Upotreba reči zdravice u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

Sve su zdravice kitnjastije od kitnjastijih; učitelji, pope i ćate nadmeću se — ko će lepše i zgodnije okititi i nazdraviti.

zort! zort! zooort!« i zagrebu onaj već svakom poznati viraunski tuš. Zdravice, pevanje i sviranje prekidalo se samo kad se gosti naklope na razna masna peciva da omezete.

Posle večere kolale su zdravice od kapetana do Đuke i od Đuke do kapetana — dokle već gosti nisu bili došli u tako stanje da nisu više ni razumevali

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Začas se iskupilo društvo iz komšiluka. Našli su i Sovru gajdaša. Otpoče igra i pesma i zdravice, i ređa se jedno za drugim naizmence.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Dabogme, ti popovi tamo, u svili i kadifi, što tajno ikad se napiju nazdravljaju patriotske zdravice, oni seljaci u čistom belom rublju, što plivaju u blagostanju i što u zemlji kriju čaše sa slikama kraljevih sinova da ih

Eto ide vreme da javno napijaju zdravice i javno iznose slike kraljevih sinova” A suton je lagano obavijao Beograd i mir plave noći spuštao se na bežanijsku

pošto čuju o kojoj većoj pobedi, oni iskupe svirače, pa im ona ciganština po cele noći škripi i drliče, a oni drže zdravice hrabroj, neustrašivoj i nepobednoj vojsci, najizdržljivijoj na svetu, i razbijaju čaše i ogledala sve do svanuća kad

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

TVOREVINAMA 134 REČI I IZRAZI 135 POSLOVICE, IZREKE I UZREČICE 138 ZAGONETKE 153 KLETVE I ZAKLETVE 157 BLAGOSLOV I I ZDRAVICE 161 III DEO DETE I SOCIJALIZACIJA U SRPSKOJ PATRIJARHALNOJ PORODICI 163 SRPSKA PATRIJARHALNA

Muški potomak je, kaže narod, vazda „održavao vatru na ognjište, ime i slavu porodice“.²⁹ BLAGOSLOV I I ZDRAVICE Blagoslovi su lirske govorne formule u kojima je na svečan i lep način izražena želja da se nekoj dragoj, voljenoj ili

Blagoslovi se najčešće javljaju kao sastavni deo zdravice, zatim u vidu pohvale, čestitke, pozdrava i izricanja zahvalnosti: „Bog te blagoslovio!“; „Vazda se veselio!

“; „Vazda se veselio!“; „Po suncu hodio!“; „Srećan uranak, miran danak!“; „Uzor bio čojstva i junaštva!“ itd. Zdravice su nastale iz paganskog obreda i predstavljaju razvijenu govornu tvorevinu u stihu ili ratničkoj prozi.

Ovaj svet sklada, mira i obilja, nezamisliv je, kažu nam blagoslovi i zdravice, bez brojnog i muškog potomstva. Deca, posebno muška, predstavljaju temelj očuvanja i napretka kuće, te se zato

, „Zdravica srpskoj zdravici“, Zadužbina, br. 10, maj 1990; Vidanović, Božica, priređivač: Srpske narodne zdravice, Vid, Beograd 1989. ¹ Karadžić, V. S.

, „Vještica u Južnijeh Slavena“, Karadžić, 10, Aleksinac 1900. Vuletić-Vukasović, V., „Starinske zdravice u Konavlima“, Karadžić, 11, Aleksinac 1901. Vunt, V., Psihologija naroda, I, šapirografisani prevod B.

Maksimović, Desanka - TRAŽIM POMILOVANJE

sroka planinskih njenih odjeka, za njenih potoka slobodan stih, mladi, uspavanku što je usred ušća peva reka, za zdravice što ih iz kamena napijaju vodopadi.

Matavulj, Simo - USKOK

S lijeve strane sovre sjeda stari svat od doma, pa redom brastvenici i svojte. E, onda počinju zdravice. Prvu napija svatovski stari svat, a poslije nje stavlja novce na pogaču u ime troškova koji je podnio domaćin, to dugo

Sremac, Stevan - PROZA

Umorni popadaju svi na stolice, kucnuvši se čašama. Taman sedoše, a domaćinu pade na pamet da još nije bilo zdravice, a red je nazdraviti polaženiku. Ustade ponova, diže čašu i nakašlja se malo. — Čujmo! — reče polaženik. — Čujmo!

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

Dođe i pop. Svi stoje gologlavi, on čita, kadi, oni metanišu, krste se. Preseče se kolač i onda nastaje slava. Počnu zdravice. Čorba se po triput pojede.

Večera je pri kraju. Počeše opet zdravice. Sofra već mokra od vina, umrljana od jela i puna kostiju. Razgovori življi, brži, isprekidani. A kako da ne?

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

97 74. 98 75. 99 76. 100 77. 101 78. 102 79. 103 80. 104 81. 105 82. 106 83. 107 84. 109 85. 110 86. 111 POČAŠNICE (ZDRAVICE) 113 87. 114 88. 115 89. 116 90. 117 91. 118 92. 119 TUŽBALICE 120 93. 121 94. 123 95. 125 96.

Kad nije tebe kod mene!“ POČAŠNICE (ZDRAVICE) 87. Biserna brada, Srebrna čaša; Biser se roni, u čašu pada; Svako ga zrno Po dukat valja, A s’jeda brada

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

napaćene Stradije; a kad noć padne, onda se priređuju sjajne i skupocene gozbe, gde se pije, peva i drže se rodoljubive zdravice.

I tako se sve to lepo svrši, i odoše posle dugog i mučnog političkog rada u mehanu. Pilo se, pevalo, napijane su zdravice i vladi i narodu, i u neko doba noći svi su se mirno i lepo razišli kućama.

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

Ljubica prekide igranje. Svrši se i čardaš. Posle opet kolo, pesme i brojenice, čaše i zdravice, zvona i prangije, usklici i urnebes. Ide tako jedno za drugim.

Sve to leti od uživanja k uživanju, samo Jelesije špekulant ne učestvuje. Ne uživa u pesmi, ne uživa u igri, ne mari za zdravice, nego kako je zaseo za sto, za pečenje, tako je i ostao. Naklopio se, pa jede li jede!

a daleko se razlegali glasi od pesama i zurli, od ćemaneta i bubnjeva; nadaleko se razlegahu Mićine brojenice i Sretine zdravice, i jeka zvona i rika prudeljskih prangija!!

! Da l’ su, bože, sve to — i taj plamen i te glase i zvuke, zdravice i usklike — videla i čula i ona braća s one strane okeana, tamo, — u Braziliji?! Da l’ su samo, bože, videla i čula?!

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

Otuda, ispod hladnjaka, poče ovamo da dopire silan žagor, ne razgovor, smeh, zdravice, nego kao neko ratničko halakanje, nadvikivanje: — A, dedo! Nazdravi, dedo! Zdrav si mi! — Živ si mi! — Aha!

to i s njom biti, nego da je to svršeno, to se već zna, jer eto počeše, kao čestitajući Marku, na Sofku padati masne zdravice, zadirkivanja i smeh... XXIV Treći dan, utorak, a Marko nikako ne pušta. Sam odlazi i zatvara kapiju.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

ČARANjA I VRAČANjA 251 G) BAJANjA 254 B) STIHOVANA KAZIVANjA 260 A) ODRASLIH 261 B) DEČJA 291 V GOVORNIŠTVO 297 ZDRAVICE 298 A) OZBILjNE 299 B) ŠALjIVE 311 VI GOVORNE IGRE 312 A) BRZALICE 313 B) ZAGONETKE 315 A) ZAGONETKE-SKRIVALICE 316 B)

). V) GOVORNIŠTVO ZDRAVICE U našoj narodnoj književnosti, naročito u poeziji, očuvane su pesme i frazeološka građa u vezi sa napijanjem.

„počašnice“ u stihu; u prozi pak u vezi sa napijanjem uobičajeni su naročiti pozdravi i blagoslovi u obliku zdravica. Zdravice su viši vid običnog svakidašnjeg govora, upravo to je javni i svečani besednički govor u naročitim prilikama, obično za

Takav govor ima i svoj poseban ritual i pri samom napijanju i pri redu i poretku u obređivanju zdravicama. Zdravice su prave govorničke prigodne tvorevine.

U ovim slučajevima zdravica je za narodnog čoveka sastavni deo njegovog načina življenja. Zdravice imaju zajedničke osobine sa molitvama, samo sa tom razlikom što ovde pojedinac izriče na molitven način, u svečanoj

pojedinac izriče na molitven način, u svečanoj prilici svoje obraćanje višoj sili da podari zdravlje, imanje i napredak. Zdravice u prvom redu zavise od toga kome se, kojom prilikom i sa kojom namenom nazdravljaju.

Šaljive zdravice mogu da imaju i svoju opaku žaoku (Ove godine sinove ženio, a dogodine snahe udavao; Ove godine u mehanu, a dogodine u

). Po svojoj govorničkoj kakvoći zdravice su vrsta prigodnog govorništva, — onakvog, kakvim je patrijarhalni čovek, uz vršenje svojih običaja protkivao svoj

Ode Plačko plačuć’ I kapicu žvaćuć’! V GOVORNIŠTVO ZDRAVICE A) OZBILjNE A) U RAZNIM PRILIKAMA 1 POLAZNIKOVA ZDRAVICA NA BOŽIĆ „Napijam, brate domaćine, u tvoje zdravlje, za tvoj

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

Pijanstvo mladosti dostizalo je svoj vrhunac kad nam je ona pevala. Pa su nastale zdravice. Pop je držao čitave propovedi i govorio glasno kao da ga sluša cela parohija.

Ali što je ovde, ovde je“, pa se lupi po srcu. Sa burnim „živio“ propratismo ovaj kraj njegove zdravice, pa Nikola zasvira kolo. Pop, popadija, kum i ja skakali smo bez takta do krajnjeg zamora.

onom istom poštovanom društvu kad se ponova budemo iskupili kot „Lafa“, i To u vidu jedne duboke i duhovite, dakle, zdravice, koju sam već, uglavnom, sačinio. I Mikober nam mora deklamovati jednu gromku.

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

I cvet mi bio cvetan, I zelen beše lug, I ja u njemu sretan, I drug mi beše drug. Nisu mi bile mučne Bratinske zdravice, I mogô sam podneti I malo slavice. Na razvali sam sveta Misli odmarao, I svetove sam nove Za trenut stvarao.

Krakov, Stanislav - KRILA

Po štabovima su priređivani svečani ručkovi, na kojima se napijale zdravice pobednicima. Sekcija vojnih fotografa je ponovo snimila generala Saraja.

Ćipiko, Ivo - Pauci

Zahvaljuje predgovornicima. Zna da izrečene zdravice u njegovu slavu ne idu njega kao čovjeka, nego kao sina zajedničke nam napaćene domovine, nad koju se nadvile crne

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

On bi držao posmrtne govore na svima pratnjama, zdravice na svima svadbama i pozdravne besede na svima koncertima i sve te govore, bez razlike, počinjao je sa: „Pet stotina je

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

Pričalo se o „slavom ovenčanim trupama“ i, razume se, odmah su nastali banketi, zdravice. A za to vreme oko kote, na vrhu Kajmakčalana, bio je pakao, pokolj. Bugari beže, vraćaju se, jurišaju.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti