Upotreba reči grančice u književnim delima


Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Jednoga dana uputi se u selo, koje mu ne beše daleko. Išao je zamišljen stazom; suve grančice puckahu mu pod nogama, a opalo lišće šuštaše. Na stazi se susrete sa Marinkom Marinkovićem.

Taj će se svetiti na sedmom kolenu!... 12. GORSKI CAREVI Stanko se uputi lugom. Pod nogama njegovim pucahu suve grančice i šuštaše opalo lišće, a on se zadubio u misli... Nije se mogao načuditi otkud tu Kruška i Marinko?...

Stablo je bilo pravo kao strela i vrlo visoko. Sve do same krune nema nijedne grančice. Stanko priđe drvetu, pljunu u dlane i poče se puzati brzo i vešto kao mačka.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Na divnom nebu veselo i ljupko igrale su zvezde milu igru Hristovog dana. Grančice su puškarale, i pod nogama nekog prolaznika cičao je sneg glasom najradosnije tice.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Bio je donet iz Beča, kad se Kumrija rodila. Pavlu se prvo pričini kao da je vrba. Imao je duge, bledozelene, grančice, koje su ličile na grivu, a cvet ružičast, visio je, preko cele godine, sa tih grana.

Ćopić, Branko - Doživljaji mačka Toše

džak, činilo se da se sve utišalo samo da bi se za koji trenutak moglo što bolje čuti kako u planini pucketaju suve grančice pod koracima velikog mrkog medvjeda.

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

šumi, koja mu je, zdesna, bila na nekoliko koračaji, bio je potpun mrak, ali i na njenoj površini on je video bezbrojne grančice, kao perje.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

„Pošto kod drena uvek stoje po dve grančice naspramno, to on dve gore na dršci sačuva i samo ih ukratko obreže i savije.

Ako je drenov štap suv, on će one dve grančice na vatri napariti da budu vitkije kad ih savija, pa će ih u polukrugu primaći štapu, da štap s njima u nekoliko liči na

Mladići su se peli na vrbe, sekli grančice i bacali devojkama. One su se njima kitile i opasivale, zatim su se uzajamno šibali s mladićima vrbovim grančicama i

Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU

NEDELjA Prvo pevanje Godi mi umor. Zemljica bubri. Zujkaju pčele s grančice vresa. More pod suncem. Carstvo se đubri. Zverinje peva. Rude čudesa: bundeve, žita, mirisno voće.

Ilić, Vojislav J. - DEČJA ZBIRKA PESAMA

Preda mnom potok vije se i krade K'o sjajna pruga, svetao i čist, I baca iskre na grančice mlade, Na šaren cvetak, na zeleni list. Uokrug mene tišina je samo, Kroz brsno granje bledi mesec sja — Ja bludim dalje.

Sa starih ograda davno Uveli ladolež već je sumorno spustio vreže, A dole, skrhane vetrom, po zemlji grančice leže; Sve mračna obori jesen, i sve je pusto i tavno, Bez života je sve.

se kandila gase — A sveži jutarnji dah prelêće doline mirne, I šum se razleže blag, kad svojim studenim krilom U gole grančice dirne... ZIMSKA IDILA Zima je pokrila snegom doline i polja ravna, I tavne, visoke gore.

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

Po brezama, što su kraj puta otomboljile svoje tanke i neobično duge prutaste grančice, ponameštale se dugorepe svrake i po neka vrana, opustile krila, otvorile kljunove, pa samo dahću.

Ćosić, Dobrica - KORENI

— Čuči uz njena vrata. — I ti si došao do njenih vrata? — Đorđe ustade, grana mu obori šubaru, on lomi grančice, kida lišće što mu se splelo oko lica i ne može da korakne od zaprepašćenja što se Tola usudio da priđe vratima njene

Trči, upregni konje! Za sat da si dovezao doktora! Đorđe ne prestaje da kida lišće i lomi grančice. Pa kad se Tola opet vrati i reče da mu je Roza lično rekla da će skoro, on se bez reči došunja Do Simkinog prozora i

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

Polako, iz panjića poče da se pomala neko maleno biće. Bilo je jedva veće od grančice, a na glavi mu je umesto šeširića bila kapica žira. Dečaka naročito iznenaDi njegov blistavi pogled.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

Sa starih ograda davno Uveli ladolež već je sumorno spustio vreže; A dole, skrhane vetrom, po zemlji grančice leže; Sve mračna obori jesen, i sve je pusto i tavno; Bez života je sve.

se kandila gase A sveži jutarnji dah preleće doline mirne, I šum se razleže blag kad svojim studenim krilom U gole grančice dirne... V. Ilić CIV GRM Munjom opaljen grm na surom proplanku stoji, K'o crn i mračan div.

i nigde svetle tačke u viziji, - od vrha Do dna grančice, nigde da rukom je obgrliš. Pa ipak, Rode, mi smo tu - i na sve spremni Volja nam naša raste s brojem nevolja tvojih!

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

Otkidala je rascvale grančice i stavljala svježe latice na zažarene vjeđe, na usta. Dok smo u suton sjedili pred kućom i gledali nebo još puno

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

šumi, koja mu je, zdesna, bila na nekoliko koračaji, bio je potpun mrak, ali i na njenoj površini on je video bezbrojne grančice, kao perje.

Krakov, Stanislav - KRILA

— Fu—gram. Prolomi se vazduh za Duškom. Odskoči, okrete se. Sa gumastog drveta padale su odsečene grančice i lišće, a dole u plavom dimu ležao je neko. Stao je kao ukočen, i gledao uplašenih Očiju u dim i telo. — O—o—o...

Oči se majora nemoćno raširiše, pa kad ugleda više sebe izranjavljene grančice, koje kao da je nekad u strašnome snu video, licem mu pređe grčeviti drhtaj.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

koji je ponikao iz grančice koju je carica Milica pobola u zemlju na dan rođenja svoga sina Lazara (Milićević, Kneževina Srbija, 767).

Biljka sa spasonosnom magičnom snagom. Njome se kite dodole (SEZ, 17, 183; Karadžić, 3, 1901, 203 id), i njene grančice potapaju u vodu, pa kad uđu u kuću, prskaju njima čeljad (Karadžić, 1. s., 204). Kad čovek leži na travi blizu b.

Kad se gasi ugljevlje da bi se doznalo ko je dete urekao, upotrebljuju se grančice od v. (ŽSS, 299). Na Đurđevdan devojke se kupaju na v.

s., 143). V. grančice su apotropajon, i kao takav vešaju se o vrata i prozore, na Đurđevdan (opšti srpski običaj, koji nije napušten čak ni

V. ima zadatak da čuva kuću od groma. Prema usmenom saopštenju, koje se odnosi na okolinu Rume, vrbove grančice ne treba unositi u kuću pre Cveti, a toga dana donesu se iz crkve i njima okiti kuća, »da je čuvaju od groma: jer u v.

U staroj granici do Đurđevdana ne unose se u kuću nikakve zelene grančice, a na Đuđevdan okiti se njima i kuća i crkva; docnije, ako zapreti grad, krsti se tim grančicama put oblaka i govori:

članak Orah] i grančice v. (GNČ, 24, 250). Ovde svakako spada i običaj da pri »drugaričenju« na Pobusani ponedeonik (koji je čisto mrtvački

Na Biljani petak nalome se g. grančice, pa se na Đurđevdan njima kite prozori i vrata (Karadžić, 3, 1901, 121). »Zdravlja radi« narod se kupa u vreloj vodi u

batinu (ZNŽOJS, b, 150). Radi odbrane od veštica i zlih demona uopšte nalome se na Biljani petak d. grančice, pa se na Đurđevdan njima kite prozori i vrata (Karadžić, z, 1901, 121, u Levču); isto to biva i na Cveti (SEZ, 19, 40;

, ili kad je od d. teljig za zvono, ne mogu činilice ništa učiniti stoci (GZM, 19, 320). D. grančice brane i od groma. Na Cvetnu nedelju nosi se svežanj d.

D. se grančice nalažu na »živi oganj« (S. Trojanović, Vatra, 68; 99; 125), koji se vadi u lustrativnom cilju; na d. se čak ponegde i

SEZ, 48, 522; ARW, 2, 8, idd; v. više ѕ. v. Konoplja›). K. grančice upotrebljuju se i pri magičnom otvaranju bolesnika (SEZ, 14, 297; 299). K.

Ćipiko, Ivo - Pauci

To krošnjato stabalce, s gustim isprekrštenim granama, bijaše rodilo da se ispod sočnoga ploda savijahu grančice. Obasjano suncem, preljevaše se u zagasitocrvenoj boji, koja se naviše spajaše s ružičastoplavom...

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

na mojem ramenu, raširio svoja moćna krila i tako nas trojica letimo, letimo opijeni ne opažajući da nas lišće i grančice šibaju. Zar je moguće da je baš mene, između stotine drugih, izabrala?

Zadihan je Dadara, znoj mu okvasio košulju po leđima i ispod pazuha, grančice šibljika mu pljušte po nosu, ali ne ispušta iz vida onog vižljavog skakavca što se vere uz strmine, strčava niz uzbrdice,

Naložili smo vatru, drhtave senke igraju po belom zidu, pucketaju suve grančice. Dadara Posle ovoga, zbilja, niko neće moći da kaže kako gospodar pronijar Lauš nema poverenja u mene.

Ilić, Vojislav J. - PESME

se kandila gase A sveži, jutarnji dah preleće doline mirne, I šum se razleže blag, kad svojim studenim krilom U gole grančice dirne... 1884.

Preda mnom potok vije se i krade Kô sjajna pruga, svetao i čist, I baca iskre na grančice mlade, Na šaren cvetak, na zeleni list. Uokrug mene tišina je samo, Kroz brsno granje bledi mesec sja Ja bludim dalje...

Sa starih ograda davno Uveli ladolež već je sumorno spustio vreže, A dole, skrhale vetrom, po zemlji grančice leže; Sve mračna obori jesen, i sve je pusto i tavno, Bez života je sve.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Od čega žive, i cvetaju, i mirišu, i krase svet čitavi plaštovi i zidovi onog zelenila i cveća — to ostaje zagonetka! Grančice rastu takoreći na očigled.

jedno drugom u susret, omotaju se jedan oko drugog, usprave čvrsto, i odmah se za njih hvataju nove, slabije zelene grančice. To je jedno danonoćno nadrastanje i putovanje. Jedna žilava konkurencija svemu živom i mrtvom.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

— A-ha... Kipislcauf, pope! Između vatri su vojnici slagali borove grančice, preko njih su razastirali ćebad i spremali se da legnu.

Jahali smo uskom putanjom jedan za drugim. Gladan, moj konj otimao se i zastajkivao da brsti grančice ukraj puta, te sam ga neprestano udarao mamuzama, goneći ga napred. Najednom zaklokota mitraljez pozadi nas.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti