Upotreba reči živini u književnim delima


Crnjanski, Miloš - Seobe 2

On joj je kroz pukotine, zrno po zrno, rasipao kukuruz, skupljen u šaki. Smejao se živini, što trči na zrna, kao da su s neba pala.

Kad je ispraznio šaku kukuruza, počeo je da im stresa duvana i smejao se živini, začuđenoj čime je nebo hrani. Veli: ne valja to što Pavle radi.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Kao (posrednu) žrtvu precima treba, verovatno, shvatiti i p. koja se, pred početak sejanja, baca živini i stoci (SEZ, 17, 15); i ono klasje koje se, prilikom žetve, ostavlja nasred njive »za ptičice božje« (ib., 19). P.

U Belosavcima (u Šumadiji) k. se na Božić ujutru baca u vodu, ostavlja živini u koturu od konopca u kome je donesena slama (pri tome se živina ne vabi, da je ne bi pojeli kopci), a zatim k.

Svi ukućani jedu k., a ostatak daju živini i stoci. Jedan deo k. domaćica baca kroz odžak — ,da nahrani mečku̓. Isti običaji su u Homolju, okolini Boljevca i

u svom komadu biti srećan u ovcama (ponajčešće u njima, a katkad i u drugoj sitnoj stoci i u živini — v. npr. SEZ, 32, 1925 224, boljevački srez, gde belo zrno označava ovce, a crno koze; GEM, 27, 416; 28—29, 197,

bacaju na useve i, zakuvan u mekinjama, daju stoci i živini (GEM, 27, 1964, 403—406); itd. — Da b. predstavlja božanstvo bila i plodnosti »koje umire i rađa se u isti mah«, o tome

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti