Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
Jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih muških simbola u ovim obredima jeste svitnjak (gatnjak). Na svadbi u Risnu je, kaže Vuk, „od prije bio običaj da... djever svoju snahu muškim pâsom opaše po košulji, da bi mu mušku djecu rađala“.
¹⁹ A. DETE Dete i njegove osobine — Djeca su neverna družina. (Jer samo jedu i troše a ništa ne pomažu. U Risnu) (Vuk, br. 938) — Kod djece plač i smej u jednoj torbi stoje. (LMS, 1858, knj. 98, br.
Matavulj, Simo - USKOK
Malo bi, istijem putem dođoše Rusi za nama. Tada mi odosmo dalje k Risnu i uhvatismo klance. Vladika posla kneza Draga s pismom ruskom đeneralu, koji bješe na Mokrinu.
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
BABA—KORIZMA U Risnu, na čisti ponedjeljnik obuče se kakav momak u ženske haljine i načini se kao đedova baba, pa noseći na ramenu sedam
Gdje im se ništa ne bi dalo, ondje potegnu jajetom u vrata. 2 ĐEDOVI I ĐEDOVA BABA U Risnu na bijele poklade obuku se nekoliko momaka u kožne haljine izvrnuvši dlaku napolje, nakite se različnijem repovima i
Bu, baba!“ 3 SVATOVI S MLADOM U Risnu, na bijele poklade, obuče se nekoliko momaka u najlepše haljine, a jedan se obuče u ženske; oni se zovu svatovi, a ovo
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
(Kralj i čobanin) i 46. (Ko umije, njemu dvije) pisalo mi je 1835 godine po naredbi pomenutoga popa Vuka u Risnu jedno đače iz Srpske škole; 11. (Kome Bog pomaže, niko mu nauditi ne može), 12. (Zlatoruni ovan), 17.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
U Hercegovini i Primorju kite bršljanom badnjake (GZM, 6, 1894, 379; Schneeweіѕ, 19 — kao u Risnu lovorikom, Vuk, Rječi., ѕ. v. badnjak), i božićnu siniju (GZM, 6, 380). U Boki planinci meću grančicu b.
zabadaju se u česnicu (ZNŽOJS, 20, 36). Prilikom svadbe, ako je mladina ili mladoženjina kuća u žalosti, nosila se u Risnu mesto barjaka grana m. (Vuk Pjesme, l, str. 10, i TRĐ, NNŽ, 3, 53).