Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Ali su neke njihove grupe u ovo vreme odlazile u Rumuniju. Pred kraj XIX veka, ugledajući se na velika evropska iseljavanja, pečalbari iz centralnog tipa idu u velikim masama u
Tek su u novije vreme postali „pečalbari“ i idu u Rumuniju, u Bugarsku i u Srbiju, a u najnovije vreme još i u Ameriku. Dobro razvijeni, jako koščati, poglavito su zemljoradnici.
Najviše ih je bilo u pečalbi u Srbiji; ima ih koji su odlazili u Rumuniju, vrlo malo u Bugarsku. Svi su nadahnuti rodoljubivim osećanjima sredine u kojoj su živeli.
Ima ih koji ostanu u inostranstvu i više se ne vraćaju. Pečalbari ove grupe idu po svima balkanskim zemljama: u Rumuniju, u Srbiju, u Bugarsku i u Carigrad; idu čak u Malu Aziju, u Misir, a u novije vreme i u Ameriku.
godina počela pečalba uveliko, i sada nema sela, gotovo ni kuće, iz kojih muškinje ne ide u pečalbu: u Srbiju, u Rumuniju, u Bugarsku, a poslednjih dvadesetak godina i u Ameriku. Otkuda pečalba jednoj ovako plodnoj oblasti?
Ali se razvila i pečalba. Odaju se svima radovima, naročito zidarstvu. Idu u Rumuniju, Bugarsku, Srbiju, poslednjih decenija i u Ameriku. Usled toga ima sve više ugodnosti po selima.
Čak je još i u početku XIX veka prota Mateja Nenadović, prolazeći kroz Rumuniju na putu za Rusiju, nalazio Srbe poreklom iz Užica i Kraljeva u Fočanima u Moldaviji.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
Zašto bi se dakle Rumunija upuštala u opasan rat s Turskom od koje nema šta više dobijati? To je nevepovatno, i na Rumuniju ne možemo računati. Grčka je na nas ljuta za 1867 g. što je Srbija nije pomagala u kritskom ustanku.