Upotreba reči građani u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

Onda oni drugi kosovi reku mu: „He, lukava i zla glavo, kad je tvoj grad taki, nesrećni će biti oni građani koji u njemdođu živiti.” Naravoučenije Dve nas polezne vešti ova basna uči.

Drugo čemu nas uči ova basna ovo je: da gdi su zli gradonačalnici, zlo tu stoje građani; no gdi je dobar vladjetelj, toga se nije bojati. O ovome smo na više mesta govorili.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

se činilo da bi se sva ta jadna gomila odjednom razišla kad bi joj on prosto kazao ovo: čuj ti dugouha gomilo, ej vi građani čujte! Idite kućama i spremite se, rata mora biti!

Evo, građani, ljudi, pljujte, pljujte tu odvratnu lešinu koja se sama ranila, koja je sramno pobegla i ostavila tamo slabije od nega

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Grozdin nije često sedeo u toj bašti. Sedeo je pred kućom, ispod dudova, gde su ga građani Rume, u prolazu, pozdravljali. Bio je postao ugledan graždanin. Pavle mu je, tu, ispod dudova, otkrio zašto je došao.

Teodosije - ŽITIJA

A građani čuvši u množini se sticahu da vide svetoga, i doticahu njegovih svetih moštiju isceljenje od mnogih bolesti dobijahu, jer

A građani posle ovoga i od spoljašnjih krajeva opet ka grobu svetoga dolažahu, i svi svoje bolne prinošahu, i blagouhanim prahom gr

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

vizantijske civilizacije naročito iz VII do H veka, kao i nekih jedva vidnih preostataka istočnjačke civilizacije. Građani i školovani ljudi, naročito u varošima primorske zone, bili su pod uticajem italijanske kulture i renesansa.

* Obogaćeni trgovinom, dubrovački su građani počeli stvarati književna i naučna dela. Od poslednje četvrti XV veka bilo je među njima pesnika i dramskih pisaca.

Jer široke narodne mase zaista nemaju nikakve nacionalne svesti, već samo oni koji su se školovali ili građani koji su u bugarskom, grčkom ili srpskom nacionalizmu našli svoga interesa.

Po njihovoj proceni stepena vernosti građani su razvrstani u građane prvog, drugog i trećeg reda. Razume se da su u poslednjem redu uvek bili pravoslavni Srbi, koji

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

kažem očima, a ona je potvrdno klimnula glavom i nastavila da korača uspravna i podignute glave kao da ide na bal. Građani su je posmatrali izbacivši glave kroz prozorska okna i sada su još više podsećali na kornjače, ali nisam imao vremena

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

Svud je bio primljen, svud su ga voleli i profesori, i građani, i oficiri, i dame. U nošnji je bio pravi dandy, u ponašanju gentlemen.

začina (čaj, cimet), šećera i toplog vina ili vode purgerbal — bal za građane, zanatlije, ćifte purgerija — građani, varošani (najčešće: trgovci i zanatlije) purđer, purger (od nem.

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

– To sam i očekivao! — reče on. — Svi ste isti! Poluugojeni, dobro stojeći, solidni. lojalni, učtivi sredovečni građani, koji posle večere i uz malo vina dozvoljavaju sebi hrabrost da dodirnu tuđu ženu kolenom ispod stola, strahujući da im

Slava nije nikada ni postojala niti postoji! Postojimo samo mi, oprezni i trezveni građani, koji se nikada nisu ni peli tako visoko da bi tako nisko mogli pasti.

Matavulj, Simo - USKOK

Zar opet!?... Pomagaj, sveti Tripune!... Opet stari jadi!... Kad graja utoli, slobodniji građani potekoše ka crnogorskim vratima, gdje kroz maglu vidješe na bedemu zbijene i uvrstane soldate.

Pa završi: — Idite s vašim povlasticama, a kad što tražite od vojne vlasti, tražite pismeno, sakr-krament! Građani, veseli što pretrpješe samo strah, idući kućama, počeše se šaliti i jedan drugom rugati, tvrdeći svaki za sebe da se

Popović, Jovan Sterija - RODOLJUPCI

LEPRŠIĆ, mladi stihotvorac GOSPOĐA ZELENIĆKA, njegova ujna ŠERBULIĆ, bankrotirati trgovac SMRDIĆ, GAVRILOVIĆ } građani NAĐ PAL VIŠE RODOLjUBACA DJEJSTVO PRVO 1.

ŽUTILOV, ŠERBULIĆ, SMRDIĆ, GAVRILOVIĆ i mnogi drugi građani. Ulica. Na sredi vidi se zastava madžarska. ŽUTILOV: Iljen a sabadšag! SVI: Iljen! ŠERBULIĆ: Da živi petnaesti mart!

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

u svetovnjačkom redu prvo mesto zauzimaju građani, trgovci i zanatlije, rastureni po svima mestima uz Dunav, od »srebrobogatoga 3emuna« do »carstvujuščega grada Vijene«.

Mesto njih na čelu naroda stoje i prvu reč vode građani, trgovci i zanatlije, koji su došli sa Balkana sa izvesnim znanjima, organizacijama i kapitalom, i koji su brzo pustili

Često je dolazilo i do sukoba, i vladike su bacale anatemu na građane i na cela mesta, a građani su godinama prekidali svaku vezu sa crkvom.

Srpske škole su tako malo davale đacima da građani koji su spremali svoju decu za trgovinu i javan život morali su slati decu u tuđinske, naročito protestantske škole.

U početku XIX veka bilo je većih srpskih mesta u kojima su i građani, pa i same žene, »slavjanstvovali«. Taj jezik pustio je duboka korena, i docnije, kada je preovladao narodni jezik, u

upravljana da su bili i politički i nacionalno pritisnuti, lišeni svih građanskih prava, gonjeni i kao narodnost i kao građani, pod punim pritiskom surove policije i brutalne centralne vlasti sa germanizatorskim težnjama.

Sremac, Stevan - PROZA

U srećnim zemljama trude se ljudi da nestane rata, uništavajući nacionalne razlike; gledaju da svi budu svetski građani, da se zbog vere i narodnosti ne mrze; — a vi ovde, jedne vere, jednoga naroda sinovi, — napravili Kosovo!

Hoću da vas spremim za drugu školu, u koju posle ove idete, a to je: škola života. Jer vi ćete biti ljudi, građani ove izmučene zemlje, za to vas ja spremam... Evo, vidite ovoga brata — građanina, odnosno čiku.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Došavši u onaj grad stane raspitivati kome treba pastir. Građani mu kažu da treba caru. Onda on upravo k caru. Pošto ga prijave pusti ga car preda se pa ga zapita: — Hoćeš li čuvati

Onda će doći svi građani i gledaće trg i diviće se, a devojke koje dođu po vodu, govoriće po gradu: „Govore ljudi: od kako je ovoga grada, još

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

Bogami, moraćete dobro da ugrejete stolicu! Za koji mesec, bićete akademski građani! Kako joj samo ne dojadi da obrće tu jadnu, večno istu ploču, koja od silne izlizanosti počinje već da svira sa druge

Pavlović, Miodrag - Srbija do kraja veka

Mišljah da tajnu grada znam te grčki prozborih na trgu, no građani povikahu: nije to gospodar naš, i zatvoriše se u kule.

Simović, Ljubomir - PUTUJUĆE POZORIŠTE ŠOPALOVIĆ

policije Saradnici okupatora: MILUN, podnarednik Gradske straže DROBAC, batinaš; iza njega ostaju krvavi tragovi Građani Užica: BLAGOJE BABIĆ, sa flašom GINA, njegova žena, sa koritom SIMKA, mlada udovica artiljerijskog majora Adžića, u

Videćete ubistva! DARA: Vidimo ih i ovde, svaki dan! VASILIJE: Poštovani građani! Ne propustite priliku da u jednoj od najvećih predstava vidite cvet srpskog teatra!

(Milun, sa puškom na gotovs, izvodi glumce sa scene. Razilaze se i građani. Na sceni ostaju samo Dara i Tomanija.) TOMANIJA: Ne pamtim kad sam te videla tako besnu! DARA: Kao kad?

Ugao dve ulice, u kojima se vide APOTEKA, BIOSKOP „LUKSOR”, KNjIŽARA DEBELjEVIĆ. Građani stoje pred kućom okružnog načelnika, čekajući da budu izneseni leševi. Još uvek duva vetar iz osme slike.

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

oko devet časova s bakljadama kroz ulice, i zatim će biti igranka u prvom hotelu, gde imaju pristupa naj otmeniji građani.

Uzeh čitati: „Uviđa se kako se kojim danom sve više i više počinje kvariti jezik u našem narodu, i da čak neki građani toliko daleko teraju te su, zaboravljajući odredbu zakonsku koja glasi: 'Narodni jezik nijedan građanin ne sme kvariti,

petnaest ustava, od kojih je svaki po tri puta bio u važnosti, odbacivan i opet nanovo priman, te tako ni mi, niti se građani mogu razabrati i znati koji zakoni važe, a koji su odbačeni...

Posle toga nastade duboka, tiha noć, i rodoljubivi građani divne zemlje Stradije, umoreni vršeći uzvišene građanske dužnosti, zaspaše slatkim snom, snivajući srećnu budućnost i

Sem toga, glavni lekar državnikov postade odjednom slavan čovek. U svima listovima moglo se čitati kako će svesni građani ovoga i onoga mesta, ovoga i onoga sreza ili kraja, ceneći zasluge lekara Mirona, tako se zvao, kupiti takav i takav

Na grudima Eskulapovim biće zlatom urezane reči: 'Građani grada Kradije, iz večne zahvalnosti za zasluge prema Otadžbini, lekaru Mironu'.” Ovakvih vesti bile su prepune novine.

Rodoljubivi građani posedaše na stolice, a sazivači zauzeše svoja mesta za stolom. — Braćo! — poče jedan od sazivača. — Vi već znate što

Mnogi građani dremljivi, podbuli od spavanja, neki dremaju stojeći, usta im poluotvorena, oči zatvorene, a glava im klimata levo-desno,

Zato je već počela voditi pregovore i našla dobre, pouzdane, verne ljude. Građani, odnosno opozicionari, gledaju dremljivo u načelnika i na njihovim licima se ne opaža nikakva promena.

Dobri i poslušni građani ne rade kao Ilija, pa ih svaka vlada voli! — govori opozicionar. — Lepo, a šta je dužnost dobrog i poslušnog

da bi se raspoznavao svaki naš građanin od ostalih, kmet je juče izdao naredbu da svi ovdašnji građani idu pred opštinski sud, gde će svakom udariti žig na čelo. Eto, zato se narod iskupio da se dogovorimo šta ćemo raditi.

Još tog istog dana sam čitao u novinama njihovim uvodni članak ove sadržine: „Građani, vreme je da jednom prestanu dani prazne hvale i razmetanja ovoga ili onoga od nas; vreme je da se jednom prestanu

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

baš znam kako si počeo: »Vaša svetlost! Mi, kapetani i panduri, popovi i građani, mi narod«... veliš ti, a svetli knez, obradovan, prekide, pa veli: »Dosta, kapetane: s to malo reči kazao si mnogo«...

Nušić, Branislav - NARODNI POSLANIK

DANICA (umoči pero i seda). JEVREM (šeta uzbuđeno, misli i gricka nokte): Da l' da kažem „Gospodo”? Ne, bolje je Građani”! Ili, čekaj, briši „Građani”, pa kaži: „Braćo!” Jesi li napisala „Braćo”? DANICA: Jesam.

JEVREM (šeta uzbuđeno, misli i gricka nokte): Da l' da kažem „Gospodo”? Ne, bolje je Građani”! Ili, čekaj, briši „Građani”, pa kaži: „Braćo!” Jesi li napisala „Braćo”? DANICA: Jesam. JEVREM: E, dobro, s tim smo gotovi. (Misli.

Kad uđe u sobu, razvija i razgleda.) I što je glavno, čitko napisano! (Spolja se čuje larma.) XXII JEVREM, MLADEN, GRAĐANI MLADEN (utrči): Evo ih! (Otvara širom vrata.) Izvol'te braćo!

(Spolja se čuje larma.) XXII JEVREM, MLADEN, GRAĐANI MLADEN (utrči): Evo ih! (Otvara širom vrata.) Izvol'te braćo! GRAĐANI (ulazi gomila raznolikih tipova, koji su pomalo i ćornuti.

JEVREM (za sve vreme bio je u velikom uzbuđenju i zabuni, gledajući netremice u tavan): Gospodo i braćo! Dragi građani i naši birači!

A ovo, znaš, ja počeo, pa podufati me nešto i kao otvori mi se srce... Pa tako... a još građani počeše da viču: tako je! Pa me to još više odvuče.

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

— Pa čiča Milisav, onaj Pajić. — A... kako svet, narod, građani, slažu li se? — pita Sreta, a već počinje grozničavo lizati usnice i još grozničavije i nestrpljivije uvijati svoju

izjavljuje blagodarnost darežljivom darodavcu Đorđu Ružiću, mehandžiji, na učinjenom poklonu, sa željom da se hiljade takvi građani i sinovi ove zemlje.

To je zakon; od iskona! Fakta govore, istorija zapisuje; sušta istina! Zar nije?! Recite, građani! A?« To je sve kao uvod poslužilo, a zatim je bilo upleteno nekoliko citata.

— Ko te je poslao ovamo? A? — A ko će da me pošlje?! — došao sam sâm. — Molim vas, braćo i građani, veli Sreta, da prethodno rešimo nešto. — Da se reši! — prodera se Mića. — Da se reši! — prihvatiše svi.

Mića se rado primio poverene mu dužnosti i misije. I začas se načetiše oko njega radoznali građani. I kad ga zapitaše šta je to bilo, i zna li on ko je taj Don Pedro, a on ti njima stade ovako pričati, a napravio se

Sreta im zablagodari, zauze predsedničko mesto, nakašlja se malo, pa onda otpoče ovako: — Braćo i građani! Daleko tamo preko okeana u Novome Svetu koji pronađe Kolumbo za inat jezuitima i inkvizitorima španskim — tim

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

„Siđite pa vidite, to jest siđite pa se popnite na bedeme vašeg grada, o jadni građani, pa ćete vidjeti šta je! Koliko je polje pred gradskim vratima, sve je polje vojska pritisnula...

“ Tako otprilike ovijestiše prvi glasnici. Slobodniji građani sletiše niza stepenice, ali se ustaviše na kućnijem vratima.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

Došavši u onaj grad stane raspitivati kome treba pastir. Građani mu kažu da treba caru. Onda on upravo k caru. Pošto ga prijave, pusti ga car preda se, pa ga zapita: „Hoćeš li čuvati

Onda će doći svi građani i gledaće trg i diviće se, a devojke koje dođu po vodu, govoriće po gradu: „„Govore ljudi: od kako je ovoga grada, još

Svi se građani začude, a i sam car, ne znajući ko je i što je. Kad bude pred noć, pošlje car k njemu svoga ministra da vidi, ko je i

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Rekao bi ko, na[h]odeći se ovde, ne da je u turskoga vladenija ostrovu, nego usred Toskane. Građani Hioci, koji su počti svi kupci bogati, imadu svoje bašče i u njima lepše domove nego u gradu.

Ćosić, Dobrica - KORENI

— Vi se bunite, dakle? Vi ste pobunjenici — strogo i ne podižući glas reče oficir. — Mi smo građani, mi smo narod, gospodine! — Aćimu drhti glas. — Vi, iz mesta, kas kući! Otvaram paljbu!

Dosta kuknjave. Kad moraju kralj i vladika da umru, što se toliko sekirate vi, obični građani? Neka godinica pre, neka docnije, ništa ne znači.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

Dečaka odnose, vezani nizami koračaju ispred Sime, između žandarma, u zelenilima bašta trepere desetine zenica, građani idu za Simom, na odstojanju, a nebo je sve od prozračnog, prostranog sjaja.

uzvik, zarobljeni nizami su se otrgli i potrčali svojoj kasarni, Đorđe iz Niša je jurnuo za njima, puške su zapraštale a građani uzmicali.

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Na taj način nastali su svi spomenici što si ih viđao po raznim varošima Grčke. Dobroćudni građani tih varoši podigli su ih, ne da njima proslave svoje sinove na koje se za vreme njihova života nisu ni obazirali, već da

Demokritos je jedini građanin ove varoši kome takvo lečenje nije potrebno. „I još nešto, staratelji i građani Abdere! Ne omalovažujte moj lekarski savet zato što ga dajem besplatno; on je najbolji od svih što sam ga dao bolesniku

Svi pismeni i prosvećeni građani Atene pohitaše da pozdrave filozofa u njegovom domu, no Aristoteles pričeknu dok veliki talas tih poseta ne prođe.

Neprijatelj pokulja sa svih strana u varoš, Papenhajmovi konjanici osuše se ulicama, a građani spasavahu živote kako su god znali.

„Pretsednik Konventa, revolucionarni biskup Gregor, obasuo je akademike svojim pohvalama: „Građani! Vama pripada čast i slava što ste pronašli prirodnu jedinicu mera koja će, kao simbol jednakosti, biti nova veza među

Ta kneginja Paulina beše nesumnjivo izvanredno duhovita žena i, kao takva, duhovni centar bečke aristokracije. I bečki građani su je toliko obožavali da su žalili što nije carica umesto nepopularne Jelisavete.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

prošapta značajno uplašenoj staroj, koja ga je gnevno vukla za rukav: — Ali sasvim je sigurno Danas su mnogi građani čuli potmulu tutnjavu. Pouzdano je...

Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR

Stadoše da se kupe, najpre jedan po jedan, a posle gomilama, radoznali i bunovni građani. Sakupi se veliki zbor pred kancelarijom.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Došavši u onaj grad, stane raspitivati kome treba pastir. Građani mu kažu da treba caru. Onda on upravo k caru. Pošto ga prijave, pusti ga car preda se, pa ga zapita — Hoćeš li čuvati

Onda će doći svi građani i gledaće trg i diviće se, a devojke koje dođu po vodu, govoriće po gradu: „Govore ljudi: otkako je ovoga grada, još

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

Međutim, građani Njujorka, pa i cele zemlje, nisu se osvrtali na pisanje štampe, čvrsto verujući da će državni aparat, ako u svemu ovome

Bili su odeveni kao i svi drugi građani, ali njihovi markantni likovi i njihove birane reči, ostavljali su na mene utisak da spadaju u viši krug ljudi koje je sam

Buđenje osete mnogi američki građani, rođeni na strani, kada posete svoju rodnu zemlju. Svaka od tih poseta ubrzava proces amerikanizacije koji se događa u

Nušić, Branislav - GOSPOĐA MINISTARKA

) ŽIVKA: Čekaj, de, udesila sam ja već stvar. DARA: Šta si udesila? ŽIVKA: Videćeš. XXIII PISAR, GRAĐANI, ŽANDARMI, PREĐAŠNjI PISAR (dolazi hitno, sa dva žandarma i dva građanina): Po vašem zahtevu, gospođo ministarka,

Krakov, Stanislav - KRILA

Škoti su brizgali mlazeve sode dole na gola temena. Parter je urlao. Građani se oprezno sklanjali. Neko je zamahnuo čašom koja je prsla na ivici lože, a vraćeni komad obranio basistu po glavi.

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

u bojnom redu pred Turcima; vi ne znate kakva opasnost preti vašoj domovini Srbiji, čija ste nada vi, njeni budući građani; vi ne znate da ste od noćas postali goli sirotani, bez doma, bez krova, bez kore hleba, pa možda i bez roditelja...

Po kućama svi prozori pa i kapci pozatvarani, građani iščezli sa ulica, tek ovde onde sretneš po kakvo bledo lice, izmučeno dugim očekivanjem u neizvesnosti.

hoće produženje rata pošto poto, kolika je to žrtva za malenu Srbiju; pojmi li on da se kod nas ne bori vojska, već građani, narod, očevi i ranitelji porodica.

»Poštovani i dobri građani, muže i žene, mali i veliki, i svi žiteli su poda zaštitom carstva, i Visoka Porta nikad nije izmenila, niti će

Nušić, Branislav - SUMNJIVO LICE

VIĆA: Jeste! KAPETAN (spazivši Miladina i Spasu): A šta će ovi ovde? MILADIN i SPASA (jednovremeno): Građani, gospodine! KAPETAN: More, znam ja da su oni građani nego šta će ovce? VIĆA: Pa mora, prisutnici.

MILADIN i SPASA (jednovremeno): Građani, gospodine! KAPETAN: More, znam ja da su oni građani nego šta će ovce? VIĆA: Pa mora, prisutnici. ŽIKA: Sami ste vi naredili. KAPETAN (seti se): A jest, bome!

Nastasijević, Momčilo - PESME

ĐURĐEVA PESMA (І) Nećete me? O, da je po volji samo grešnih nas, ni sebe samog, građani, ne bih ja! Znam od kojih sam, i ko, i koliko mogu, i šta, ushtednete li vi, i Bog!

Zar znate vi, zar ja, zar iko živ, van Onoga ozgore!... Prostite, građani, praštam, a Bog nad svima nama nek čini svoje!

Ilić, Vojislav J. - PESME

Jer maharadža grozni smrtnom ih obreče jadu, I tanke pokvari lule što vodu sprovode gradu. I, silni građani nekad, padahu klonulim telom, Sa onakaženim licem i bledim, mrtvačkim čelom. Ali se borahu jošte.

U mnogoljudnome gradu još jedan kladenac osta, Al' voda nečista beše, pa i nje ne beše dosta. Često se građani žedni sa stražom tukoše tamo, Tražeći prljave kapi, da usne okvase samo I straže stradahu tako u mraku i dolini, I

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Dubrovačka republika beše tada jedina hrišćanska država čiji su građani imali pravo da slobodno trguju u turskom carstvu.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

A jesenja kiša lije. Putevi iskvareni, mostovi razvaljeni. Vojnici bez obuće, a odelo pocepano. Iz usputnih varoši beže građani i lakši ranjenici. Na svima stranama plač dece i jauk ranjenika. Most na Moravi bačen je u vazduh.

Olujić, Grozdana - SEDEFNA RUŽA I DRUGE BAJKE

Naslage prljavštine taložile su se jedna na drugu i naočigled ljudi rasle. — Ako se ovako nastavi — zaključili su građani i gradski oci — đubre će narasti do krovova i zatrpati nas.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Smotrivši silnu savezničku vojsku, Momčilo navali da uđe u grad, ali mu građani zatvoriše vrata, pokazujući mu tursku vojsku koja se primicala i napominjući da treba najpre s njome da se bije.

I u pesmi on ne može da uđe u grad, ali ne zato što su vrata zatvorili građani Periteorija, nego zato što je to učinila neverna kuja Vidosava.

U gradove saćeraše Turke; trči Đorđe od grada do grada, i građane svagđe dovikuje: „Čujete li, vi Turci građani! Na gradov’ma otvorajte vrata, izmeđ’ sebe dajte zulumćare, ak’ hoćete mirni da budete, da gradova caru ne

“ Tad građani suze proljevahu i Đorđiji ’vako govorahu: „Beg-Đorđije, od Srbije glavo, davaćemo što god raja ište; ne kvarite carevih

Pa građani ustadoše Turci, na gradov’ma otvoriše vrata, izmeđ’ sebe daju zulumćare, zulumćare, izjelice Turke, predaju ih u srbinjs

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

da se već nablizu primakao k onome njegovu gradu Lićinije, ta oma i sede na konja mu i izađe s mnogima vojištani mu i s građani, te lepo, s poštenjem susrete cara. I vrlo ga carski slavno podiči. Dovede ga tafreno u grad.

Mnogo se s pameću u sebi muti što će, pak tek izpodmukla tajem izađe da ne znadu za njega građani kud se je podeo. Sede u jednu galiju i ode po Evksinopontu, to jest Crnim morem odplinu i tamo gde jošte Persi ne

Sa svoji dušmani vala i boriti se, te eškile se biti... I građani s toga patrijarhova vrla razgovora pooslobodiše se i podsnažaše dobro.

A tako s druge strane ujedno Turci i Tatari tom formom činjahu približavajući im se k Carigradu. Čujući to građani što se s napola zlo peri, diže opet patrijarh iznova drugojače sa svim narodom litiju obnositi.

A građani kad iznutra videše što se svi napolju, kakav se boj učini s malo društva njihova, vrlo se oslobodiše i svi se poigravajuć

Al’ što sila, sila je u polju. Gde će jedni građani nadbiti carevu jednu celu armandu? Njino polje: oni u gradu zatvoreni, pomoći s druge strane niotkud.

Kade građani od svojih elčija dočuše taj Kaganov neslan odgovor njima, uzdahnuše od srca. Svi se skupa sastajahu stenjući.

A građani po bedenu stojeći kad i oni videše jer se na moru svi im neprijatelji potopiše i Tatari i Persi, tako s božjom tom pomoć

A grad već gori. I to njih sam đavo satana onde dovede, a građani jošte za njih nit su i čuli da će doći, niti znadu za njih da su već pod gradom.

A Bugari s velikim botami i s praćkami vojevali su. I njih tu nadbiše građani i prognaše ih s kamenjem od gradskoga bedena prizivljući svetoga na pomoć.

Zaštono su već u ono dobi bili došli Araviteni s vojskom pod grad da ga biju i mnogi su se građani bili razbegli i izašli iz grada, te otišli na strane koji kud ispred neprijateljske vojske.

Koga sekne potajno osojna zmija, doktor mu ne valja. Mahniti ljudi množe zaludnju besedu. Tko se s građani ne jarištiše, ni s licem ni s očima nije uljudan.

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

Srećom niko ne prolažeše ulicom, jer već beše vreme kad građani spuštaju po kućama čiviju na portu, i svi ukućani već davno su kod kuće.

„Valjda su ga, na jemstvo više viđenih građana, pustili da se iz slobode brani?“ mislili su i razgovarali građani. Ali, kad su ga malo bolje posmatrali, učinilo im se da taj čovek baš ni najmanje ne izgleda kao čovek koji iz apse

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti