Upotreba reči stuknu u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

— Ta šta činite vazdan! — šanu Ćebo, što se utom beše prikrao do njih. — Ko je to? — učini Radojka i stuknu malo natrag. — Ne boj se! — veli joj Strahinja. — Naš poznanik iz Zarožja. Hajde, Radojka! — Bolan, Strahinja...

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

— Evo kako!... Kad mu Kulin prebi sablju i kad vide da će poginuti, on priteže konju dizgine i stuknu ga nekoliko koraka nazad; onda se maši pasa, trže arbiju i polete, dojuri do Kulina i udari ga onom arbijom po nosu

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

I sa užasom, tog istog trenutka, uhvati on jedan zavodnički osmejak upućen njegovoj ženi. On grčevito stuknu korak nazad i preneražen, užasnut kao da se ruši nebo zastade ukočeno, mrtvački.

Oni su hteli da skrenu pažnju ali zaglušiše čoveka. Zbunjen onim urnebesom, neznajući šta čini, on stuknu korak nazad, pa svom snagom, vrhom one svoje čizme, udari kleklu životinju u slabinu.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

— Konjsku ikonu, a? — Vabi je, vala, kako hoćeš, ali meni je draga. Gle, živ živcat, kao da će sad zarzati. Djed stuknu od crteža podnesena pod nos i vreknu: — S tijem danas u moju kuću ne uvraćaj. Traži sebi konak gdje god znaš.

Pavlović, Miodrag - Srbija do kraja veka

Pomoći! U vazduhu se carinici biju, princeze romejske stuknu, neće da se venčaju s nama, sine, ne gini, prošlo je vreme junaštvu, počinju pozni časi, pogledaj mesec kako mrkne!

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

— Niste znali?! — uzviknu onaj, i pogleda me s još većim rešpektom i poniznošću. — Strâdija! — dodade i stuknu preda mnom malo nazad. „Čudan slučaj da se tako zvala i ona uzvišena, viteška zemlja predaka mojih!

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

— Jok ja... neću te dirnuti... nek me Gospod Bog od takvog iskušenja sačuva, — viknu čiča Pera i stuknu korak nazad. — Hej, sveče tunjavi!... Pominješ Boga uza svaku reč, a tuđe otimaš, — reče mu Spasoje podrugljivo.

Ćopić, Branko - Orlovi rano lete

— Eto ti baš, nek vide da sam mrtav! Jovanče poviri iza žbuna, stuknu i prošaputa: — Pst, evo nekog, leži! ... Pazi, pa ovo je Stric.

Učiteljica i nehotice stuknu i zadivljeno raširi oči. — Ama jesi li ti to, Nikola?! — Ja ili koji bilo sin ove zemlje, svejedno!

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti