Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI
Čuje za nas Atanasije Stojković i Teodor Filipović (oba Srbi i profesori u Harkovu), i dotrče čisto da nas vide. Grlimo se i ljubimo bolje nego da smo iz jedne familije;
Sedeći i razgovarajući se, i večera prispe, gde zajedno večeramo i razgovaramo se. Teodor Filipović tiho se razgovara i umereno, Atanasije Stojković dosta vatreno.
Kažemo mi, da smo udarali na Harkov i doneli amanet i pozdravlje od naroda srpskoga da Teodor Filipović s nama u Petroburg ide, i da nam bude tolmač i pisar.
Kroz to svi čuju ko smo i kuda idemo. Posle podne dođu nam opet Stojković i Filipović i sa njima jedan trbušat profesor Francuz; žestoko se razgovara i reče: „A kuda ste vi jadni pošli? U Petroburg, je li?
Sad Stojković i Francuz odoše, a Filipović kod nas ostade. Pitam ga ja: „Kako sme taj prokleti Francuz tako da govori?” a Filipović manu glavom pa kaže: „Francuz
Pitam ga ja: „Kako sme taj prokleti Francuz tako da govori?” a Filipović manu glavom pa kaže: „Francuz ostaje svuda Francuz”.
Onda Teodor Filipović rekne: „Ja sam Srbin, gospodo, i ja znam ljubiti svoju srpsku naciju kao i Francuzi i drugi rodoljupci; dakle idem da s
Tu čujemo da je Prozorovski blizu Moskve, a i on je jedan od rosijski̓ magnata, te ti ja i Teodor Filipović (koji se kod nas Boža Grujević zvao; to mu je ime dao mitropolit karlovački Stratimirović, kad je Božo iz Petroburga
pak od donjega kraja Požarevca i do Vidina; jerbo Čardaklija je tek skoro pred naš pohod iz Cesarije prešao, a Teodor Filipović (Boža) u Srbiju ni dolazio nije; zato im opstojateljstva poznata bila nisu.
On mene i Katića dobro ugosti. Sutradan u Rogaču na konak Katiću, pak u Brankovinu. VIII Boža Grujević, (Teodor Filipović) prvi sekretar Soveta, u aprilu mesecu dođe.
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
FUSNOTE ¹ Filipović, M. S., „Vuk Karadžić kao etnolog“, u: Karadžić, V. S., Etnografski spisi, Prosveta-Nolit, Beograd 1987, s.
255. ¹⁷ Milićević, M. Đ., isto, s. 120. ¹⁸ Milićević, M. Đ., isto, s. 121. ¹⁹ Filipović, M. S., Život i običaji narodni u Visočkoj Nahiji, SEZ, knj. LXI, Beograd 1949, s. 189. ²⁰ Dragičević, T.
87. ²⁵ Dimitrijević, Sofija, „Običaji u ličnom i porodičnom životu“, Banatske Here, (Zbornik), (ur.) M. S. Filipović, Vojvođanski muzej, Novi Sad 1958, s. 237. ²⁶ Filipovoć, M. S., Običaji verovanja u Skopskoj Kotlini, SEZ, knj.
102. ²⁸ Radenković, Lj., isto s. 25. ²⁹ Radenković, Lj., isto, s. 5. ³⁰ Dimitrijević, Sofija, isto, s. 237. ³¹ Filipović, M. S., isto, s. 398. 32 Frejzer, Dž. Dž., Zlatna grana, knj. 1, BIGZ, Beograd 1988, s. 40—41. 33 Frojd, S.
, Narodne basme i bajanja, s. 354—355. ³⁸ Vezilić, A., Kratkoe napisanie o spokojnoj žizni, Novi Sad 1788. ³⁹ Filipović, M. S., Običaji i verovanja u Skopskoj Kotlini, s. 525. ⁴⁰ Đorđević, T. R.
489. ⁸ Milićević, M. Đ., Život Srba seljaka, Prosveta, Beograd 1984, s. 190; Filipović, M. S., Život i običaji narodni u Visočkoj Nahiji, SEZ, LXI, Beograd 1949, s. 147; Gajić, M.
209. ⁹ Milosavljević, S. M., Srpski narodni običaji iz sreza Homoljskog, SEZ, XIX, Beograd 1914, s. 85. ¹⁰ Filipović, M. S., Običaji i verovanja u Skopskoj Kotlini, SEZ, LIV, Beograd 1939, s. 614. ¹¹ Grbić, S. M., isto, s. 98.
659. ¹³ Dimitrijević, Sofija, „Običaji u ličnom i porodičnom životu“, Banatske Here, ur. M. S. Filipović, Vojvođanski muzej, Novi Sad 1958, s. 233. ¹⁴ Milićević, M. Đ., isto, s. 190. ¹⁵ Bota, Đ.
103. ²³ Milosavljević, S. M., isto, s. 85. ²⁴ Milosavljević, S. M., isto, s. 525. ²⁵ Filipović, M. S., Persida Tomić, Gornja Pčinja, SEZ, LXVIII, Beograd 1955, s. 72. ²⁶ Stanojević, M. S.
16. ⁴¹ Milićević M. Đ., isto, s. 190. ⁴² Dimitrijević, Sofija, isto, s. 233. ⁴³ Tešić, M., isto, s. 271. ⁴⁴ Filipović, M. S.
97. ⁵ Tešić, M., „Običaji iz okoline Požege (rođenje, detinjstvo)“, UZ, 6, Titovo Užice 1977, s. 274. ⁶ Filipović, M. S., „Mađijsko razbijanje sudova“, u: Trački konjanik, Prosveta, Beograd 1986, s. 252; up. Pavlović, J. M.
, isto, s. 55; Kordunaš, M., „Narodno vaspitanje iz Gornje Krajine“, Novi vaspitač, sv. 5, 1894. s. 146. ⁸⁴ Filipović, M. S., Život i običaji narodni u Visočkoj Nahiji, SEZ, 27, Naučna knjiga, Beograd 1949, s. 147. ⁸⁵ Lovretić, J.
Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3
Na ulazu se pojavi visoka figura jednoga oficira u lakovanim čizmama i konjičkoj uniformi. — Rajko Filipović, konjičko-pepšadijskomitraljeski poručnik. Inače, sada na bolovanju na leđima Ježa.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
Važan je i podatak na koji ukazuje Filipović da prekomurski Slovenci umesto »grom je udario« govore: »Perun je udario« (GZM, n. s., 9, 1954, 181). V. i GZM, n. s.
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
S tom mišlju i s tim osećanjem Jugovići su stigli na Kosovo. A tada, kako je Filipović naslikao složnu braću, „devet belih poviše se pera, devet teških koplja koštunica spustiše se“.