Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Krajem četrdesetih godina u srpskoj književnosti još vlada mešavina pravaca. Posle smrti Lukijana Mušickoga, od četrdesetih godina, javlja se reakcija protivu vladajućeg klasicizma. 1844.
GLAVNA KNjIŽEVNA DELA. — Njegoš se dosta sporo, ali stalno i jako razvijao. Od imitacija Milutinovića, Mušickoga i narodnih pesama, on je prešao na originalno književno stvaranje, i u poslednjim godinama života došao do pune duhovne i
Kao i drugi pesnici njegova naraštaja, on je kolebljiv u pravcu. On je oduševljen poklonik Lukijana Mušickoga, i ima i kod njega »učenog stihotvorstva«.
u Narodnim srpskim poslovicama); glas đ uzeće od Lukijana Mušickoga; slovo ï zameniće jotom (j). Tako je on, dodavši i trideseto slovo dž, stvorio svoju novu azbuku, za koju je sa
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
Iz toga svoga svečanog, ili paradnog, stava i držanja ova poezija se nerado micala. Duh spokojne artističke nadmoći Mušickoga, sa onim svojim uverenjem o neophodnosti rastojanja od popularnoga, pristajao je da se prilagodi nasrtljivijim svežijim
Pre svega, nisam smeo ne uneti u ovakvu knjigu didaktičnu poeziju Mušickoga: ona je najtvrđa kičma naše stare poezije. Potom sam osnovicu poetskih tekstova proširivao i dalje: uzeo sam u obzir i
SENI DOSITEJA OBRADOVIĆA (str. 124). Tekst je uzet iz Mušickoga Stihotvorenija, Pešta 1838, I, 15—8; Mušicki je označio da je pesmu napisao u manastiru Rakovcu, pet meseci posle
Do sada najpodrobnije i najpouzdanije komentare uza stihove Mušickoga v. u knjizi Odabrani stihovi Lukijana Mušickog. Priredio Vasa Stajić, Bgd 1938, str. 1—136.
Priredio Vasa Stajić, Bgd 1938, str. 1—136. SOČINjENIJA DERŽAVINA U ŠIŠATOVCU (str. 126). Tekst je uzet iz Mušickoga Stihotvorenija, Pešta 1838, I, 26—8. Pročitavši ovu odu, Vuk je pisao Mušickome iz Beča 14.
” (Prepiska II, 111). VUKU STEFANOVIĆU, SERBLjINU OT SERBLjINA (str. 128). Tekst je uzet iz Mušickoga Stihotvorenija, Pešta 1838, I, 29—34, a pesma je napisana u manastiru Šišatovcu. Pročitavši je, Vuk je 24.
i polemičke spise, Bgd 1896, III, 118—9, u svome odgovoru na Svetićev Utuk, godine 1843), pisao ovako: „A oda ona Mušickoga postala je ovako: u manastiru Šišatovcu jedanput (1816) za ručkom Mušicki je vikao na naše hajduke govoreći, ne samo
K SAMOM SEBI (str. 132). Tekst je uzet iz Mušickoga Stihotvorenija, Pešta 1838, I, 54. Pesmu je Mušicki napisao u jednom trenutku kada „črezvičajne bede napadoše na
— Samo treba se njima (neprijateljima) polzovati.” (Prepiska II, 118) — O jeziku oda Mušickoga Vuk je više puta pisao i u pismima Mušickome (sa dosta zameraka, kao što je poznato), a inače ga je, baš u ovo doba,
” (Prepiska II, 174). NA VIDOVDAN (str. 133). Tekst je uzet iz Mušickoga Stihotvorenija, Pešta 1838. I, 70—3. Šaljući ovu odu Vuku 12.
) na jezik i akcenat (v. Prepisku II, 189). — Zanimljivo je i lepo, a umnogom i prihvatljivo objašnjenje Teodore Petrović Mušickoga stava prema romantičnom patriotizmu Srba u njenoj studiji Lukijan Mušicki i naša narodna pesma.
Prilozi proučavanju narodne poezije V, 1938, a naročito str. 37—9. GRIGORIJU GERŠIĆU (str. 135). Tekst je uzet iz Mušickoga Stihotvorenija, Pešta 1838, I, 75—6, a pesma je napisana u manastiru Šišatovcu.