Upotreba reči teci u književnim delima

Da li ste mislili teći teči


Obradović, Dositej - BASNE

Što ovo znači, svak zna. Nađi pre pravi put, pak onda teci. Ne mlati nedozrelo voće, kad sazre slađe će ti biti. Ne krši grane koje će ti dogodine roditi.

Radičević, Branko - PESME

— Juriš, Srbe, udri zmiju, Pusto li je digla šiju! Juriš, Srbe, kroči, teci, De ga nađeš, tu ga seci, Sve tamani do jednoga: Nema tebi tuna tvoga.

i već odvede, „Sad će, sad će“, željni zbore, Iziđoše već iz gore, Ma trag ide pravo k reci, Oni njime leti, teci, I do vode krv videše, Ali to im i sve beše. Njega nesta. Kako? Ko zna?

Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU

II Ne prestaj, teci, diktaturo s gaja: o vrat mi grlen laste brišu krila u sunovratu. Trešte gnezda, jaja po zraku zvone.

Gluvog doba svila u ćuku gudi. (Dotiču mi čula kadencu kosa, rukovet kraguja.) Ne prestaj, teci, diktaturo s gaja jer mogu, učas, šume da oneme, da bude zbrisan jezik čavke, kreje, da vidik zastru krljušt i

Ne prestaj, teci, diktaturo s gaja! III U svakom džanu dah je grešnog Petka, grehote žive s crnim atributom, iz koje šušti s

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

— Što je dobro, na oko i zlo ide. — Pre bude od dobra zlo, nego od zla dobro. — Ni zlu teci, ni dobru ostavi. — Tri je dobra teško sastaviti. — Mučno je sastavit’ dva dobra zajedno.

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

— Ti onda teci na jug, a možeš i na sever! — strpljivo reče Velika rečna majka, ali tek rođena kći nije htela ni na sever, ni na jug,

Popa, Vasko - KORA

mi drvlje i kamenje Šta ti je vrteško moja Razvalićeš mi beskrajni krug Koji još dozidali nismo Crveni zmaju moj Teci samo dalje Da stopala te ne raznesu Što dalje možeš teci krvi moja GVOZDENA JABUKA Gde mi je mir Neprobojni

mi beskrajni krug Koji još dozidali nismo Crveni zmaju moj Teci samo dalje Da stopala te ne raznesu Što dalje možeš teci krvi moja GVOZDENA JABUKA Gde mi je mir Neprobojni mir Gvozdena jabuka Teme mi je stablom probila Gloćem ga Vilice

Jovanović, Jovan Zmaj - ĐULIĆI I ĐULIĆI UVEOCI

LXVIІI Promisli se, — nisu rane Samo tebi dane; Na svetu je mnogo bola, Svuda na sve strane. Teci pesmo, potočiću Porušena nada, Izgubi se u pučini Opštih, večnih jada!

Nastasijević, Momčilo - PESME

IZ OSAME 1 Ostani gde si, i teci kao reka, i kao drvo rasti, i olujom zahuji, il’ cvetaj kao cvet. 2 U zavičaju mom zgureni krovovi ćute i mile

5 Ostani gde si, i teci kao reka, i kao drvo rasti, i olujom zahuji, il’ cvetaj kao cvet. PRIČA 1 Jesen po našem vrtu smetove lišća

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti