Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO
Harambaša mu priđe. — Odakle si? — zapita ga. — Iz Hercegovine — reče, a glas mu je grmeo kao grmljavina. — Kad si prešao ovamo? — Danas. Preplivao sam Drinu. — Ko te uputi k meni?
Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
štokavskim, hercegovačkim dijalektom, pošto je dubrovačko stanovništvo bilo neprekidno uvećavano doseljenicima iz Hercegovine i Raške.
Ali je ovu reformu ostvario tek Vuk Karadžić, poreklom iz Srbije, u koju su se njegovi preci doselili iz Hercegovine, gde su pripadali plemenu Drobnjacima. On je upotrebio za srpski književni jezik govor zapadne Srbije, jezik Jadra.
Od kraja HV veka ona se brzo i naglo širila iz oblasti Raške, Huma (Hercegovine) i Crne Gore u svim pravcima. Srpske narodne pesme, stvorene u ovim oblastima, rasprostrle su se čak i u oblasti koje
na jugu od Nikšića koja odvaja hercegovačka plemena od Stare Crne Gore; Ivan-planina, koja razdvaja Bosnu od niske Hercegovine; presedlina Prolog i planina Dinara, koje dele zapadnu Bosnu od dalmatinske Zagore; naposletku Velebit i Kranjski
Neke porodice su tu od starine, ali je većina stanovništva došla iz negdašnjeg novopazarskog sandžaka, iz Crne Gore i Hercegovine.
Među mnogobrojnim razlikama, koje su uglavnom neznatne, navešćemo one koje su svojstvene stanovništvu gornje Hercegovine i nevesinjske, gatačke i bilećke okoline.
spomenicima zna se za mnogobrojna plemena u severnoj Dalmaciji, u primorskoj Hrvatskoj, u južnoj Bosni i na jugoistoku Hercegovine. Ova se plemena pominju u vremenu od XII do HV veka.
Novi doseljenici su poreklom iz susednih oblasti, poglavito iz Metohije, sa Kosova, iz Hercegovine, od Sjenice, kao i iz Bosne i moravske Srbije.
Severoistočno su oblasti plemena Brda i Hercegovine, raških plemena; južno su prava crnogorska plemena, plemena prvobitne Crne Gore, koja su ostala potpuno ili gotovo
Uvećana u toku XIX veka, naročito 1878. godine, zahvatala je sve više plemena Brda i Hercegovine, koja smo nazvali raškim plemenima.
Ogromnu većinu čine doseljenici iz Bosne i Hercegovine. Mnogi se od ovih poslednjih nazivaju Bunjevcima i kažu da su iz Hercegovine, od reke Bune.
Ogromnu većinu čine doseljenici iz Bosne i Hercegovine. Mnogi se od ovih poslednjih nazivaju Bunjevcima i kažu da su iz Hercegovine, od reke Bune.
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
Na pitanje (u Bogišićevoj anketi) koja su prava i dužnosti žene u odnosu na muža, jedan izveštač iz Hercegovine daje sledeći veoma karakterističan, slikovit i jezgrovit opis: „Žena je svome mužu pokorna, tako da na samo jedan
174. ⁶ Stanojević M., isto, s. 51.; Lilek E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine“, GZM, 1—4, Sarajevo 1894, s. 634. ⁷ Grđić Bjelokosić, L., Iz naroda i o narodu, Prosveta, Beograd 1985, s. 205.
614. ¹¹ Grbić, S. M., isto, s. 98. ¹² Lilek, E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine“, GZM 4 Sarajevo 1894, s. 659. ¹³ Dimitrijević, Sofija, „Običaji u ličnom i porodičnom životu“, Banatske Here, ur. M.
318; Lilek, E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine“, GZM, 1—4, 1894, s. 654. ⁷ Karadžić, V. S., Srpski rječnik (1852), I, Prosveta, Beograd 1986, s. 361.
202; Tanović, S., isto, s. 106; Filipović, M. S., „Etnološke beleške iz istočne Hercegovine“, u: isto, s. 259. ⁵⁷ Stanojević, M. S.
17—18; Škarić, M., isto, s. 166. ¹⁴¹ Karadžić, V. S., isto, s. 166. ¹⁴² Lilek, E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine“, GZM, 1, 1894, s. 671. ¹⁴³ Karadžić, V. S., isto, s. 166; Đorđević, T. R., isto, s. 22; Begović, N., isto, s.
, „Dete u narodnim verovanjima“, Razvitak, 12, Banja Luka 1937, s. 337. ¹¹ Lilek, E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine“, GZM, 4, Sarajevo 1984, s. 659. ¹² Dragić, M.
69; Đorović, D. Đ., „Narodne gatalice (Gruža)“, Kića, 2, Niš 1908, s. 2; Lilek, E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine“, GZM, 4, Sarajevo 1894, s. 645. ¹⁸ Filipović, M. S., Život i običaji narodni u Visočkoj Nahiji, SEZ, LXI, 1949, s.
Đ., Život Srba seqaka, Prosveta, Beograd 1984, s. 224—259; Grđić Bjelokosić, L., „Srpske narodne igre iz Bosne i Hercegovine“, u: Srpske narodne igre, SEZ, IX, SKA, Beograd 1907; Miodragović, J., isto, Beograd 1914. ³⁶ Đorđević, T. R.
Leže, L., Slovenska mitologija, Grafos, Beograd 1984. Lilek, E., „Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine“, GZM, 1—4, Sarajevo 1894. Lilek, E., „Ženidba i udadba u Bosni i Hercegovini, GZM, Sarajevo 1898. Lilek, E.
Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE
Ne, ne, zaista je krajnje vreme da se pakujem! Bio sam sa kelnerima na ti. Pušio sa starcima švercovani duvan iz Hercegovine. Pričao o veprovima: izgleda da će okrenuti na tramuntanu? Plaćao pića nepoznatim. Prihvatao da me časte.
Pušeći na višnjeve lule domaće proizvodnje švercovanu škiju iz Hercegovine. Pomislih na to šta je sve trebalo da urade ti časni ljudi, koliki put da pređu da bi se na završetku porodičnog stabla
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
ŽIVOT. — Porodica Brankovića bila je iz Hercegovine, preselila se u Ugarsku pre Velike seobe, tu dobila ugarsko plemstvo i iz svoje sredine dala nekoliko crkvenih
I potvrdi mu diplome i grb, koje je Branković sam falsifikovao, dâ mu titulu ugarskoga barona i utvrdi u nasledstvu Hercegovine, Srema i Jenopolja.
Rimske Imperije, vojvodine sv. Save, Crne Gore. naslednog gospodara Hercegovine, Srema i Jenopolja, i tako dalje. U Oršavi digne ustanak i kada je hteo da pređe u Srbiju, 1689, »radi careve koristi«,
1848. pomaže Austriju u Dalmaciji; 1849. zaključuje sa Srbima ugovor o oslobođenju Bosne i Hercegovine. 1850. se razboli, radi leka ode u Italiju, gde u Napulju provede zimu. Teško oboleo vrati se na Cetinje i umre 19.
VUK ST. KARADžIĆ I. ŽIVOT Porodica Karadžića je iz Hercegovine, od plemena Drobnjaka, i oko 1739. doselila se u Jadar, u Srbiju. 26.
govor naroda srpskog«, »jezik orača i kopača«, jezik krajeva gde se lepo i čisto govori, zapadne Srbije, Bosne i Hercegovine. Svoje načelo »piši kao što govoriš«, on precizuje: »piši kao što narod govori«.
su se malim teritorijalnim povećanjem Srbije i Crne Gore, stvaranjem Velike Bugarske, austrijskom okupacijom Bosne i Hercegovine.
Jedan od prvih pisaca iz Bosne i Hercegovine bio je Svetozar Ćorović. Rodio se 29. maja 1875. u Mostaru. Osnovnu i trgovačku školu svršio je u mestu rođenja.
i 1895. uredio je kalendar Neretljanin. Od 1895. izdao je nekoliko knjiga pripovedaka: Iz Mostara (Beograd, 1895), Iz Hercegovine (Beograd, 1896), Markov grijeh (Beograd, 1896), Krvni mir (Mostar, 1897), Razoreno gnijezdo i Iz moje domovine
Ali on se stalno razvijao i davao sve bolja i bolja dela. On je dao sliku današnje Hercegovine i varoške i seoske, i pravoslavne, i muslimanske, i katoličke. Ta slika je široka, realistička i precizna.
Srbija se gotovo udvostručila, oslobodila celu Staru Srbiju, veći deo Makedonije, jedan deo Hercegovine, došla do vrata Soluna, povratila ono veliko mesto koje je nekada imala na Balkanskom poluostrvu.
Posle katolika, u srpsku književnost ulaze i nacionalno osvešteni muslimanski Srbi iz Bosne i Hercegovine. (Pobratimstvo, pesme Omer-bega Sulejmanpašića Skopljaka, Osmana A. Đikića i A. S.
Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA
kako sam koju gdje dobio, tako će biti naštampane u ove pripovijetke: biće ih iz Bačke, iz Srijema, iz Srbije, iz Hercegovine, iz Boke Kotorske i t. d.“ (Proglas štampan u Beču o Sreteniju 1852, i razašiljan uz Rječnik drugog izdanja).
21. DVANAEST MRVA: Za profesora Andru Gavrilovića zapisao devetnaestogodišnji pripovedač Rista Mitrović, rodom iz Hercegovine. Objavljena u zbirci A. Gavrilovića: Dvadeset srpskih narodnih pripovedaka, Beograd 1906 (drugo izdanje 1925). 22.
Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC
Vidite li, ako Boga znate, koliko je mora i primorja, ravne Bosne i Hercegovine, Arbanije upravo do mora, koliko je naše Gore Crne, — sve je oblak pritiskâ jednako, svud se čuje jeka i
Matavulj, Simo - USKOK JANKO
“ „To i ja mišljah, Gospodaru, no ne umjedoh da iskažem! Koliko je Crne Gore, Primorja, Zete i Hercegovine, krštene duše tu nema, koja te ne ljubi, koja ne čezne za tvojim blagoslovom a ne drhti od tvoga proklestva.
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
— Bogu je svejedno: ili zvonilo na vašu ili na našu crkvu, pošto su obje njegove. 3 Pitali Bošnjaka kad se vratio iz Hercegovine: — Ima li onamo zemlje? — Jedan dan sam po sahata tražio đe ću pobiti kolac da konja privežem.
“ Onda kralj progledao, i na onom mjestu načinio Dečane. VUČITRN (Vojvoda Vuk iz Hercegovine). Pripovijedaju da je nekakav vojvoda Vuk iz Ercegovine išao s vojskom na Kosovo u pomoć knezu Lazaru, pa ga tu sreli
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
ovaku knjižicu našijeh narodnijeh pripovijedaka, ali bi mi bilo vrlo milo kad bi mi još koju ko poslao, osobito iz Hercegovine i iz Bosne i iz stare Srbije; samo molim svakoga koji bi ih pisao da on ne popravlja ništa, nego da piše upravo onako
kako sam koju gdje dobio, tako će biti naštampane i ove pripovijetke: biće ih iz Bačke, iz Srijema, iz Srbije, iz Hercegovine, iz Boke Kotorske i t. d.
biće ih iz Bačke, iz Srijema, iz Srbije, iz Hercegovine, iz Boke Kotorske i t. d. Knjiga će ova osobito biti za mladež i mušku i žensku, a i stari ljudi i žene čitaće je s
Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA
Vami, poželani žitelji Serbije, Bosne, Hercegovine, Črne Gore, Dalmacije, Horvatske, Srema, Banata i Bačke, vami i vašim poslednjim unukom, s gorećim i punim ljubavi
Od Hercegovine | do Banata, u Bosni, u Horvatskoj, u Slavoniji i u Serbiji narodi su vesma milostivi i odveć srodstva ljubitelji; i što
Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka
Tamo smo sreli mnoga pevačka društva i delegacije iz Vojvodine, Srbije, Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Bio je to živopisan skup lepih i kršnih mladih ljudi i žena, a mnogi od njih imali su na sebi narodnu nošnju
Tamo smo sreli mnoga pevačka društva i delegacije iz Vojvodine, Srbije, Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Bio je to živopisan skup lepih i kršnih mladih ljudi i žena, a mnogi od njih imali su na sebi narodnu nošnju
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
na malim parčadima hartije, u kojima pogranični načelnici (ponajviše užički i čačanski) javljaju kako mnogi begunci iz Hercegovine i Bosne prelaze na srpsko zemljište, kako se ta sirotinja pati i propada, kako Turci na našu granicu itd.
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
S druge strane, kod Srba u zapadnim krajevima, pre svega onih u Republici Srpskoj (na teritoriji bivše Bosne i Hercegovine), na delu je jaka tendencija da se učvrsti kulturno jedinstvo Srba, što znači da se smanji ionako nevelike razlike u
Sledi knjiga "ženskih pesma" iz Hercegovine (1866), koje je sakupio Karadžićev saradnik i pomagač Vuk Vrčević, a Vuk Karadžić ih je pred smrt pripremio za štampu.
Ostavljeni u potpunosti sami sebi u dubini porobljene zemlje, posle turske okupacije Srbije i Bosne i Hercegovine, hajduci organizuju čete od po deset do četrdeset gerilaca.
veku posle turskog osvajanja Srbije i Bosne i Hercegovine. Jedno od najboljih, najubedljivijih i tačnih objašnjenja, kako o socijalnoj tako i o istorijsko-političkoj pojavi
Rođen u selu Tršiću kod Loznice u porodici koja se u prvoj polovini 18. v. doselila iz Stare Hercegovine, Vuk je u detinjstvu i mladosti stekao izvanredno poznavanje jezika, poezije i običaja prostog naroda.
Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja
na granici Srbije i Bosne, gde je živela porodica Boška Perčinovića, doseljena jednu ili dve generacije ranije iz Hercegovine.
Zatim, žene oficirske se s muževima svojim prebacivale od turske Bosne i Hercegovine do austriske Poljske, od Mostara do Beča i Krakova, one su dakle bile neka vrsta objekta za reprezentaciju monarhije, i
” Bio je stari gospodin Avram nekada veliki trgovac i moreplovac, davnim poreklom iz Hercegovine. Jedan od onih starih bačkih naseljenika Hercegovaca koji su vodili trgovinu bez dućana i tezge, vozili robu sitnim
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
7 Pesme o uskocima Naziv uskoci dobili su oni ljudi koji posle pada Bosne (1463) i Hercegovine (1482) nisu hteli da ostanu pod turskom vlašću, nego su prebegli u Hrvatsku i Slavoniju.
To su ljudi koji su iz Bosne i Hercegovine — zbog teškog života pod Turcima — uskočili na mletačko zemljište i uzeli vidno učešće u dva mletačko-turska rata: u
Prvom su se čašom obredili, al’ eto ti od Hercegovine a na ime Šarac-Mahmut-age, s njim poredo starac-Merdan-age i za svakim po tridest Turaka; na selam ih Osman dočekao, i
koju besjedio, pred dvori mu svati dojezdiše, đuveglija riječ privatio: „Mili taste, Vide Maričiću, moji svati sa Hercegovine! Potegli smo na boga i sreću, a po tvoju šćeru Ljeposavu“.
Jukić i Martić (Narodne pjesme bosanske i hercegovačke, 1858), Bogoljub Petranović (Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine, 1867, 1870), Kosta Herman (Narodne pjesme muhamedovaca u Bosni i Hercegovini, 1888, 1889) i dr.
Erceg Stepan (Stjepan Vukčić Kosača, herceg od sv. Save, gospodar Hercegovine od 1435. do 1466. godine), „iako je živeo pola veka posle kosovske bitke, opevan je u narodnim pesmama kao kosovski
Ćopić, Branko - Orlovi rano lete
sindžira, kostur od drvena sedla, pola kolske rude, a sve to pokriše izderanom austrougarskom zidnom kartom Bosne i Hercegovine, koju je Mačak našao na školskom tavanu. — E, sad je sve gotovo!
Dječak se pokri jednom vrećom i kartom Bosne i Hercegovine, a druga vreća, prostrta pod njim, učini mu se kao najmekša slamarica na kojoj on ubrzo potonu u dubok mlinarski san.
Kad ga minu prvi talas razdraganosti, tek tada se sjeti da pogleda šta je sa Stricem. Ispod karte Bosne i Hercegovine čulo se šumno struganje i čitava teritorija odizala se i spuštala u ritmu Stričeva disanja kao da to dolje, u podzemlju,