Upotreba reči mitrović u književnim delima


Nušić, Branislav - POKOJNIK

SPASOJE: Šta ti imaš, molim te, moju brigu da brineš? AGNIJA: Kako da ne? Eto, srela me je juče gospođa Draga Mitrović pa me pita: „Ama, zašto je to gospodin Spasoje najedanput odložio venčanje svoje kćeri, kad su sve, sve pozivnice za

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

ILIĆ 307 VLADIMIR M. JOVANOVIĆ 314 MILORAD J. MITROVIĆ 316 ALEKSA ŠANTIĆ 318 MILETA JAKŠIĆ 319 MILORAD PETROVIĆ 320 BRANISLAV Đ.

Od poznatijih pesnika na njega su se ugledali: Milorad J. Mitrović, Mileta Jakšić, Aleksa Šantić i Jovan Dučić, i, donekle, i Danica Marković. Danas, toga uticaja nema više.

MILORAD J. MITROVIĆ Rođen 20. februara 1867. u Beogradu, gde je svršio osnovnu školu, gimnaziju i pravni fakultet Velike škole. 1891.

Kao sekretar Apelacije umro je 14. maja 1907. godine. Gotovo vršnjak i drug Vojislava Ilića, Mitrović je propevao pod njegovim uticajem. Od 1890. do 1907.

nije stvorio svoju novu pesničku fizionomiju i dok se Milan Rakić nije javio jednom sasvim novom poezijom, Milorad Mitrović je važio kao jedan od najboljih mlađih pesnika srpskih.

Milorad Mitrović je uopšte imao sklonosti za ep, od njega je ostao nedovršen klasički ep Penelopa, i umro je pre no što je ostvario

Ono što se moglo dati u uskom okviru i preživelom maniru balada i romansa, Mitrović je dao. Nekoliko njegovih balada i romansa, rađenih vrlo pažljivo i lepo stihovanih, idu u najbolje poslove te vrste u

balada i romansa, rađenih vrlo pažljivo i lepo stihovanih, idu u najbolje poslove te vrste u srpskoj književnosti. Mitrović je, kao gotovo svi ljudi njegova naraštaja, vrlo živo učestvovao u političkom životu.

i satiričkim pesmama ima snage, oštrine, zamaha, i one su u svoje doba bile mnogo čitane i jako uticale na duhove. Mitrović je umro mlad, upravo onda kad je tek imao da radi.

Božidar Knežević i Janko Veselinović, 1906. Stevan Sremac, 1907. Pavle Marković Adamov i Milorad Mitrović, 1908. Milovan Đ. Glišić, Simo Matavulj i Radoje Domanović, 1910. Laza Kostić.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

1909, str. 214. 21. DVANAEST MRVA: Za profesora Andru Gavrilovića zapisao devetnaestogodišnji pripovedač Rista Mitrović, rodom iz Hercegovine. Objavljena u zbirci A.

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

Priđoh mu i upitah ga učtivo: — Smem li znati za vaše ime? — Persa Mitrović, odgovori on i pogleda me začuđeno. No ako smem zapitati: šta biste vi hteli ? — Hm... znate...

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

U crkvu se svati kreću, Razleže se pesma medna, A sa crkve zvono jeca: „Bila jednom ruža jedna...“ M. Mitrović LXXXIV Pustinja leži duga, i široka Veče, sja zapad... sve bukti u bl'jesku...

Moj se pogled diže gore, nebu, više, I pod nebom gledam na dah plavi jedan, I umirem tako, tiho, tiho, tiše... M. Mitrović LXXXVII JABLANOVI Zašto noćas tako šume jablanovi, Tako strasno, čudno? Zašto tako šume?

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

Stevan Sremac, Janko Veselinović, Vojislav Ilić, Svetolik Ranković, Ilija Vukićević, Aleksa Šantić, Milorad Mitrović, Ivo Ćipiko, Svetozar Ćorović, Milorad Petrović, Boža Knežević, Bora Stanković i Radoje Domanović.

– I mislite li vi da će se on na tome zaustaviti – pridružuje se Radoju Milorad Mitrović – poznajem ja njega dobro; taj će se prebacivati iz generacije u generaciju i dogod bude mogao podvaljivati i nama i

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

nego što je izbio novi mletačko-turski rat, neki od ovih neukrotivih buntovnika (među kojima se najviše istakao Ilija Mitrović, brat Stojana Jankovića) obnovili su neprekidne borbe s Turcima (1683).

Zato je jedno vreme — kad se njegov brat Ilija Mitrović odmetnuo od mletačkih vlasti i počeo na svoju ruku da ratuje protiv Turaka — bio interniran u Mlecima.

U Latinskoj kralju latinskome, tj. duždu mletačkome. 62 Janko od Kotara je istorijski Janko Mitrović. Rođen je oko 1614. u Kotarima (u selu Žegaru).

Smiljanić Ilija nije ni brat ni drug Stojanov, nego je drug Stojanovog oca. Stojanov brat je Ilija Mitrović. Da gledamo roblje nerobljeno, tj. naše porodice. Lepo Stojan opravio majku, tj. lepo je sahranio.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti