, najuglednije ljude, sam je bio pozvao na dogovor o ustanku.

Te goste, najuglednije ljude, sam je bio pozvao na dogovor o ustanku. U međuvremenu je dobio poruku da ih, baš zato što su sve

Ali sva cpeća da se umešala sreća i spasla i Miloša, i goste, i njega. Kad je Miloš čuo priču, opomenuo ga je da ni u odanosti ne valja preterivati.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

Al' ništa zato! Hvala, goste moj, Naveki hvala! Rek'o si mi dost'. Alfa i omega! O mudra smrti! o samrtnička Živa mudrosti!

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

U to doba poslaću ova dva moja roba sa jednom nosiljkom i sa dostojnom pratnjom da te, mili goste, iz Demokritove kuće doprate u moju“.

„Takvu nameru nije, izgleda, imao Toričeli. Prazni prostor došao mu je neočekivano u goste“. „Da stvorim prazan prostor, moram, tako sam mislio, pre svega, načiniti nekakav šmrk za crpljenje vazduha“.

Istina, leti idemo vrlo rado na naše imanje u Frešin. Leži između Bloa i Vandoma, ima mali, ali za nas i naše goste dovoljan i vrlo lepo sazidan i opremljen dvorac i poljsko dobro što smo ga kupili od grofa Rošamboa pre no što je

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

negde dole, imam najboljeg druga iz detinjstva, mladosti i ratova koji me, ne znam već po koji put, poziva da mu odem u goste. „Toliko vremena prođe od poslednjeg našeg viđenja, ostarismo i ostah te željan... a znaš da boljeg prijatelja nemam“...

I zavaljen tako ugodno stadoh razmišljati o pobratimu kome idem u goste. Drugovi smo iz detinjstva i za sve vreme đakovanja bili smo nerazdvojni, najbolji drugovi.

veze sa ovo m pričom; ali on ipak ima neke veze jer se desio u mome kupeu na putu za Vujanovac, gde sam pošao u goste kod svoga pobratima, i gde ću ponova sresti krezubog studenta. Zato sam ga izneo.

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

Što da sad počnemo? Gdje da se sklonimo? Sjetim se Petra Glavonje, koji nas već odavna poziva u goste. U Zelenik! Za prvi mah, to će biti najbolje.

Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR

Svake nedelje Đurica bi se lepo obukao, pa otišao u goste čaVuju, koji ga je vazda radosno dočekivao. Čim se sretnu, Vujo bi ga uzeo za ruku, pa bi se onda malko poizmakao i

U veče Radovan stiže prvi na noćište. Vujo se tek beše vratio iz varoši, pa seo u sobi te se odmara i očekuje goste na večeru. — Jedva ga ukebah! — viknu Radovan, ulazeći u sobu i smejući se glasno. — Gde ga nađe?

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

kući, ne kaže braći svojoj kako je kod zeta prošao, nego rekne srednjemu bratu: — Pozdravio te zet da mu i ti ideš u goste.

i on dođe kući, ne kaže nikome kako je prošao kod zeta, nego rekne najmlađemu bratu: — Pozdravio te zet da mu ideš u goste. Posle nekoga vremena otide i najmlađi brat.

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

Spasoje, dok se sredio, siđe žurno dolje da otvori krčmu za jutarnje goste; nije se na nju ni obazreo, tek što joj u hitnji „dobro jutro” nazvao. Lazo, sredivši se, priđe k njoj.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

131 Ni ponašanje im, za Sofku, nije ništa manje čudno. Premda su na svadbi, goste se, dakle kod kuće su, a ne na ulici, oni se „ne raskomoćuju, jer to je sve za njih znak gospodstva.

Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE

— Je li, pobratime, kod kuće pobratim-domaćin? — Jeste. — A hoće li goste, pobratime? — Pa... hoće. Nema Druge. Zapovijedaj kad te je Bog donio...

Visoko popovo obličje u osvetljenoj prostranoj odaji odista za čas zbuni i goste i domaćina. U crnom, dugačkom do ispod pojasa, nezapučenom gunju, u crpim čakširama sa visokim zakaljanim čizmama, pod

Na goste i ne pogleda, jer ga je njihova neljubaznost strašno i naljutila i iznenadila. Nisu Arnauti nikad tako postupali.

A domaćin se sasvim ušeprtljao i zbunio: hoće da sačuva zakone gostoprimstva, hoće da zadovolji arnautske goste, a dobro zna ćud svoga popa-pobratima.

Popović, Jovan Sterija - POKONDIRENA TIKVA

Kreveti moraju doći nasred sobe uspored, i to jedan za goste, a drugi za majstoricu. Ova polica... MITAR: Dosta, imena ti božija, prevrću mi se creva. Šta je ta žena naumila?

Krakov, Stanislav - KRILA

Zato se sada, kada je žega popustila, gvozdena kapija otvarala stidljivo i lagano. Hromi vratar je propuštao goste, mereći ih znalačkim pogledom. Samo su oficiri imali pristupa. U malom vrtu se senke izdužile.

Inače ѕpleen, cafard, dosada. Kao i na frontu. Po ponoći motorni čamci vraćaju goste. Noć je topla i pijana. Zvezde se vesele. Plešu Veliki i Mali medved. Skakuću Aldebaran i Andromeda.

Napolju se čula zvrka točkova. Neko je došao. Šef eskadrile je ostavio kneginju i istrčao da dočeka nove goste. Uskoro se vratio namršten i rekao Bori i Sergiju da njih traže.

Petrović, Rastko - AFRIKA

Domaćin, polurasplakan od radosti što u ovoj pustinji posle ko zna koliko vremena dobija goste, boemski je i pustinjski srdačan.

Tek posle kratkog nesporazuma razumem njegovo očajanje, ne što dobija goste, već što mu ih sudbina ne raspoređuje pravilno: tako da ne padnu svi istoga dana, a da ih posle mesecima mora čekati.

Jakšić, Đura - STANOJE GLAVAŠ

GLAVAŠ: Pa ništa, bako, Hvalim vam samo moje dvorove, Ne bi l’ u mene dan-dva ostale. Ta ja sam žudan goste primiti. SPASENIJA (u sebi): Ah!... To je on!... STANA: Mi nismo ovde došle u goste — Zalutale smo tu!

Ta ja sam žudan goste primiti. SPASENIJA (u sebi): Ah!... To je on!... STANA: Mi nismo ovde došle u goste — Zalutale smo tu! GLAVAŠ: Ne čini ništa. Nama ste time mnogo milije. RADAK: Pa da, Što nenadnije, to prijatnije!

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

„Fikus“ poziva i nas kao goste, te da im svi zajedno učinimo boravak prijatnijim. — Ko neće, ubio ga bog — preporučuje se Pera „Đevrek“.

— Zna se... „Ova je kuća bogata“. Zdravo doktore! — pozdravlja se kapetan Bora. — E, milo mi je kad imam tako cenjene goste. — Džamiću, donesi posuđe za dvojicu, i stolice! — naredio je Radoslav.

Jakšić, Đura - JELISAVETA

(Vujo dolazi.) Oruže, Vujo, idi pohitaj! Al’ biraj, starče, sve najoštrenije, Znaš, brat mi rođen ide u goste, Šta gledaš? Idi!... Da, al’ pričekaj!

Nušić, Branislav - SUMNJIVO LICE

ANĐA (zagleda): „Prokuplje”. JEROTIJE: Kažem ja tebi, Anđo, ne šalji dete u goste tetki, ali ti: neka, neka se dete provede malo. E, eto ti sad, ona se provela, a sad možeš ti da se provodiš.

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

posadi za bogatu sofru, naredi dvojim sviračima, aščikama, slugama da ništa ne žale, već samo što više i kao što treba goste ugoste, kad on, mesto oca im, svekra, pored babe, u čelo, s desne strane, sede, i kad najstariji, hadži Rista, diže se

Razgovara se. Milo joj kako je svaki pita, s poštovanjem ustaje i dočekuje. Tako, polako, svečano, kao da u goste ide, otišla je kući. I što je najvažnije, od tada nije više ona baba Stana!

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

, 28). Na ovom mestu mogu se spomenuti još neki običaji. U Zagorju kada uoči slave domaćin posluži goste rakijom, oni mu dadu j. (BV, b, 1891, 74). O Božiću ljudi se uzajamno daruju jabukama (Begović, 92).

Ćipiko, Ivo - Pauci

Njoj to liči, pa se gosti veselo nasmijaše, a pop Vrane ne može oka da s nje skine; i, gledajući je, časom zaboravi na goste, i njegove stroge crte lica popuštaju mekšim crtama, čisto pitomijim.

Ilić, Vojislav J. - PESME

I već ovih dana Pozvaćemo goste i sa drugih strana. Predsednik odbora o svemu se stara, Jer je on određen da predstavlja cara: Imaće na grudma orden

Kô sumorni putnik na prazniku tuđem, Zar sa sumnjom svojom da međ goste uđem? Zar da bunim radost što im tako liči, I sa kojom štedro proleće se diči? 4.

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Kada smo zauzeli sedišta, on nam izjavljuje da je Muzeumu osobita čast što nas vidi kao svoje goste; a nada se da ćemo se i mi ovde dobro osećati i upoznati sa njegovim ustanovama, naukama i naučnicima.

Neke od njih nas redovno posećuju, a neke nam dođu po jedanput u goste, pa se onda zanavek izgube u dubinama vasione. Eto, to Vam je cela naša Sunčeva porodica.

I Tiho Brahe mi je obećao da će doći.“ - „Ne znam da li će mi to biti moguće, dobio sam goste iz Dubrovnika,“ odgovori mu ovaj, pretstavljajući nas grofu.

Ali vode - ni za živu glavu.“ Sa galerije odjeknu muzika orkestra. Domaćin zamoli goste da pođu u veliku dvoranu i sednu za trpezu.

Valjalo je sve te goste udobno smestiti. To je bilo, blagodareći prostranstvu naše kuće, moguće. Ceo gornji sprat njen stavljen je gostima na

Ovo malo sopče pored biblioteke, bilo je prenoćište za samce, ovaj veliki salon sa četiri prozora za goste koji su dolazili na obdanicu; ova plava soba, za porodicu pukovnika, a ova žuta, za porodicu septemvira.

Ova lepa alpiska varoš, iako udešena za veliki saobraćaj stranaca, jedva je mogla da primi i udobno smesti sve svoje goste koje je onamo privukao Kongres prirodnjaka i lekara.

našoj budućoj idili, i ja ću povesti iz svog ostavljenog očinskog doma takvog jednog malog i diskretnog umetnika Vama u goste. On neće smetati našim razgovorima, a opet ćemo biti u troje, kako to zahteva puritanski ton Vaše kalvinske varoši.

Stanković, Borisav - TAŠANA

(Razdragano): Znaš li, snaške, otkad poče da živiš, krećeš se, da primaš goste, a pokatkad da izlaziš, da se viđaš, cela varoš, sve se opet u tebe zaludi. I meni sad milo da živim.

Pored zidova drveni minderluci ali široki, sa po kojom asurom i prljavim jastukom, za bogatije goste. Po ćoškovima na zemlji po dve tri tronožne stolice oko mangala sa ugašenim žarom.

NAZA Nema sam kao noć! SAROŠ Da. Od kad poče ponova da prima goste, da živi, odem joj i ja. Ali, ona me napade. »Svima ću«, veli, »da oprostim, samo tebi ne.

SVI BEGOVI Poj bre, Saroše, poj! SAROŠ (dosta smrknuto): Sada, ovde, ne. Zvao sam vas u goste i na vas je red da se veselimo i pevamo, a sutra u Donjo Vranje moje je. Dede, bre, čočeci! Svirka: »Teško oro«.

Da imam bar zanat. Bez oca, bez matere a mali, slab, nesposoban za zanat, mogao sam samo kod berbera da poslužujem goste i tu ostanem. I to je bila moja nesreća. Posle, naučih u tamburu da sviram i pevam.

Nisam imao za šta da se brinem. U svakoj kafani imao sam besplatno jelo i piće i postelju, jer sam bio dobar mamac za goste, koje ću svojom pesmom da skupim da što više potroše. TAŠANA (uzrujana, potresena): Crni Saroše, crni!

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

A Milušić je odmah zatim siluetirao gospa Nolu: kako izbacuje goste iz kuće, i kako je udala Julicu ne po receptu doktorovu, nego po receptu svome. Razgovori se dakle podgrejaše.

Platon priredi, makar samo u mislima, ručak, pozove goste, i tek onda počne filosofirati. Dok je Branko rano i odmah jasno isterao na put poziva, Pavle se lomio kroz krize.

Susedi se nisu združivali, ni družili. Preko leta je svaka kuća imala svoje goste iz varoši i iz Gornje Varoši, a kad zaveje sneg, dve kuće kao dva nepomična i mrtva broda u zimovniku.

Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA

Eto ti prosioca. Mladoženja ne bi sam sebe poznao kako se nakitio. Roditelji devojke učtivo goste dočekuju, vode ji u najčistiju svoju sobu. Tu se razgovaraju kako je žito u Banatu.

Tu se razgovaraju kako je žito u Banatu. Devojka, međutim, donosi šljivovicu i goste poslužuje. Ona je taki bacila oko na mladoženju, kao i on na nju.

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

Ja ni u tom pogledu nisam izostajao iza već stečene reputacije. Zasipao sam pitanjima roditelje, sve ukućane i sve goste koji bi u kuću dolazili; zasipao sam ih toliko da sam već bio postao prava napast, od koje im je valjalo spasavati se.

Tako sam je ja jedanput i primenio i zbog te primene imao teških neprilika u porodici. Došla nam je bila u goste neka strina, jedna zrela devojka od četrdeset godina, koja se nije udala jer „nije smela da se odvaži na to“.

Stanković, Borisav - KOŠTANA

ARSA (Vaski): Vaska, idi ti kući, kćeri, i nađi se kod majke, te dočekujte goste. A onom Stamenku kaži: živ da me ne čeka, ako i on sada ode od kuće i zapije se. Tu da je! Kod kuće!

Da i ona, kao i sve njene drugačke, sa sna hom u crkvu pođe, u svet iziđe, u goste da ode; pa i ona goste u kući da dočeka, isprati. Da joj je kuća, sinko, s tobom otvorena. Za sreću te majka rodila.

Da i ona, kao i sve njene drugačke, sa sna hom u crkvu pođe, u svet iziđe, u goste da ode; pa i ona goste u kući da dočeka, isprati. Da joj je kuća, sinko, s tobom otvorena. Za sreću te majka rodila.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

1 Kad je zet Banović Strahinja došao u goste, dočekan je da lepše biti ne može — sasvim po običaju koji vlada u patrijarhalnoj porodičnoj zajednici.

Svatovima konje privatite, vodite ih u podrume donje, mile goste na bijelu kulu“. Gospodara sluge poslušaše, otvoriše na avliji vrata, pod gostima konje privatiše, konje vode u podrume

Gospodara sluge poslušaše, otvoriše na avliji vrata, pod gostima konje privatiše, konje vode u podrume donje, mile goste na bijelu kulu. Poštu čini Vide Maričiću, časti svate tri bijela dana, dok navrši što je kome drago.

Ršumović, Ljubivoje - MA ŠTA MI REČE

TU STVAR Reče mu glavni sekretar DOBIĆEŠ ODMAH KELNERSKO ODELO POLA CRNO A POLA BELO DOSADNO MI JE DA SLUŽIM GOSTE Reče konobar NEKA OPROSTE HOĆU DA BUDEM NEŠTO DRUGO BAR PUTAR UREDIĆEMO TO KO OD ŠALE Reče mu glavni šef sale

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

Smeje se i on, srećan što mu se dala prilika da zabavlja goste i što ga svi prijatno gledaju; jer sve je to pojurilo sa sokaka u avliju, a okolni komšijski zidovi puni načičkani

Zato nađu da će još najbolje biti ako pošlju na mesec dana Zonu u goste kojoj od sestara. A imala je tri zeta u okolini.

pište zurle, zveckaju čampare, a goč potresa temelje staroga hana i sasipa prašinu i crvotočinu sa plafona na vesele goste... To se Mane sa drugovima veseli... Čuje se svirka nadaleko!

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti