Upotreba reči psihologija u književnim delima


Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

govore pored slovenskog još i aromunski, drugi govore samo slovenski, ali su i kod jednih i drugih način života i psihologija skoro čisto aromunski.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

U ODRASTANjU DETETA 2 PRE SVADBE (RODITELjA) 3 LjUBAVNA MAGIJA 4 VRSTE LjUBAVNE MAGIJE 5 JEZIK I LOGIKA LjUBAVNE MAGIJE 9 PSIHOLOGIJA LjUBAVNIH ČINI 11 SVADBA I POSLE SVADBE 13 MAGIJA ZA PLODNOST I NEPLODNOST 14 VIDOVI MAGIJE ZA PLODNOST 15 LOGIKA,

Činilica u ovu svrhu koristi nokte, dlake, ime momka ili zemlju na kojoj je stajao desnom nogom. PSIHOLOGIJA LjUBAVNIH ČINI Psihološka pozadina verovanja u uspeh „čudnovatih ljubavnih čini“ jeste svojevrsna regresija na magijski

34 Up. Malinovski, B., Magija, nauka i religija, Prosveta, Beograd 1971, s. 78—80. ³⁵ Trebješanin, Ž., „Poezija i psihologija ljubavne magije“, Književne novine, 1985. ³⁶ Radenković, Lj., Narodne basme i bajanja, Gradina, Niš 1982, s. 356; up.

, O Crnogorcima, Obod, Cetinje 1975, s. 71. ²⁸ Trebješanin, Ž., „Predstava žene u srpskim narodnim poslovicama“, Psihologija, 3—4, 1985, s. 87—95. ²⁹ Tolstoй, N. I.

276. ⁴⁷ Petrović, Danijela, „Prihvatanje socijalnih tradicionalnih igara u formalnoj grupi savremenih adolescenata“, Psihologija, 1—2, 1990. ⁴⁸ Ivić, I., „Tradicionalne dečje igre i savremena deca“, Raskovnik, 53—54, 1988. ⁴⁹ Ignjatović, S.

20—41; Ivić, I., „Predstave o detetu i detinjstvu u savremenoj razvojnoj psihologiji“, Psihologija, 3, 1984, s. 31—32. ¹⁵ Ivić, I., isto, s. 27—33. ¹⁶ Langer, Dž.

¹⁷ Trebješanin, Ž., „Problemi humanističkog modela razvoja ličnosti, Psihologija, 4, 1983, s. 9. ¹ Up. „Pripomenak“, ZNŽOJS, 1, JAZU, Zagreb 1986, str. VII ² Zečević, S.

Vuletić-Vukasović, V., „Starinske zdravice u Konavlima“, Karadžić, 11, Aleksinac 1901. Vunt, V., Psihologija naroda, I, šapirografisani prevod B. Markovića, Beograd, 1970. Vukosavljević, S.

Ivić, I., „Predstave o detetu i detinjstvu u savremenoj razvojnoj psihologiji“, Psihologija, 3, Beograd 1984. Ignjatović, S.

Trebješanin, Ž., „Neki psihički činioci verovanja u magijsku moć reči“, Psihologija, 3—4, Beograd 1974. Trebješanin, Ž., „Racionalno jezgro verovanja u magijsko dejstvo reči“, Magija (Gradac, 63), Čačak

Trebješanin, Ž., „Problemi humanističkog modela razvoja ličnosti, Psihologija, 4, Beograd 1983. Trebješanin, Ž., „Demoni dece i odbrana od njih u verovanju Srba“, Čudovišta i vragovi (Gradac,

Trebješanin, Ž., „Predstava žene u srpskim narodnim poslovicama“, Psihologija, 3—4, Beograd 1985. Trebješanin, Ž., „Predstava žene u Vukovim poslovicama i njeni koreni u srpskoj patrijarhalnoj

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

– Šta su ti sad oni krivi? – Oni su te i nagovorili da kupiš onaj plac da podigneš kuću. Seljačka psihologija! »Zemlja uvek ostaje.« Ostaje — govno!

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

Poznavanje građe tu ide od zasenjujućeg suviška znanja o stvarima, do sveznajuće tuge i do humora. Psihologija je u sklopu tih znanja uključena i prevaziđena; u poetskom zbiru raznovrsnih obaveštenja ona je samo jedan činilac, ni

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

Njegovi romani su puni nedoslednosti i protivrečnosti, psihologija je naivna, gotovo detinjasta, tako da se Vuk Karadžić u jednoj polemici pitao za koga piše on svoje romane, »da ne

Delo je istorijski proizvoljno, ličnosti su preterane ili u dobru ili u zlu, psihologija površna, sklada nema, u radnji negde se juri a negde mili.

To su često slabo povezani dijalozi, nizanje epizoda bez mnogo uzročne veze, psihologija je svedena na najnižu meru, ličnosti su obeležene sasvim opštim i bledim potezima, osećanje prirode je oskudno, i sve

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

takođe nije nevažno: njime se postiže visoka dinamika tela, sa osobito pojačanim ne samo taktilnim nego i - kako ih psihologija izdvaja kao apstraktne osete - kinestetskim i statičkim opažajima.

pesnička podloga i prouzrokovala da se u likovima težište ne nalazi na produbljavanju njihovih nejednakih individualnih psihologija, budući da se već i po karakteru razlikuju, iz čega bi po pravilima romanesknog žanra mogao da nastane dinamičniji ili

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

— Prosto ne može čovek da razgovara sa tim ljudima iz štaba. Njima jedno nedostaje: poznavanje tehničke strane borbe, i psihologija onih koji treba da poginu. Formirali su, po primeru Nemaca, jurišne odrede. Sada treba da izvrše eksperimenat sa njima.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti