Upotreba reči babi u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

— Ponesi ti! — reče mu pop. — Zajedno ćemo... Hajdemo! Pošo, odoh ja. I pop Mića ode s Vujom u selo da čita nekakoj babi molitvu. Jednog dana, posle ručka, stajahu pred kućom popovom dva lepo osedlana konja: vranac i đogat.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

) Ne, majko!... Ja se volim i u paklu peći nego biti žena onome odljudu! Krunija zaneme. — Kaži ti babi neka me slobodno ubije! Ja ću na nebu iskajati greh njegov...

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

” da reče. Samo kad ga poneše iz kuće, a babi zaigra donja usna, drkće, drkće; prislonio se na vrata, bled kao krpa, pa ćuti. Što rekne, neće popustiti ni za glavu.

nogu na vrljiku, laktom se odupro o drugu, a na šaku naslonio obraz, pa govori s njome: — Stid me baš da pomenem babi, a đedi ne bih smeo ama baš nikako! Baš da znam da te nikad ni uzeti neću! Anoka se ne zastide, kô što bi trebalo.

Velinka se sve slađe smejaše: Kuku mene, siroto dete! Pa uzećeš je ti, Zlatane, ne boj se! Ja ću večeras govoriti babi, a babo će babi, a baba će već s đedom narediti stvar kako treba.

Pa uzećeš je ti, Zlatane, ne boj se! Ja ću večeras govoriti babi, a babo će babi, a baba će već s đedom narediti stvar kako treba. — Hajd da te odvedem u vajat da te, bolan, đed ne vidi takoga!

— Bogme je ovo napast i nevolja! — Jedan nam bog samo može pomoći! — Ovo ovako ne može ostati. Aja! — Da kažem babi, a ona će ćedi! — Pa kaži ti, Selena! — A što ja? — Pa je l' ti kazala da si joj ukrala belenzuku?

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

U januaru... e, a sad imamo julij mesec. H-e-e-e! — vrti gospodin popa glavom. — Vi’š, molim te! A-a-a! vrag im babi! Ako je Iroš, baš se iroški i vladao! A, obešenjaci jedni!... No, ništa, ništa; šta je, tu je! Moglo je biti i gore!

Al’ će paor da pobesni, vrag mu babi! I dobro je, i ne valja! Zapamtio sam dobro, kad god je tako rodna godina bila i jeftina bila ’rana, uvek je bilo rata.

k’o miševi, Pred trećom kućom opet sedela baba Savka, kočoperna baba, pa pripovedala svojoj komšinici, drugoj jednoj babi, kako joj se juče na noć prisnio njen pokojni Lala.

Pogađ’’ se sa mnom k’o da sam mu ja prvi doš’o. Obešenjak paor! — Svi su oni taki, vrag im babi!... Ja sve mislim: onaj lopov, onaj arhilopov Nića bokter, on ga je mor’o svemu tome naučiti.

Ona ih krepi, daje im snage i mili im život. Kao ono ponekoj paorskoj babi što treba svakoga dana izvesna mera rakije pa da se može kretati, — tako je i njima potrebna ta mržnja, da ih drži u

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Da decu vrate u babinu kuću! Ako baš mora biti, daće im decu, kad pođu u Rosiju, ali dotle, neka budu malo radost, babi, i dedi! Čestnjejšeg Jurata Isakoviča je to, jako, dirnulo.

Zvera, kao da ga je stra! Njegova mati onda poče nešto da šapuće njegovoj babi, a baba se na to udalji nekuda i vrati sa dugim prutom u ruci.

Kad su stigli svojoj kući padao je već mrak. Mati njegova ljubi svekrvu u prsa i ruku, a on obiska, oko vrata, babi, Ikoniji. A kad ga mati pozva da ga nadoji, nije hteo prići. Ne sme, kaže, od Goše. Oće Goša da bije!

Čulo, se, sasvim jasno, ono, što reče: „Čto mi pristupi, apostole, kao nekoj babi na samrti? Do juče sam još usta krivio i fantazirao, ali eto, skončanije moje zaprto este! Aha! Aha!

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

- Nisi ni mogao da čuješ. Nisam ti ni rekla. Tako sam saznao da se zove Rašida po nekoj svojoj turskoj babi, da je pre tri meseca napunila četrnaest i da već odavno zna sve o meni: Vesna me prepričava u razredu kao kriminalni

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

i igrao vrlo dobro, ona ga nikad nije odabrala i on je većinom morao da se klanja, uz umilne zvuke viola, kakvoj njenoj babi, koja ga je obožavala.

Blejanje stada i dovikivanje pastira stišalo se. Šta je naumio da čini, rekao je samo svojoj babi i ćerkama, i ženi Arkadijevoj, koja je bila svakidanji gost kod njih, čučeći sa ženama oko vatre, do neko doba noći,

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

“²⁷ Naziv „babine“ dolazi, smatraju neki, od darova koji se donose detetu i babi (porodilji).²⁸ Ovaj naziv se koristi ne samo da označi obredno posvećivanje i darovanje porodilje i deteta, već i kritični

Matavulj, Simo - USKOK

Najzad stari ban graknu: — Haj’te, ženske, naprijed! Milice, Anđe, Gorde, Kiće, haj’te doma! Kažite babi da joj vodimo gosta, dobra gosta, vaistinu! Kićune, vodi i konja s mazgom, e ću s družinom pješke.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

O majci, ocu, dedi, babi, sestrama i braći Lukić peva kao dete koje poetizuje svet: Svakoga dana kad s posla dođe moj tata meni kosu čupne,

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

— To je moja stvar. — A šta ti veliš na to, drugarice? — okreće se predsjednik babi. — Kako Stevo kaže — kratko izusti žena u crnom. Predsjednik pažljivo odmjeri bivšeg mitraljesca.

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

— upitaše te. — Da nacrnem kuću i vidim dete da ne plače — odgovori ti zatvarajući vrata. U tom jednoj babi, koja beše zadremala uz „mangal“ žara, ispade lula iz zuba. Svi se nasmejaše.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Toliki svet pomori i zatomi. Čujući to carev sin malo se zabrine, pa reče babi: — Šta ćemo sad? Tu su valjda i moja dva brata propala.

Sutradan kad aždaja otide iz rekavice, carev sin dođe k babi, pa mu baba kaže sve što je čula od aždaje. Onda on otide kući, pa se preruši: obuče pastirske haljine i uzme pastirski

Kad ovaj čoek dođe, onda mu vezirski sinovi daju jednu testiju a krilatoj babi tikvicu. Baba poleti, a ovaj poteci, dok pre babe dođe te vodu natoči.

Sutradan kad zmaj otide od kuće, carev sin dođe, pa mu ona kaže sve šta je čula od zmaja. Onda on otide u planinu k babi, i došavši k njoj, reče joj: — Pomozi bog, bako! A ona mu prihvati boga: — Bog ti pomogao, sinko; a koje dobro?

Baba mu odgovori: — Sinko, što je pogođeno ono valja da bude. Eto od dvanaest konja biraj koga hoćeš. A on reče babi: — Ta što ću birati, daj mi onoga iz budžaka, gubavog, za mene nisu lepi.

To je bio đavo. On odvede dete u svoje dvore i preda ga jednoj staroj babi da ga uči, pa se opet vrati na ovaj svet.

KLINČORBA Došao soldat babi u kuću i iskao da mu dâ štogođ da jede, a ona mu kazala da nema ništa u kući za jelo. Onda soldat reče: — A ti mi daj

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

Žuta. LjUBA: S mlekom. STANIJA: Ko pije kafu s mlekom? Mleko se pije samo. VUČKO: I ja kažem. Ama gospoda... LjUBA (babi): Uzmi samo, da vidiš kako je dobro. STANIJA (okusi, pa se namršti): Ne mogu ti, kjerko. LjUBA: Zašto? To je dobro.

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

Priča o brisanju preko crte, O Drndi i babi, dami s kučencetom, i o tome kako je strašno kad vam niko ne veruje. Šta sada radim? Ništa.

Ubijte me, ne mogu! Priča o Drndi i babi Šofer Drnda išao često u Trđu da nabaci delove za kolica. Usput je trkeljisao na mrtvo ime, valjao štofove i munđario s

Popović, Jovan Sterija - LAŽA I PARALAŽA

ALEKSA: Naipače ubo znači beѕonderѕ; sljedovatelno ja o vami i o vašoj dražajšoj babi nikakovoga hudago mnjenija imati nisam mogo. MARKO: Boga vam, jeste li vi Srbin?

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

Delija momče kroz goru grabi, ide u najam opasnoj babi. U divljem klancu vjetar svira, i voda buči niz tjesnac strmi, zlaćana zrnca potok spira, a obnoć nešto stravično

Sad mačak babi umilno prede, oči mu žute pospano glede, blistavih zvezda u njima nema, umro i mesec. Povazdan drema.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

Onako s nogu, a na prazan stomak, nategosmo flašu, te je ispismo do dna. A kada Aleksandar zamače, ja se vratih, te babi zatrpam bure i onda iziđem na put.

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

SE PEPO KRSTA 6 KRSTA PEPO POSLE BOLESTI 8 KAKO ŠETA STARI PROFESOR 9 GDE JE CICA 12 STARCI U LETO 16 PESMA O BABI KOJA PLIVA POSRED SAVE 17 DOGAĐAJ NA ULICI 19 U OPERI 21 U ŠKRIPCU 23 JEDAN AFRIČKI

Po ceo dan čekaju Do grla u beskraju, S nogama spuštenim u lavore Tihi i srećni, tavore. PESMA O BABI KOJA PLIVA POSRED SAVE Gledam, gledam, ne verujem svojim očima: Jedna baba u marami nasred Save skočila.

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

“ Svi, smijući se, stadoše tražiti po fišeklijama i za kolanom koji bijeli grošić, da babi poklone, a dvojica vješti selu, odoše po nepoznata čovjeka. Do malo se vrtahu trojica. Bješe to krupna neka ljudina.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

O TURCIMA 197 4. O RAJI 200 5. O KRALjEVIĆU MARKU 204 6. O NAŠIM LjUDIMA I KRAJEVIMA 206 7. O CIGANIMA 210 8. O BABI 213 9. O SVEŠTENICIMA 215 10.

Dabogda ne umrla, dok te muha sa stôca ne oborila! — Ova kletva ima dva značenja: kad je kaže unuka babi koju voli, — ona izražava želju da joj baba živi do krajnjih mogućnosti; a kad je kaže snaha svekrvi koju mrzi, onda

— Hoću; prekrsti se! — U ime oca i duha svetoga! — A đe ti je i sin? — Eno ga čeka s vrećom napolje. 8. O BABI 1 Pitali zlureku babu: gde su joj zubi? — U jeziku, čedo moje.

2 Puž, muž, pusti roge van, Da ti kuću ne prodam Starom dedu za duhan! 3 Puž, muž, pusti babi rogove! Ako nećeš pustiti, Ja ću tebe ubiti, Na zelenoj travi Sekirom po glavi!

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

Onda on otide u onu planinu k babi, i došavši k njoj reče joj: „Pomozi Bog bako!” A ona mu prihvati Boga: „Bog ti pomogao, sinko; a koje dobro?

” Baba mu odgovori: „Sinko, što je pogođeno ono valja da bude. Eto od dvanaest konja biraj kojega hoćeš.” A on reče babi: „Ta šta ću birati, daj mi onoga iz budžaka, gubavog, za mene nisu lepi.

To je bio đavo. On odvede dete u svoje dvore i preda ga jednoj staroj babi da ga uči, pa se opet vrati na ovaj svet.

Toliki svet pomori i zatomi.” Čujući to carev sin, malo se zabrine, pa reče babi: „Šta ćemo sad? tu su valja da i moja dva brata propala.

” Sutradan kad aždaja otide iz rekavice, carev sin dođe k babi, pa mu baba kaže sve što je čula od aždaje. Onda on otide kući, pa se preruši: obuče pastirske haljine i uzme pastirski

Onda devojčica reče babi: „Majko! on je još mlad i nejak, pa ne zva kako to treba, nego sedi ti najpre da on vidi.” Baba to učini i sedne, a

ostavljala je zapis doma, te opet ostane teška; i kada dođe vrijeme od rođenja, pošlju za ovu proročicu da dijete babi. Kad li evo rodi sina u krvavoj košuljici.

Onda ona otide jednoj babi i potuži joj se, a baba joj reče da ište da joj otac načini od svile haljine da mogu stati u orahovu ljusku, pa će onda

Ona to kaže ocu, ali šta car ne | bi mogao učiniti? načini on njoj onake haljine, a ona opet otide babi: „Što ću, baba? načinio.“ A baba joj reče: „Sad išti od srebra haljine, pa da stanu u orahovu ljusku.

Ali car načini i to. Opet ona otide babi, a baba joj kaže da ište od zlata haljine, pa da stanu u orahovu ljusku. Kad joj otac načini i take haljine, ona dođe

Kad joj otac načini i take haljine, ona dođe babi plačući: „Jao, baba, šta ću? načinio i od zlata haljine.“ A baba joj reče: „Sad ti neznam drugo, već išti od same mišje

“ Kad ovaj čoek dođe, onda mu vezirski sinovi dadu jednu testiju a krilatoj babi tikvicu. Baba poleti, a ova poteci, dok pre babe dođe te vodu natoči.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

šta ću mu odgovoriti, po nekolikom mučanju, opet bi počeo s većim userdijem govoriti: „Moj dimitrije, veruj ti tvom babi (sva deca, moja braća i bratučedi, babom smo ga zvali); meni imade blizu pedeset godina; ja sam iskustvom poznao

Ćosić, Dobrica - KORENI

skočio s kreveta, brzo se obukao, bacio nekoliko dinara na razgolićenu ženu — ničim nije pokazala da se ljuti — i babi je bacio dukat, a jutro je sačekao sedeći u riljevini na Topčiderskom brdu.

Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR

— Nije to — reče pisar. — Ama vidim i ja da su svi različni. To su žene donosile babi za vračanje... Ene de!... — uzviknu kmet odjednom, izdvojivši iz one gomile jedan veliki fitiljaš, koji beše istovetan

Vuju ne bi pravo, ali odgovori običnim glasom: — Je li dosta dva dukata? Babi ne treba više. — Daj mi, zasad, deset. — Hm... da li će biti... Ja ti nisam ni kazao kud sam šta razdavao.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Davno se reklo: u žene duga kosa a kratka pamet, te ti i ona povjerova babi, pa izleće brže-bolje k njemu u odaju. Po njegovoj nesreći on bijaše zaspao, te mu ona ponajlak snimi prsten s prsta, a

on bijaše zaspao, te mu ona ponajlak snimi prsten s prsta, a svoj mu namače na prst, pa sa njegovijem prstenom te babi. Kada se baba dokopa prstena, peći će joj: — Hodi sjedi, dušo, za me na ovu kožu!

Jest, ali nje nema. Zovnu mater, pa pita za ženu, ali mu ona odgovori: — Bogme, ja ne znam, ja odoh da potražim onoj babi što od odijela, a kada se vratih, ne nađoh ni jedne, te pomislih da nije tu s tobom u odaji.

smetlje zamelja rep, i reče drugovima: „Čim ja zgrabim prsten, zgrabite vi mene pa bježite“, pa onda ponajlak privuče se babi koja spavaše na prsa i bradu, pa joj onako mokar i prašljiv rep suknu u nos. Baba kihnu, a iz usta joj izleće prsten.

Onda on otide u onu planinu k babi, i došavši k njoj reče joj: — Pomozi bog, bako! A ona mu prihvati boga: — Bog ti tomogao, sinko; a koje dobro?

Baba mu odgovori: — Sinko, što je pogođeno, ono valja da bude. Eto, od dvanaest konja biraj kojega hoćeš. A on reče babi: — Ta šta ćy birati, daj mi onoga iz budžaka, gubavog, za mene nisu lepi.

Toliki svet pomori i zatomi. Čujući to carev sin, malo se zabrine, pa reče babi: — Šta ćemo sad? Tu su valjada i moja dva brata propala.

Sutradan, kad aždaja otide iz rekavice, carev sin dođe k babi, pa mu baba kaže sve što je čula od aždaje. Onda on otide kući, pa se preruši: obuče pastirske haljine i uzme pastirski

Kad ovaj čoek dođe, onda mu vezirski sinovi dadu jednu testiju, a krilatoj babi tikvicu. Baba poleti, a ovaj poteci, dok pre babe dođe te vodu natoči.

To je bio đavo. On odvede dete u svoje dvore i preda ga jednoj staroj babi da ga uči, pa se opet vrati na ovaj svet.

PIJEVAC NA DIVANU Bio djed i baba, pa baba imala kokoš, a djed pijevca; pa kokoš babi snijela nekoliko jaja, a djed vidio u babe jaja, pa zaiska u babe dva-tri jaja da mu dade.

A baba ču, pa izleće, a nemade kad iznijeti kabanice, već pogleda gore, a kokoš pusti kusturu, pa babi izbije jedno oko, i tako baba osta ćorava do vijeka svoga.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

Baba je obično tada ispred kuće, do česme. On dolazi, ključevi mu zveckaju. Pouzdano prilazi babi, ljubi joj ruku, daje joj ključeve, da ih ona u sobi obesi na određeno mesto. Ulazi unutra, ide u sobu [...

Što ga kasnije pokreće, to je rad i sticanje bogatstva, i večito dokazivanje babi da ispunjava njena očekivanja. A uoči saopštavanja mnogo ranije već donesene odluke o ženidbi, koju Jovanka sa strepnjom

Drugi je primer uzet iz III glave. Kad gazda Mladen posle očeve smrti preuzme trgovinu, svako veče polaže babi račun o dnevnom pazaru. To je znak poštovanja babe, potvrđivanje da je ona prva u porodici.

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

“ A riba mu odgovara: „Nije t’ ni brige! Idi kući, korito je babi došlo već.“ Vratio se deda kući, i gle, Boga mi, Ispred kuće, krovinjare, novo korito. A babuška, raduje l’ se?

“ riba govori, „Idi samo natrag svojoj baba-Anuški, Nek’ joj kuća bude srećna i berićetna.“ Kad se deda-Sofronije babi vratio, Morao se prekrstiti, — čudno i jeste: Gde je bila krovinjara stara njihova Tu sad nađe lepu kuću, lepšu ne

Reci šta je, da s’ ne dangubi.“ Starac veli: „Eto šta je, — muka, nevolja: Mojoj babi nije dosta slave boljarske, Ona b’ htela carsku krunu, — eto, to ti je.

* * * Mnogi savet koji čuješ Ovim istim duhom diše: Štedi ovo, štedi ono — Da ostane babi više. POD ČERGOM „Čuj me, Gaga, čuj me, Šta sam noćas snio: Ukrao sam konja — Al’ je mator bio.

Jakšić, Đura - STANOJE GLAVAŠ

PRVI TURČIN: Ljepše, vjere mi!... TREĆI TURČIN (gleda najpre kroz prozor, a posle se okrene babi): A bi li, babo, što ’no kažu, i mrtva sina mogla poznati? STANA: Kuku! Zar mrtva?... (Gleda usplahireno u Saliju.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Čvrčala joj, da je nema, metla oko glave, Njoj i babi, što joj nosi očarane trave. Ne slušajte, cjelomudre, kletvu srpske djeve, Kukolj valja iz pšenice čiste da se pl'jeve.

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

Sudac (iznenađen): Sakrament! Pogodi! Pisarčić: A, vrag mu babi, pogodi! David (ponosito i malo zajedljivo): Boga mi, i pogodi! Sudac: E, ovaj mi je čovjek potpuno zagonetan!

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

Sin, otac Mladenov, koji je bio već dorastao, naplaćivao, prodavao. Uveče on babi donosio novac, davao joj računa. Istina, sve to izvan njih samih, izvan kuće, u maali, čaršiji i među svetom se nije

Prvo babi, pa onda mužu svome, ocu Mladenovom pa čak i njemu, sinu, Mladenu. Ona prema njemu, Mladenu, ne samo da se nije osećala

I Mladen je bio takav. III Docnije, baš kad, bar sudeći po babi, po njenom bezbrižnijem licu, malo slobodnijem, veselijem, po obilnosti jela i odela, otac sa trgovinom i pazarom počeo

dućana i nemo se klanjali, pozdravljali ih kao da su time hteli i oni da se pridruže ali ne mogu, pa zato po njima, babi, materi, šalju pozdrav ocu na groblje. Mladen uvek bi sa očima punim suza ulazio natrag u dućan.

Docnije, posle njih, već bi dolazila baba. Po babi Mladen je znao da su se vratili sa groblja. I to tek što su došli. Jer, gotovo još i nepresvučena, baba bi odmah došla

Baba je obično tada ispred kuće, do česme. On dolazi, ključevi mu zveckaju. Pouzdano prilazi babi, ljubi joj ruku, daje joj ključeve, da ih ona u sobi obesi na određeno mesto.

Govorio on to babi koja bi se uvek tada, samo da ne bi izgledalo da ona navlaš traži od njega da joj on položi račun, našla obično da

A i zato da, ako popije kadgod više, ti me ne bi babi možda dao povoda da počne da sluti kako, eto, on, kao otac mu, voli da pije i biće sigurno pijanica.

na oca suv, koščat, a i onako poguren, pametan, snužden kao od tih briga, upinjanja da bude kao što treba, da ugodi babi, kući, izgledao je čudan, težak.

— Zbogom, nane! — veli babi koja se, kao uvek, odmah za njim vidi. Sa prekrštenim rukama ona ga otpraća, gleda kako će joj on, polako, pogureno,

Dolazi k njima ovamo. Odmah počne babi da se tuži. — Ništa, tetka-Stano! Ništa od ovoga moga! Hajduk. Ništa neće od njega da bude!

— pa, tobož kao da do tada nije spazila kako je kod Mladena na kapiji i baba mu, majka, ona iznenađena veselo dotrči babi [k] ruci. — A ja babu ne vidim!

Ćipiko, Ivo - Pauci

Komu bi po zakonu pripalo? —Pripalo bi nama dvoma braći: meni i Iliji, udatoj nam sestri, djedu i babi po pokojnoj mu majci. Tako mi reče bilježnikov pisar. Čudo, a ono dvoje starih, mislim, o tome i ne sanja!

U hitnji sluša pisara i gleda kako novac dijeli starcu i ženama. — Uhvati za pero! — veli prvo djedu pa babi. A kad sestra oklijevaše da prihvati za pero, naljuti se. — Nemam vremena dangubiti!

Ilić, Vojislav J. - PESME

“ „Zar se tako šali?“ A kum, postar čovek, srdito me zgrabi: „Vratite je natrag, vrag joj - veli - babi!“ Izjurena tako kô rđava žena, Drhtala sam čisto, česna i poštena.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

“ To izreče, pa se s dušom rasta. Kralj zakuka kano kukavica: „Jô Kajica, moj sokole sivi! Al' ti babi krila odlomiše i obadva oka izvadiše! Kako će te preboleti baba?

je Ivan dete nerazumno, on se sabljom ne maša Turčina, neće njemu da odseče glavu, veće radi da uvati živa, da ga vodi babi za poštenje.

Ivanom konja privatio, svoje čedo na ruke privati, pak Ivana i grli i njubi: „Vala, Ivo, moje čedo drago, koji s’ babi zamenio glavu, svoj gospodi obraz osvetlao, svoj gospodi i našoj krajini! Al’ što s’ tursko ruvo oblačio?

vid’la Hajkuna đevojka, ona snimi svilena jagluka, njime pokri Rada po očima, a da druge ne viđe đevojke; pa je svome babi govorila: „Jadan babo, ne griješi duše, već nosite sužnja, zakopajte“.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

i svetski, kolika je razlikost prihvatanju ženatim i bezžencem, devojci maloj i velikoj, udovici mladoj sredovečitoj i babi, rodili i štirki!

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti