Crnjanski, Miloš - Seobe 2
Skočio je i grlio ga, kroz smeh: „Kud se skitaš, dugonjo? Kud nas dovede? Gde si, ludaijo? Eto i nas, dike radi, u Rosiju, tvoju. Aha. Aha! Samo daj da negde prenoćimo!“ Varvara, međutim, nije dočekala Pavla, kao u Temišvaru.
Radičević, Branko - PESME
pelengaća, Kô što čine druga prava braća, Ni šubara, ni dokolenica, Ni crveni ubavi kapica, Ni dolama, one srpske dike, Niti toka, junačke prilike, Nit' o pleći pušak' i gunjeva, Ni za pasom ubojni noževa — Ništ' od toga, samo jad i
Kosi svojoj tio progovara: „Koso moja, negda diko moja, Dokle dragog na svetu bijaše! Njega nesta, moje dike s njime — Ajde, koso, ajd' i ti za njime!“ I već sreza i kosu poveza, Pa na zemlju klonu ukraj člana.
Tako sedi on u kutu, Premišljajuć sreću ljutu, A oko njeg' gle vojnike, Pune one puste dike, Svaki s' čini s pedi veći, I za carem barem treći, I boga mi nije šala, Često s' četa podizala, Uvek beše od te
Kostić, Laza - PESME
Same vile i junaci arhanđeli nebesni, ponositi, bledi zraci, svetle senke, živi sni. Tu su mnoge dike stare, tu je mnogi srpski tić, do Dušana car Lazare, a do Marka Obilić.
Crnjanski, Miloš - Lirika Itake
Nek sinu ko Montekarla ogledala, zabrujaše zvona sa naših obala a narod će vući kola naše dike. Zaori se urlik sa Bardanjiola sirotinje bedne i klisura pustih, zaplakaše svaka porodica gola silna slava sa
Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA
ANĐEO I ĐAVO (Od K. Sasa) Kralj doziva slikar-umetnika: „Dve mi slike izremeči kistom. Budu l’ slike kistu tvome dike, Obliću te i blagom i blistom.
O STOGODIŠNjICI SIME MILUTINOVIĆA-SARAJLIJE (U muziku stavio J. Marinković) Osećate l’ struju Ponosa i dike, Kojom trepte retki dani I svečani samo? — Osećamo, osećamo!
Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA
Bokor cveća Od najlepšeg pramaleća; Bogom cveća mirisava, Miris mu je: stara slava! Oko njega, dike moje Čista traka od tri boje, Traka vere, milja, nada, Da će sloga svud da vlada! Šta je Srpstvo?
Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU
Prepadam se s grlom; ne glasovito izdavah tebi hvale s mojim grlom; u mome grlu božije dike ne imah, nego otvoren, zinut grob bi moje grlo.
barjaci sa zlatni gojtani i krasni venci, velikojunačni mnogi kopjanici, zlatnoperjanici i zarkulonosci, naše hvaljene dike?