Upotreba reči čaršija u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Crkli bi od straha da se ne ukine penzija, posle, opet, i sama bi „čaršija“ bila u neraspoloženju kad ne bi čula novosti na kojima će neko vreme preživati...

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

Načini se čitav urnebes. Povukoše Pupavca panduri u policiju, on se otima, dreči... Zgrca se tu cela čaršija. Puče bruka na sve strane. Dotrča i sam načelnik...

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

poznati pod imenom „Goli sin Zeka Buljubaša”, tu je imao svoj stalni stan sa svojim „golaćima”, Tu se stvorila čitava čaršija, i doskora, pa i danas, stari ludi zovu Parašnicu „kasaba”, što znači varošica.

Stanković, Borisav - BOŽJI LJUDI

Iznose im jela, pića i razdaju. Na taj dan, ma da muški ne idu na groblje, i čaršija je zatvorena. Od žena ne može da se prođe. Iz sviju maala, kapija i čaršije, stiču se i idu drumom što vodi groblju.

kad u cigari bukne barut i oprži mu lice, bradu, on od toga preplašen, sasvim pobesneo, krešteći sumanuto da se cela čaršija uzbuni, počeo da ih juri, gađa kamenicama i to — smrtno. A to je šegrtima i bilo glavno.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Pođe on tako zorom iz Brusnice i cela stara čaršija zna da će se on zorom krenuti za Beograd, te on u veče, u oči polaska, mora da daje pôdnju.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

se uticaji ponajpre zapažaju u poznatom tipu bosansko-hercegovačkih i sandžačkih varoši i njihovih trgova, „čaršija“. Te su varoši živopisnije nego muslimanske varoši i kuće ostalih oblasti Poluostrva i Male Azije.

Pod ovim se uticajima od prvih desetina XIX veka počinje menjati etnički sastav balkanskih „čaršija“. Nastaje i duhovno poslovenjavanje Aromuna, koji su krvno već bili poslovenjeni.

Pa i sama sela su veća i bliža: to su gotovo male varoši sa bakalnicama i hanom. U mnogima od njih ima pravih „čaršija“ (tržišta). U podnožju planina kuće su od kamena, dok su u sredini kotlina od ćerpiča.

Ali je čaršija Struge drukčija od čaršije Ohrida. Prva je skroz pečalbarska: svaki je bio u pečalbi, u inostranstvu. Uz to su svi

duha, tim pre što među njima ima Cincara i još više Slovena cincarskoga i mešovitog, slovensko-cincarskog, porekla. Čaršija ohridska, ono što čini dušu Ohrida, istina je dosta začamela varoš, varoš koja opada, i sa grandezza-ma (visokoparnim

Osobito je jak cincarsko-grčki duh, duh starih balkanskih čaršija, sa mudrošću, sa izvesnom grčko-cincarskom pobožnošću i sa tvrdovanjem, cicijaštvom, naročite vrste.

Pod njihovim se okriljem razvijala čaršija („esnafljudi“). Pošto je na Debar upućena velika oblast, a varoš je teško pristupačna, u njoj se skupljala

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

STANOJA Cela ga je čaršija i donja mahala znala. Kad dođe pazarni dan, uzajmi ma od koga dva- tri dinara, pa trguje sitnurijom preprodajući je.

Otkako je nastala berba, noć se ne zna. Ma koje doba bilo, a čaršija zakrčena kolima grožđa sa sela. Oko njih leno i dremljivo stoje seljaci, iščekujući kupce, mehandžije, i, uvijeni u dugim

jakom košulje idem, slušajući zadovoljno kako mi luparaju nove cipele i kako šušti i krši se nova basma na mintanu. Čaršija zakrčena. Iz svih ulica izlaze i stiču se u nju. Naročito starci.

Naniže i naviše čaršija je. Dućani visoki, uski. Čas zbijeni, čas rastavljeni kakvom zaparloženom baštom, ograđenom tarabama, ispod koje se

U naručju joj moj brat povijen, levom rukom mene vodi, a ja u boščici nosim bratove pelene. Čaršija puna magle, ispresecana ukrštenim mlazevima sveća iz dućana ili kuća.

— Sedi, sedi, Tomčo!... — Tek reda radi viču ostali, ne okrećući glavu k njemu. — Čaršija, mehane... ko zna šta je tamo? — za sebe on govoraše.

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

Hitroprelja - prelja koja hitro radi hlađenac (kladenac) studenac, ograđeni izvor hrabar - zaručnik, mladoženja, muž Čaršija - trg, poslovni deo grada, trgovačka četvrt čauš - starešina nad nekoliko vojnika u turskoj vojsci, vodnik čelebija

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

On je išao po varoši, po čaršiji, i onda sve njoj ovamo do sitnica pričao. Ona je od njega saznavala kakva je čaršija, kakvi dućani, espapi, mehane, naročito Šareni han, gde dolaze iz Turske Turci i njihni seljani.

Više amama opet je nastajala čaršija i čuvena ciganska mahala, sa visokom, starom sahat-kulom. Otuda su već dopirali zvuci ćemaneta, dahira i bubnjeva koje

On, potresen, razdragan, samo promuca, hrabreći je: — Ne boj mi se, Sofke! Ne boj mi se, kćeri... Tata će sve... Čaršija, kojom su silazili, sve se više ispred njih širila I gubila, pošto se tu i završavala.

Ljudi, komšije i čaršija opet kuću ispuniše, opet kuća uzavre od sveta. Brzo tamo podigli svekrvu, polili je vodom i uneli u sobu.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Za zdravlje mu molili, lijepe mu glase nosili po svijetu kao pčela po medenu cvijetu! Braća ga milovala, čaršija ga vjerovala.

Ćosić, Dobrica - KORENI

Vraćajući se u zatvor, koračao je poguren, brzo, da ga ne zagleda ta čaršija, da ne sluša šaputanja iza leđa, svezanih ruku.

Sramota je da tako drljavi i popišanih brada visite na pijaci. Smejaće vam se čaršija. Samo ludi umiru na vešalima. Nijedan drugi živi stvor. Ni žene ne vešaju!

Raka apsandžija mu bez reči otvori kapiju i on prvi put pođe pešice u Prerovo, da ga ne vide ludi i više nikad ova čaršija. Suze teku u bradu. Sada je i ona crna. Ni pseto mu se ne okaza kad uđe u dvorište. I ovde je pusto.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

FILIPA VIŠNjIĆA 45 ULICA RIGE OD FERE 52 ULICA ZMAJ-JOVINA 58 ULICA DOSITEJEVA 67 ULICA KAPETAN-MIŠINA 74 STARA ČARŠIJA 82 DORĆOL Mimiju „Dort—jol je turska reč i označava (raskrsnicu) četiri puta ili četiri

STARA ČARŠIJA Među starijim stanovnicima Dorćola i danas postoji uverenje da u podne, kolovozom ulice koja se sada zove Ulica Sedmog

kolovozom ulice koja se sada zove Ulica Sedmog jula a koja se nekada zvala i Ulica kralja Petra, i Dubrovačka, i Stara Čaršija, izbija crna svetlost pod kojom prah prošlosti postaje primetniji.

U orijentalnoj arhitekturi ove ulice to je predstavljalo pravo čudo. Za Pešikom su se poveli i drugi trgovci, i Stara čaršija je počela brzo da se izgrađuje. Tako je ispalo da je veliki požar, u stvari, doneo ovoj ulici više dobra nego zla.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

Nema ovde komandovanja. Šta sam rekao, gospodo? Rešenje je nezakonito i kvit. Eto, gospodo, šta sam rekao. A... a šta čaršija govori to ja ne znam, niti me se tiče. To se tebe tiče i ti raspravljaj kako znaš, brani se.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

da junakinjin odlazak prikaže kao bukvalan silazak u jedan otvoren, razgrađen prostor, pun oštrih i presnih mirisa: „Čaršija, kojom su silazili, sve se više ispred njih širila i gubila, pošto se tu i završavala. [. . .

Na vest o pogibiji Markovoj, odmah posle svadbe, „komšije i čaršija opet kuću ispuniše, opet kuća uzavre od sveta”; od sveta, očigledno, varoškog.

Već noć mrtva, čaršija mrtva. Crni se kaldrma. S obe strane, sniski, kao nanizani, crne se dućani, streje, ćepenke. On je išao. [. . .

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

Današnji dan osvanuo je neveseo. Na Aleksincu se opažala neka teška sumornost. Čaršija je bila većinom zatvorena; samo su još radile kavane, mehane, furundžinice i prčvarnice.

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

“ Učiti — ovde: čitati; govoriti S. Š. — carska šuma čaršija — poslovni deo grada, trgovačka četvrt čaršilija — „čovek iz čaršije, čovek koji radi u čaršiji“ časna trpeza — sto

Nušić, Branislav - SUMNJIVO LICE

ANĐA: Pa našto ti onda kancelarija? JEROTIJE: Ne mogu, brate, tamo. Što god progovoriš u kancelariji, čuje cela čaršija. Moram ovde, sigurniji sam. 'Ajde, evo ih, zatvori dobro vrata. ANĐA: Dobro! (Odlazi i zatvara vrata.

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

ćilima, jastuka, i oko njih cela kuća, i okolni zidovi, a tako su izgledale i susedne kuće, tako ulica, tako iza njih čaršija iz koje se čuo tih žagor, — sve kao da se odmara, leži.

I onda, ako Mladen, preko dana, ili pred veče, u nevreme, pre no što se čaršija zatvori, sasvim slučajno poslom kakvim kući dođe, ono materino usplahireno, preplašeno istrčavanje preda nj i ono njeno

Trebalo ga je videti kad svakog jutra u zoru izađe. Čim počne modrina dana, čaršija, ulice da se ocrtavaju, naziru, on se već pojavljuje na kapiji, izlazi glavom napred poguren i s ključevima.

I dok tako čeka da to sve izađe, on jednako stoji i gleda kako se sve više razdanjuje, čaršija počinje da se beli, šareni od uzdignutih ćepenaka, izloga, i čisto sva se svetli od već sasvim raspaljenih mangala.

Pošto zatvori dućan, pođe. Već noć mrtva, čaršija mrtva. Crni se kaldrma. S obe strane, sniski, kao nanizani, crne se dućani, streje, ćepenke. On je išao.

Poče da grca i puni se carski drum od pobegle vojske, bašibozuka i Turaka što ostavljahu Niš, Leskovac. Čaršija se zatvori.

Cela ga je varoš sahranila. Sve su crkve zvonile. Svi su popovi sa vladikom bili. Čaršija bila zatvorena, i sva mu je bila na pratnji. Posle sahrane devet sofra se izređalo i pružilo.

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

grivnu, a ja ću se zadovoljiti jednom mladom orijentalnom robinjicom; kažu da su vrlo privržene - a to vredi para! Čaršija, kroz koju prolazimo, prava je i široka, presecana sporednim ulicama.

Stanković, Borisav - TAŠANA

Bat nogu, bežanje i uzvici: »Za Sarošem jure da ga ubiju! Uhvatili ga kod Tašane i sad hoće njegovu glavu!« Čaršija se zatvara. Svet beži kući. MLADEN (prolazi uz grčeviti smeh): Tako, braćo! Tako! Osvetite me. Glavu za obraz!

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

” Sedam meseci posle Harisijadesove smrti rodila je Jelena Harisijades sina, maloga Grka. I Rimska ulica, i grčka čaršija, i Juden-sokak, kao po dogovoru ne postaviše nijedno pitanje.

Stanković, Borisav - KOŠTANA

I tri dana crkve zatvorene, tri dana čaršija zatvorena. Stamena kuka i moli: — Stojane, more Stojane, Gde se je čulo, razbralo, Brat sestru more da zema?

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Epitet bijela upotrebljen je u ovoj pesmi (neobično) uz imenice: avlija, čaršija, riznica. Riknu jelen, a riknu košuta, tj. Novak i Radivoje su se javili Grujici imitirajući riku jelena i košute.

koju Turci obavijaju oko glave čardak — gornji sprat zgrade; zgrada na četiri stuba; kuća uopšte čarni — crni čaršija — trg, pijaca čatali-jular — račvast ular čatiti — čitati čatrnja — cisterna, betonirani prostor za čuvanje vode

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

Sva čaršija gleda za njom, i mimoprolazeći i oni što sede po ćepencima i šiju fustane i pamuklije; samo je pogledaju, mahnu glavom

Zato, hteo ne hteo, mora da se ženi jer ga sve goni — i komšiluk, i čaršija, i kuća, i rodbina. Rodbina tek samo povede reč pred njim o njemu: „More ’oće, ete, da ga ženimo!

Srećni i blaženi otac povede sina da vidi čaršija jedno čudo od deteta — da Manulać pred trgovcima ponovi reč oskudacija...

Osvanulo lepo jutro. Počinju oživljavati i čaršija i mahale. Kreće se svet na svoja opredeljenja polako i postepeno, onako, što rekli, po činu i gospodstvu.

otišao je na svoj čifluk, gde se često i rado bavio po nekoliko dana radi domazluka, a možda još — kako je besposlena čaršija govorila — i radi neke čivčike svoje, neke „Bele Vele“, kako su je svi zvali, a koja je, po onom da „medved najbolju

— Što će mi veće svet, i čaršija, i ma’ale?!... — Pa, ete, dete si, — veli joj tiho Taska — ako u tej godine nećeš, a ti kada ćeš?! — Bilo je!

Ama ona si neće da ćuti, veće ide poza mene i zbori sal da čuje čaršija. „Ako neje istina za današnji sokak-laf, pa će bidne!“ reče Doka. „Ako danas neje, će bidne jutre.

— Vika: ti gu sve to napraji; ti si zavrzaja, ti sag pa i odvrzuj!... — More, kakoj će mu pa sag toj bidne? Čaršija zbori da gu je Manulać ugrabija, — pa sag, biva li ja da gu ukradnem?... Kujundžija sam, ama... „noseno zlato“...

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti