Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA
Takav je Petar Čobanin: vječiti najmenik, starac bez igde ikoga svog. Navikao od ludi i na dobro i na zlo, on se najzad povukao od njih u svoju stvarnost i
). Izgleda da je od kuće i njezine čeljadi zavisilo u šta će se najmenik preobratiti. Tamo gdje svi u familiji viču i kuću na glavu dižu, proviče se najzad i najmenik.
Tamo gdje svi u familiji viču i kuću na glavu dižu, proviče se najzad i najmenik. Ako su čeljad gladnih očiju i brza na kašici, prohitriće se i tunjav najmenik, jer valja mu živ ostati.
Ako su čeljad gladnih očiju i brza na kašici, prohitriće se i tunjav najmenik, jer valja mu živ ostati. Gdje u kući, opet, mlado žensko traži sebi đavola, tu će se najzad i najzadnje najmeničko
(Rade s Brdara) Ovde, prosto, imamo jezgrovitu definiciju odrednice najmenik; Vuk bi je, takvu kakva je, uneo u svoj Rječnik.
Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje
Naročito se mnogo govorkalo o mlinu, jer je najmenik po čitav dan ostajao tamo, a često bi i prenoćio. Ko će prvi dohaberiti djedu o svemu tome, nije se znalo.
Ima, znači, u kući nekih kutaka koji „ne rade“, neprovjetrenih. Nema ko, nema snage, ne stiže se. Dođe novi najmenik, a to svakom u kući donese neku promjenu i sad ti se valja njoj prilagođavaš.
Najlakše je dječurliji. Njima je najmenik uvijek zanimljiv, pa još ako zna pričati i voli se igrati, eto ti ljepote u boga.
Izgleda da je od kuće i njezine čeljadi često zavisilo u šta će se najmenik preobratiti. Tamo gdje svi u familiji viču i kuću na glavu dižu, proviče se najzad i najmenik.
Tamo gdje svi u familiji viču i kuću na glavu dižu, proviče se najzad i najmenik. Ako su čeljad gladnih očiju i brza na kašici, prohitriće se i tunjav najmenik, jer valja mu živ ostati.
Ako su čeljad gladnih očiju i brza na kašici, prohitriće se i tunjav najmenik, jer valja mu živ ostati. Gdje u kući, opet, mlado žensko traži sebi đavola, tu će se čak i najzadnje najmeničko blejalo
Ipak, njegova riječ, iako kazana tiho i nenametljivo, bila je presudna. Najmenik je tada obično priman, jer kad već stvar stigne do djeda, pogodba je gotova, on ionako nema srca da koga odbije.
Posljednji najmenik koga je djed primio protiv stričeve volje bio je neki Rade s Brdara. Upao je u našu kuću jednom oko podne, bježeći pred
— A kod koga si sad? — Ni kod koga, tražim gazdu. — Bogami, baš nama treba najmenik — živnu djed — Ovaj naš odlazi za koji dan. Em si jaka momčina, em si Rade, moj imenjak, baš dobro.
— ljubomorno šišti zapostavljeni Nidžo. — E, jest nabavio kićenog sinovca, nema šta. Poče najmenik zalaziti i u djedov sobičak, iako je to bio kutak gdje je maloko imao posla i gdje se bez velike potrebe nije
Sjutradan on ga uze na pretres. — Imenjače, deder se prekrsti. Najmenik zamota nekakvu šaru između čela i trbuha, da je krst — vala nije, čak ni šokački. — Šta ti je to, kukavče?
— A znaš li makar kako se zove božji sin? — Bogami, ja nijesam ni čuo da bog ima djece — izvali najmenik s takvim iskrenim čuđenjem da bi čak i najokoreliji žandarm povjerovao kako se u selu ovoga macana još nije čulo da je