Upotreba reči turski u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Nećete mi verovati, ali zacelo je dobar čovek! Pa kakvu čest ima! Bože moj! Bože moj! I naši velikaši i turski velikaši, svi su se otimali za mog pobratima.

Posle se tako isto lagano vratio natrag u Turski Potok, pa je onuda čitav dan lutao, a Stojna mu je svako micanje pratila.

Obradović, Dositej - BASNE

Ko je kakav, rad bi da su i drugi taki. Čivuti turski i poljski srde se na nemačke Čivute i drže ih za jeretike što ovi svud naokolo podbrijavaju brade.

posmejaniju drugoga ne govori, tu ona nije pristala, — takova nek se sakrije i nek ne izlazi iz kuće, ona je za kakav turski saraj, a ne za svobodne ljude, gdi se pamet i razum gleda i iziskuje.

Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

nanovo pobunila, on pređe u Srbiju, i knjaz Miloš učini ga odma vojvodom, no on juriši sa Drinčićem na Dublju na šanac turski, i poginu obadva 13. julija 1815. godine; tu je onda koje poginulo koje sa pašom živi’ u’vaćeno oko 600 Turaka.

U to vreme bilo je u Valjevu 24 džamije, i govore da je bilo preko 3000 kuća turski’, a 200 hrišćanski’. Mi doteramo iz sela četnike, ali kako se nabiraju eksera iz požara, oni onda odu opet kući.

Kako su turski sudarci imali običaj da svakoga ko je i najmanje kriv, Srbin ili Turčin, kad padne u aps, da ga globe i koliko više

ovi moji Srbi popiju svaki po oku rakije i uđu u turske kuće, onda neće se znati ni rz (čest), ni din, ni srpski ni turski, sve će biti brbat, a to neće ni Bogu ni ljudima biti milo.

Međutim pukne glas za Crnoga Đorđa, da je baš u našu Sebičnu Nedelju sa družinom došao i zapalio turski han u Orašcu i počeo kavgu s Turcima, i tuče gde i god nađe.

Zatim reknem Del-Ametu da turski kazuje, a ja ću njegove reči srpskim slovima pisati Hadži-Sali-begu u Srebrnicu, da izmamimo od njega štogod baruta i

Te ti tako Del-Amet kazuj turski a ja piši sve ono što sam znao: da je Mustapašić poslao da diže raju i da Turke u gradove sateraju, i da će Derviš-beg

Čekam Živkovića, ali ga nema da dođe. Već stric Jakov otišao na Šabac, srpski bair osvojili, i turski̓ nekoliko kuća popalili, a Turke u grad saterali; to je bilo u početku marta.

Stratimirović pisao, i svima, a osobito meni samom savetuje i kaže, da mi u svom pretprijatiju svagda držimo da smo turski podanici bili, i da ćemo po svršetku ovoga dela opet turski podanici biti; zato koliko bolje možemo, da svoje ljude

i kaže, da mi u svom pretprijatiju svagda držimo da smo turski podanici bili, i da ćemo po svršetku ovoga dela opet turski podanici biti; zato koliko bolje možemo, da svoje ljude čuvamo, da bez nužde ne biva krvoprolitija, i da se čuvamo da ne

— Na to Katić turski rekne: „Baš i neće! Vi sedite mirno, vi ste carski mu̓asili; mi na cara nismo ni na vas careve služitelje ustali, no na

” Okrete se opet Katić Turcima i reče turski: „Da abir đeret (jošte jedanput vam kažem): kažite opet kurvi Kučuk-Aliji, što mu poručuje Katić Janko iz Rogače; ako

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

— nezgodan čovek Sag ke — sad će sajuziti akt — spojiti akta koja se odnose na isti predmet salauski marjaš — stari turski novac, vredeo je otprilike 2 groša.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

To sam, braćo, video ovim mojim starim očima i zakleću se u kom hoćete manastiru da je tako. — Ali ti lažeš, skote turski! — riknu Aleksa i otrže se od ljudi što ga zadržavahu. — To si sam izmislio!... — Lepo, Aleksa, — reče kmet.

Sećam se baš jedanput reče: „On je Turčin, a Turčin ne može nama dobro misliti! Ja bih voleo da me on turski pozdravlja”. Kruška se ujede za usne... ali se nasmeja: —Ha-ha-ha-ha!... Dobri čovjek, dobri popa!...

— Ali našla se kesa... — To vam je rekao onaj izmet srpski, onaj Marinko... A zar on, turski izmećar, nije mogao sam onde, po zapovesti Turčinovoj, pare zakopati?... Pop zinu od čuda...

A posle toga, tu nam je i Crna Bara i Rača... Svakad ćemo moći videti svaki turski buljuk. — Da sednemo malo — reče Latković. — Neće zgoreg biti da se malo porazgovorimo o svemu što nam valja činiti.

„Pozdravi mi — veli — Stanka; neka i on ovo isto čini; neka mi čuva Drinu, jer nema dana kad po koji turski buljuk Drinu ne pređe da ovamo čini čuda i pokore!

I sami Srbi zastadoše iznenađeni... Međutim, hajduci su činili svoje... Leševi turski padahu oko njih kao gnile kruške. Stanko je proletao na sve strane. Zasukao rukav, a jatagan mu seva... — Ne daj!...

— I Zeka izdade nalog da se kreću... Propišta crna zemlja pod grdnim teretom... Turski buljuci nicahu sa sviju strana, kao pečurke. Grad šabački i polja oko Šapca behu pritisnuta vojskom...

— Doro je! — reče. — Pali!... I opet riknu top, i opet zagrme plotun, i opet se uskomešaše i prolomiše turski redovi... Sad i Turci pripucaše. Zapevaše kuršumi svoju samrtnu pesmu... Kara-Đorđe reče: — Ne pucaj!...

— A što se uvio? — upita Jova Jurišić. — Svega ga izrešetali turski kuršumi!... Trinaest rana na njemu! — Trinaest?! — Jest, trinaest, ali ništa to!

Već se mogahu raspoznati lica. Čupić viknu: — Pali!... Osu grmljavina kao iz neba. Redovi se turski prolomiše... Ovde vidiš kako pada čovek, a onamo kako se konj propinje te svaljuje po dvojicu... Puške se opet napuniše..

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Otac, naravno, nikad ni slovca! On, tj. moj otac, nosio se, razume se, turski. Čisto ga gledam kako se oblači: džemadan od crvene kadife s nekoliko katova zlatna gajtana; povrh njega ćurče od zelene

čovjek radeći moli bogu; da se on za sve moli kad oni moraju raditi; da je bogomrsko ne raditi u petak, jer je to samo turski svetac, i da će on svakoga izbrisati iz protokola krštenih koji odsad ne bude petkom radio.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

A svi su turski zadimili te onaj duvanski dim u prašljivim mlazevima promiče kroz pukotine i Jurišić sluša i gleda u one mlazeve što se

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

U utvrđenja su bili uzidani ogromni topovi, i rikom tih topova, počinjali su turski ratovi. Sad se, preko ravni, razlevao zvuk temišvarskih zvona. Bio je mir.

slupana, na brzu ruku, od naboja, pri ulazu u Mahalu, na zgarištu jedne, turske, karaule, od koje behu preostali samo, turski, dimnjaci. Ta kuća je bila na oniskoj humci, a okrečena belo, tako da se videla sa daleka.

U nju su bili uzidani i plavi, kalaisani, turski, pendžeri. Smrdela je, od blata, leti, a curila, od vlage, zimi, ali su Mahalčani pričali, da je puna dragocenog

Iz tog zatvora, u tvrđavi, na bregu, iznad Graca, retko se ko vraćao. U to vreme, sredinom XVIII veka, kad su turski ratovi nedavno bili završeni, Istok je bio odgurnut, daleko, od Beča.

A Marija Terezija je rađala decu – šesnaestoro. Ratovi izmeću Austrijske Imperije i Prajske bili su gori nego turski. To više nisu bili ratovi za neke daleke, balkanske, zemlje, niti za polovinu Hungarije.

serbskog, naciona, taj je bio dobrodošao, sa svojim patrijarhom, kaluđerima, popovima, i svojom konjicom, dok su turski ratovi trajali.

Još pre dvanaest godina, kad su se turski ratovi završili, austrijska vojska brojala je više od osamdeset hiljada ljudi, od kojih su, više nego polovina, bili

Prozori su gledali u dudove. Imala su vrata, sa tri stepenice, dole, u dućan. Nameštaj je u toj sobi bio turski, ali je, nasred sobe, odnekud, ostao bio neki raskošni, crni ženski sto, lakiran, rokoko.

Bila je sva šašava, tih dana, od straha, da ne pobaci. Muž joj je jahao, pored kola, lako, po turski, trudeći se da je nasmeje i da je ohrabri.

ljubav – sve što se o muškoj ljubavi priča, sve što se o jedinoj ljubavi muškaraca priča – samo su priče, kao kalabaluk turski, uz tamburu. Njen Đurđe bi samo u haremluku bio sretan, kao i svi muževi. Da može da bira kad očima zažagri.

Posle onih, pod Peštom, vraćao se svojoj kući, mlad, zadovoljan, veseo, jašući, u sedlu, po turski, sred gomile raspevanih, sirmijskih husara. Jahao je velikog, teškog, neumornog, zelenka.

Na obzorju života Isakoviča, nije još bilo crnih oblaka. Bili su nakićeni, nagizdani, oholi, a mada su turski ratovi bili prošli, još im se činilo da su, u svom nacionu, prvi.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Ali su ovi turski uticaji iz osnove preinačeni prema duboko ukorenjenom narodnom duhu ovih dinaraca. Te preinačene turske kulturne

Pošto je general govorio samo turski, dva oficira, muhamedanska Bošnjaka, služili su kao tumači. Posle dugih pregovora uspeo sam donekle i vratio sam se u

Posle dugih pregovora uspeo sam donekle i vratio sam se u Mitrovicu u svoj han. Jedan sat docnije ušao je u moju sobu turski oficir visoka rasta, koji se predstavi kao Sali-paša, rodom iz bosanske Tuzle, muhamedanac Bošnjak, koga sam već bio

I turska vlast i turski uticaji se nisu mogli održati u ovoj zoni vekovnih i ogorčenih borbi. Cela je Zagora od Rijeke do Boke Kotorske,

naravno samo unekoliko, jer nije išlo primati sve turske osobine, pošto se raja ne može ponašati kao gospodari. Turski uticaji u varošima su bezbrojni.

Druže se sa bulama i mnoge od njih govore turski. Ljudi se naravno još više služe turskim jezikom. Hrišćani su primili i mnogo turskih običaja.

Česti su melodični turski refreni: of, aman, aman-aman, ili aromunski: oj, bo, bo, bo. Na osnovi neposrednog promatranja mogu o njihovoj

Usled zimskog kretanja prema primorju navikli su se i na drugi način života i nije retko da nauče turski i grčki. Vraćajući se donose novine u svoja sela, koja se usled toga počnu menjati.

U njemu se jasno razlikuju življi: turski, aromunski, grčko-aromunski i slovenski. Naprotiv, Prilep je od jednoga etničkog saliva, mada ima i nekoliko

Kao što smo rekli, zbog konkubinata je ovo stanovništvo primilo nešto turske krvi. Turski begovi bitoljsko-prilepske kotline, a naročito oni iz Prilepa, išli su tamo na provođenje i „kef“.

Žene i deca znaju samo srpski, a ljudi još i Turski i arbanaški. Arbanaški su naučili zbog dodira s Arbanasima, a turski u Solunu, Seru, Drami i Carigradu kao pečalbari.

Žene i deca znaju samo srpski, a ljudi još i Turski i arbanaški. Arbanaški su naučili zbog dodira s Arbanasima, a turski u Solunu, Seru, Drami i Carigradu kao pečalbari. U pečalbi se Torbeši bave svima poslovima, naročito bakalskim.

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

Kroz suton koji se počeo da spušta, Isakovič ih je nekako izveo na poljanu, ispod nekih plotova iza kojih se nazirahu turski nadgrobni spomenici, kao zaostali panjevi, u travi, sa nataknutim kamenim turbanima.

Unutra je bilo toplo i tako tiho, pod senkama na zidu, da se čuše miševi kako trčkaju. Beogradski grad i šareni, turski trg, konji što se u vodi dave, velika i plava njegova kuća, blato i mreže, lađe i vrela, okrečena peć, kovitlahu se više

Krvarenje njene utrobe, što beše prestalo neko vreme, što ga možda turski hećim, svojim kupkama, ili lekar iz Osečkog grada, svojim gvozdenim cevima, behu zalečili, počelo je iznova.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

same dućalnije) i majstori (ponajviše ćurčije, terzije, jekmekčije, tufekčije), zovu se varošani; i budući da se Turski nose i po Turskom običaju žive, a uz bune i ratove ili se zatvore s Turcima u gradove, ili s novcima beže u Njemačku;

Zadruge su često brojale i po 50—60, pa čak i 100 ljudi. Turski način upravljanja (plaćanje poreza „po odžaku“) doprineo je renesansi zadružnog života.

(Rđavom oblačenju u srpskoj patrijarhalnoj kulturi čak i odraslije dece doprinosio je i turski zakon po kojem deca koja ne nose pantalone ne plaćaju danak.

Popović, Jovan Sterija - RODOLJUPCI

GAVRILOVIĆ: Skender je turski. LEPRŠIĆ: Ništa zato, i fes je turski, al je opet naša narodna nošnja. 5. ZELENIĆKA, PREĐAŠNjI ŠERBULIĆ: A, evo

GAVRILOVIĆ: Skender je turski. LEPRŠIĆ: Ništa zato, i fes je turski, al je opet naša narodna nošnja. 5. ZELENIĆKA, PREĐAŠNjI ŠERBULIĆ: A, evo gospođe Zelenićke, i ona će znati što

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

Za svoje doba Branković je bio učen čovek, i znao je, pored srpskog, latinski, mađarski, rumunski, grčki i turski. u Bukureštu, pored kneževa brata Konstantina Kantakuzina, jednog od prvih rumunskih istoričara, on se upoznao sa

ljubavne poezije i nemačkih romantičara orijentalista, on je u svoju poeziju uneo mnogo Istoka, istočnjačke motive, turski rečnik.

poslanicama nazivao se Abiba, i u svom orijentalizmu išao tako daleko da je u izvesnim pesmama cele strofe pisao turski, tako da se bez rečnika ne mogu razumeti.

Đul-Marikina prikažnja (Beograd, 1901) su lepa slika staroga Niša, u rodu Sremčevih niških pripovedaka. Turski ženski svet opisan je u Pismima iz Niša o haremima (Beograd, 1897), Pismima iz Soluna (1908), u većoj pripoveci Fati

Radičević, Branko - PESME

Gle grad turski — mrko l' kroza tminu Na srbinjsku gleda pokrajinu, Mrko gleda, ali zalud mu je, Loše su mu za kamenom guje.

“ Te pretile konje obodoše. Turski konji, da pretili ste mi, Pretili ste, al' zaman nijeste, Ta brzi ste — izjeli vas vuci!

kô devojka, Al' je, brate, guja prisojkinja, Žešće od njeg' nema u Srbinja; Ta tek što je, moj brate, nastao, Dvadest turski glava već stukao.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

ogorčeno i preko potrebe glasno, kao da sam sebe zaglušuje: — E, vi tamo, kreći već jednom, što ste se ududučili ko turski nišani! Čekaj, da vas vidim danas na Vrbasu, kad ste toliki junaci, maconje jedne dezerterske!

Kostić, Laza - PESME

dana, i sklopljena stoje vrata samostana, i samostan istog mal' da se ne boji, jer sin jedan mraka i pred njime stoji; turski jedan telal stoji pred vrati, balčakom vrata hoće da smlati: „Otvori, more, đaur-derviše!

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Jedanput srete ga turski car na sokaku pijana, i stane ga karati što je toliko blago popio i do takoga sramotnog stanja dotjerao; no on se

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

VUČKO: Skuvaš, pa stoji, stoji, stoji, dok se ne slegne. — E. kako ćeš da gu piješ? LjUBA: A ti skuvaj po turski. VUČKO: Ete, majka! Što je dobro, to je turski, a što ne valja, to je po nemački. (Uzme kafu s astala i odlazi.

— E. kako ćeš da gu piješ? LjUBA: A ti skuvaj po turski. VUČKO: Ete, majka! Što je dobro, to je turski, a što ne valja, to je po nemački. (Uzme kafu s astala i odlazi.) STANIJA: Bađava. Čudan adet nastade.

) Gle, majka. STANIJA: Da plašiš čvorce sas te repove. Kam ti krasan fes, nego to nemački. LjUBA: A fes je opet turski. STANIJA: Ako će, barem je lep. LjUBA: Jest, da kvari kosu. STANIJA: Ima, fala bogu, kose dosta.

STANIJA: Kako dvanaest? Zar do akšama da ima dvanaest sati? LjUBA: E, sad se više ne broji po turski. STANIJA: Da kako? LjUBA: Po nemački. STANIJA: Po nemački. Nemac će Beogradu da dojde glave.

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

Kad bi nam toga kazala pola, bila bi puna četvora kola. Negde, na primer, na starom gazu zaglibi turski top, a nakon toga, stoleća drugog, upade pijan pop. Stoleća trećeg, ovoga danas, tamo su digli ćupriju za nas.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

Ponoć je bila prošla... Vojnici su se zbili u male grupice i pričali. Čujem kako Tanasije objašnjava da je u turski rat pošao sa jednim dinarom u džepu, a vratio se iz rata sa sto dinara.

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

zvona zvone, nit’ petli poju, Već sestra bratu svom poručuje: “Ja sam ti, brate Turska robinja, Iskup’ me, brate, iz Turski ruku; Za mene Turci mlogo ne ištu: Tri litre zlata i dve bisera.

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

Tako obično govori ćir Đorđe kad se povede reč o tome. I tada je uvek ljutit. Psuje i turski i srpski i grčki; vadi ljutito plekanu tabakeru i muštiklu od jasmina iza pasa i pravi cigaru, a ruke mu sve drhću od

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

U toj prošlosti većina naroda Nije imala ni zahoda. A i sam Vožd je — o yes, o yes! — Na glavi nosio turski fes, Pa se ne treba čuditi što mu praunuk U tuđinu ode na kuluk!

Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC

Što se hvališ gradom i gospodstvom — svi gradovi što su do nas turski, jesam li ih opsuo mramorjem, te nijesu za ljude gradovi no tavnice za nevoljne sužnje?

Ono nije bez nekakve muke! Ugrabismo puške, potrčasmo. Kad onamo, imaš što viđeti: Mujo Alić, turski kavazbaša, odveo nam Ružu Kasanovu i utekâ s bratom najmlađijem. Evo ima više no godina otkâ nešto među sobom glave.

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

I zaista, kada se Sofkin otac vratio, bio je prvi „efendi“, gospodin. Lepšega u varoši nije bilo. Lepše turski, grčki i arapski govorio nego svoj maternji jezik. Za sve je bio tuđin i stran, naročito za toliku rodbinu.

Čak poče odozgo sa sviračima da razgovara, naravno turski. Poče pojedine da raspoznaje. Opazi i poznade staroga Musu, koji, na njegovo iznenađenje, eto još je živ, i sa svojom

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Tu je, vele, dočekala i napala turski karavan. Pa je četa pregazila Trebišnjicu i otišla u Crnu Goru. Po Primorju tamo i po Hercegovini graknulo se o tome.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

U više prilika njihov je junak i Kraljević Marko (— Pošto bi se poturčio, Marko? — pitao turski car Marka Kraljevića, a on mu odgovorio: — Za inat, čestiti care!).

Ne da ćoso Bosne. — Pripovijeda se kako je neko nekad kazao da je turski car nekome od hrišćanskijeh kraljeva dao Bosnu, a nekakav siromašak ćoso Bošnjak pljesne se po svom jataganu, govoreći:

U pleću strana od krsta vazda se nagla brojila, a polje tursko; no vidiš li ove barjake ispod raskršća? Ovo su naši, a turski se ni jedan ne vidi, i to je znak da će više mrtvih glava turskih no naši’ biti.

Kad vezir uljeze, svi mu se na noge dignu i po turski poklone čine, a mudir i kadija najviše, koji vezira skinu s konja i šjedu ga na mjesto gdje su siđeli kadija i mudir,

REČNIK MANjE POZNATIH I REĐIH REČI I IZRAZA Avanica — grabljivica, razbojnik avgaranski — agarenski, turski aer — vazduh ajvan (hajvan) — stoka ajluk — plata akšam — veče; večernja molitva alal — blagoslov alal ti bilo!

Sveta Nedelja — praznik — shvaćen u narodu kao svetac i kao živo biće Sveta Prečesta — Bogorodica selam alećim — turski pozdrav serbez — slobodno sermija — imanje, imovina, imetak sečko — mesec februar sifat — svojstvo sičan — otrov

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

On se s brodom naveze, i ploveći po moru, sretne brod Turski i čuje, gdje u njemu veliki plač stoji, te zapita mrnare na Turskome brodu: „Molim vas, šta se ta plač u brodu vašem

se on odmah, da je ovo žene njegove roditelj, i počne mu sve žitije svoje redom kazivati, kako je ploveći po moru srio Turski brod, pun robova, i kako ih je svijeh otkupio, i svakoga domu otpustio, „a ova đevojka“ reče, „i s njom ona starica, ne

Jedan put srete ga Turski car na sokaku pijana, i stane ga karati, Što je toliko blago propio i do takoga sramotnog stanja dotjerao; no on se

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

ne kaže kako u pustinjam egipetskim i arapskim, gdi su se najpre sveci svetili, sad se Ni ime Hristovo ne spominje, nego turski pustinjici i derviši u njima živu.

To nije moguće; to ni turski car ne bi učinio. To je bezumije i huljenije, reći da pravedni bog može takovu užasnu i nečuvenu nepravdu učiniti.

Ali evo nevolje, ne zna čovek ni turski ni grčki ni vlaški, a mi svi, što nas je god u korablju, ne znamo ono što on zna, ako što zna”.

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

Ako bi Bakonja i stigao na vrijeme da sluša odgovore đakona, to njemu bijaše sasvijem kao turski, toliko je mogao razumjeti.

Ćosić, Dobrica - KORENI

Sit sam ja svega toga! Srbiji su potrebni pamet i znanje, a ne stranke! Srbiji treba da gleda Evropu, a ne turski tur! — Vukašin se zagrcnu i umuče.

A moraš da imaš čopor sinova. Trojicu unapred odvoji za rat. Nama Srpkinjama pola poroda oduvek bojevi potrošte i turski jatagani požnju. Nešto nam odnesu boleštine, pa nama ili ostane jedan ili nam krv uginjava“, rekla je ona.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

Ubrzo se čulo da je tu, na padini, kod Čukur-česme, turski vojnik ranio, možda i ubio, srpskog dečaka. I Sima terdžuman hita ka česmi.

Od Kalemegdana, gruvali su turski topovi, počelo je bombardovanje Beograda koje će trajati četiri sata i postati predmet međunarodnih sporova.

Neprijatelji su mu bili Turci najamnici, janičari, krdžalije; ne i turski živalj. Handžija u Belom Potoku, pod Avalom, Turčin, bio mu je i prijatelj: u jesen 1803. i u zimu 1804.

trebalo prve da padnu, ispeti na gradske zidine tu, gde je sada kafana „Zagreb“ (nekada „Ruski car“), da će uzjahati turski top i da će zapevati. Njegova će pesma biti znak za napad na Stambol- i Vidin-kapiju.

“ probio je teskobu tame. Bio je pravi čas, zmajevi su, za tren, bili na bedemima, turski vojnici, lica smreškana od čuđenja, jurili su sa bakljama, Vasin lik je sevao na njihovim svetlostima, okovane dveri

je dobro ispitao stvar, Stojan Čupić, u junu 1806, nagovori Protu Mateju Nenadovića da pođu na pregovore sa Turcima, u turski kraj, preko Drine.

Da nisu Stojana Čupića toliko smutili turski darovi da je i obraz bacio pod noge? Za tren, sve se okrenulo naglavce; ustanici su ga sumnjičili kao da on nije više

telesa gomilala su se i u šancu i van šanca a pod tmastim i nelagodnim prostorima, nad Mačvom, jednako su gruvali turski topovi. Prota Mateja i Miloš Obrenović pokupili su svoje preostale ratnike i otišli.

Najverovatnije je, ipak, da su udavljeni u samim lagumima, na turski način, svilenim gajtanima, pred zoru. Tela su im pobacali u reku tako da su turske vlasti, posle, s pravom mogle da

Ostalo je zabeleženo da su se turski glavari, čim su ponovo zavladali Beogradom i naselili tvrđavu, rado smeštali baš u toj sobici, iako je u dvoru bilo

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

Ima više od godine dana. Potkazan od suseda, on je osuđen zato što je pod patosom spavaće sobe pronađen Moj turski karabin... Moj otac bio je veliki junak. Ti si ga vrlo malo poznavao.

Da li sam, Bože, poludeo? Zašto, zašto mi je kriv?“ i bacam nož kojim sam vitlao, veliki, vitak, s obe strane oštar turski nož, i gologlav, izgubljen, poludeo, bežim, bežim daleko izvan grada.

Toga dana proterani su sa severnih ferizovićskih položaja svi turski zaštitnički delovi, i što se nije ušlo u Ferizović istoga dana, to je bilo samo zbog toga, što je bilo nemogućno: put

na Vlasini, ima ravno dve rane, jer jedan kuršum evo još nosi u svom desnom ramenu kao uspomenu na prvi srpsko-turski rat.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Jedanput srete ga turski car na sokaku pijana, i stane ga karati što je toliko blago propio i do takoga sramotnog stanja dotjerao.

— Do gore idući uzbrdo ne jaši, niz brdo sjaši, a ravninom vadaj, — odgovori. RAJA I TURCI Uhvatili hajduci turski jednog hrišćanina đe s pazara goni jednoga vola kući, pa svrate s njim u šumu i privežu ga za jedno drvo, a kad se

Ako je i bogu, mnogo je.“ DERVIŠ I KUVAR Nekakav derviš objavi da zna u svako doba šta bog čini. Kad turski car dozove derviša preda se, i uvjerivši se o tome, pozove patrijara k sebi na divan, da i on pokaže u tome svoje

beli — zacelo doista, bogme, baš bendati —obzirati se berićet versum — hvala ti beternije — lošije, gore bešluk — turski novac od 5 groša (1 dinar) bigair hak — na pravdi boga bilja — čvornovato drvo birt — mehandžija biskati — trebiti

mi boga valija — starešina vilajeta van — (znači i) već već — (znači i) više vešti — mršava stvorenja vižlin — turski novac od 60 para vižlje — pas prepeličar viljevski — slonovski Vlah — čovek pravoslavne vere, seljak gigov — veliki

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

Svugde na putu prati ga život i smrt! Ulazi u pusto groblje. Ispod neurednih čempresa prostiru se plavetne senke, turski jednostavni spomenici obrasli u zelenilo...

Nigde kao ovde nisu tako verni jedni drugome: pravi druzi! Iza groblja ređaj u se vrtovi grčki, turski sa zatvorenim vratima, džamije ispred čijih česama kupe se deca, retki prolaznici koji prolaze kao pored kakve stvari.

Pa opet zidovi kule, obrasli zelenilom. Neka prekinuta ulica. U njoj porušen grad. Pred dvostrukom kapijom, turski zvaničnik, crnomanjast Anadolac. Jedi—Kula! Grad od sedam kula.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

Pa o ocu, koji je u tursko vreme od svih aga i begova bio bolji. Bolje govorio turski, pa čak i arapski; boljese nosio. ”19 U konačnome svom obliku Nečista krv i započinje baš takvim podsećanjem na Sofkine

Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE

Ali ga Spasa dostojanstveno pogleda i pozdravi rukom. Harambaša ga preseče očima i poče potmulo turski: — Šta si hteo, bre? — Da se branim, aga. — Čime?... Puškom?... Kaurska glavo nerazbrana!...

Svi ste slobodni Zemljaci sme. Vije v tuđina da pečalite, i ja takec... Rakije da se napijeme, ama turski, a ne kaurski... Sedite!...

Kod njih su naročiti Ludi koji govore turski i arnautski i koji se staraju za nihovo ugošćenje. Na drugom su tremu knezovi, prvaci iz gradova i nahija, sveštenstvo

Zato mu nije nimalo smetalo što turski nije znao ni vode potražiti, a arnautski — samo koliko da mu se na govoru podsmehnu Dreničani i Ostrozubljani.

A posle, kad je utolio zinulu halu za pićem, prisetio se svoga novoga položaja i ispijao čaše na iskap, onako turski, u jednom gutljaju. — Zaželio sam se rakije. Bogdana. Nijesam je do večeras okusio otkako sam iz kuće ono izišao.

Čuješ li?... Tu vašu malu Moravu. koja se kočoperi i uzimlje svijet na vrat, a nema je ni koliko dobar turski vilajet. Čuješ li, mrzim je!

— Bogdana, čuješ li, ne zbori više, Turčin sam i već turski sin, la ilj-Alah, Alahu ećber! Tur-čin, ženo, do vijeka i amina, ako ti oči pomažu!... Zakameni, pa samo daj rakije!..

Jablana neće smeti niko ni popreko pogledati. Vera božja; ona tvrda, arnautska, jaka kao din turski... Nije lagao Arslan Košutan.

nizam — vojnik regularne turske vojske paftalija — puška sa više karika pezevenk — svodnik, pokvare– njak (turski) poskurnik — obredni hleb u pravoslavnoj liturgiji, nafora prikojasa — povod, krivica rezil — osramoćen, obrukan,

čava Srbina koji, iako se preverio, nije od Turaka ništa primio ni u pogledu vere ni u načinu života, niti zna ni turski ni arnautski. Najneugled– niji poturica kojem se podsmevaju i Turci i Srbi.

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

REČNIK (Skraćenja: grč.—grčki, jevr.—jevrejski, lat.—latinski, nem. —nemački, tur.—turski, fr.—francuski, crkv.-slov.—crkvenoslovenski.) Abukazem, tako se potpisuje poznati srpski književnik dr.

Popović, Jovan Sterija - POKONDIRENA TIKVA

VASILIJE: I ona je moja? FEMA: Uj, samo pod tim ugovorom da š njome francuski govoriš. VASILIJE: I turski, ako oćete, samo kad je moja. FEMA: Da vidimo. Les fines, les lamors.

Jakšić, Đura - STANOJE GLAVAŠ

A u Nemca sam morô trpeti Podsmeha glatkog strašnu porugu; Turčin me, opet, turski učio Da mirno gledam muke bratove; I ja sam gledô u lice bledo, Gledô sam one crne zenice Gde se u mutnoj krvi

“ Reci slobodno, „Kako je turski konji gaziše, Tu bledu glavu!...“ Ili drukčije: „Kroz hladan suton gore zelene Gredô sam danas živim očima Nasilja

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

000 ljudi) na brdu Tresibabi, južno od Knjaževca. Hafis i Sulejman (tada je u turski logor stigao Ejub-paša i sam lično preduzeo komandu nad vojskom Hafisa i Sulejmana) udare na njega 22 jula.

Sutra dan Turci uđu u varoš i postupe s njom po turski. Od Zaječara vodi jedan drum najpre y južnom, a posle u jugo-istočnom pravcu preko Grljana, Planinice, pa dalje sve uz

položaje i bila je čas tursku artiljeriju, čas kolone, koje su se kao potpora sklonile u kakav šumarak, a čas i sam turski streljački lanac.

Suzbijenu konjicu dočeka razvijen turski pešački lanac, propusti je iza sebe, a sam pođe napred; konjica pođe poizdalje za njim.

Naše se kare opet povukoše i pustiše preda ce streljački lanac, koji otvori vatru na turski streljački lanac i zaustavi ga u napredovanju.

Dok se ovo zbivalo na našem desnom krilu, na centrumu je tekla strašna borba. Turski lanac spočetka beše zaustavljen u svome napredovanju ali se naskoro opet krete. To kretanje išlo je ovako.

Još se ovda onda čula po koja usamljena puška; to se pozdravljaju poslednji uporni borci. Naskoro i to prestade; turski topovi poslaše još nekoliko metaka za našom vojskom, pa i oni umukoše i nasta večernja tišina koja se čudno odzivaše u

S bojnoga polja izretka se čuje tek po koja puška. Topovi takođe slabo rade. Jedan turski top s visa svakih deset minuta šalje po jednu granatu koja uvek preleti visoko nada mnom i udari tamo negde dole u

I zaista, paljba poče da se učestava, a naskoro se začuše i turski ubojni rogovi: ta ti, ta ti, ta ti.... Nebo je bilo čisto kao staklo, istok preliven svetlim rumenilom, vazduh tako

Pucnjava je pacla, pukot se sa čudnom praskom razlegao po rosnim gajevima. Turski ubojni rogovi imaju neki za čudo melanholičan tanak zvuk, i taj se tužan zvuk, zvonak i jasan kao medenica, nosio i

i taj se tužan zvuk, zvonak i jasan kao medenica, nosio i razlivao vlažnim jutrenjim vazduhom, prodirući u samu dušu. Turski su rogovi odjekivali: tra ti.. tra ti.. tra ti..., našto je naša truba odgovarala punim, razvučenim glasom: ta.. ti..

Ja se ne razumem u vojničkim stvarima, ali ono su na kosi topovi — turski ili naši? — ja to ne znam. Komarov prvo pogleda golim okom, posle uze dogled i dugo je rasmatrao.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Popović MILOŠ SVETIĆ PRVI PRELAZAK CRNOGA ĐORĐA iz Serbije u Srem, pa u Krušedol manastir, pred nemačko-turski rat, okolo godine 1787.

Caelo Muѕa beat Sіc Iouіѕ іntereѕt optatіѕ epulіѕ іmpіger Herculeѕ Horatіuѕ Dosta se krvi prolivalo srpske u okovi turski, Stradala nevina deca u majčinoj utrobi grozno, Gnusnim i bludom čistota oskvernjena device, braka; Obraz i zakon, i

Pa ode s oba svoja verna druga U turski tabor, kako zora svanu, Na mamnom daru Muratu se ruga I zadade mu odmah smrtnu ranu.

g. na strani 175, pod naslovom „Male otečestvene znamenitosti“, sledujuća verstica: Kad je Turski car Amurat knjazu od Serbije Buleu (Buleus) rat navestio i kad su se obe vojske kod Save na ravnici Kohovana (Cohovan)

Jakšić, Đura - JELISAVETA

A ja ću donde Miru gledati... TREĆA I ČETVRTA POJAVA [Staniša, Boško, Bogdan i Stanojlo odlaze u turski tabor, gde dobijaju pomoć.] PETA POJAVA [Crnogorci se spremaju za otpor.] ŠESTA POJAVA U kneževu dvoru.

(Metaniše.) Alah il alah! Čujete l’, deco? Serdar vam sedi turski govori, I nisam Srbin!... Ja sam musliman! A i kako bih Srbom postao Kad su mi deca Turci rođeni?... Na noge, deco!

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

— Kad ne mogu knezovati kô što su mi stari knezovali, neću da budem ni turski alabaš! — govorio je Relja ponosito. Silno je mrzio čaršilije i rijetko je silazio u čaršiju.

Ne ide, djeco, pa et'!... Neko veli: ovo — ono... turski sud!... Mrijeti valja — nije ni za turskog zemana bilo prave, ama... Nemojte, moja rođena djeco!

— Stoj, ne pucaj! — viknu' ja. — Stoj ne pucaj! Drž'te se reda i komande! Ovo je turski asker. Da i' najprije pitamo, braćo, što traže oni ovuda? — Ama šta ćemo i' pitati, krst im nji'ov!

velevlažni gospodine, pa se bojim da ćeš pomisliti da je 'valim, a ne 'valim je, već ti po pravdi kažem: da se pečem turski zeman povrati, ona bi mogla sa svojom pameti nasred Banje Luke kadija biti. Ja velim: kadija. Kakav kadija!

kao uzvik znači preklinjanje; baš, upravo ardović — burence aršin — stara mera za dužinu (između 65 i 75 sm) asker — turski vojnik asli — sasvim, potpuno at (hat) — dobar konj babina uka — olujno vreme kad krajem marta udari sneg badanj —

— činovnik u gruntovnici, nadleštvu u kome se vode zemljišne knjige deverati — teško živeti, mučiti se delija — turski vojnik; junak dert — jad, tuga, briga divanana (divanhana) — „prostrana prostorija na spratu, u starim bosanskim

misirača ― bundeva mliti ― misliti mrlinaš ― strvinar muktar ― starešina mahale (reona) u gradu, seoski starešina, turski državni činovnik munara (minare) ― visoki vitki toranj džamije s kojeg mujezin poziva muslimane na molitvu mur (muhur)

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

U bici su poginula dva vladara, srpski i turski (knez Lazar Hrebeljanović i sultan Murat), i jedan prestolonaslednik (Jakub, sultanov sin), a osmanlijska najezda na

Dok življah ne mogaše me turski car nikojim junaštvom, nikakvim darovima, pa ni borbom ni velikom silom sa moje zemlje potisnuti niti pobijediti.

najmoćnijeg srpskog oblasnog gospodara i savladara cara Uroša Nemanjića - kralja Vukašina Mrnjavčevića, Marko je postao turski vazal posle pobede Osmanlija na Marici 1371. godine i kao vazal poginuo u bici na Rovinama 1394.

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

Odozgo, sa strane, videla se cela gornja varoš. Turski deo, zbijen, kao u rupi, pun krovova, čardaka, krivih tesnih ulica; sa sahat-kulom, amamom.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

(BELI) KRIN Lilie (lіlіum candіdum). (Beli) krin, ljiljan, lijer (grčke reči), zanbak turski), bogorodičino cveće, bela bogiša (upor. Šulek; Sofrić, 146), ivanovo cveće (Vrčević, Pomanje, 43).

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Mene zagolica grlo i nos i prohte mi se da se napijem kave i napušim duvana kao kakav turski paša. To sam i radio. Sa dimom duvana i mirisom kave izleteše kroz otvoreni prozor stid, očajanje i bes.

U svima vratima sale i prozorskim udubljenjima uzeli su mesta turski policajci. Vazduh se ispunio smradom i prolamao od divljačke vike.

Tu saopštavamo jedan drugome novosti, a tu, bome, i lepo pazarim. Ta se gospoda živo interesuju za turski biser, svilu, damast i ružino ulje.

Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA

— tako me je porazilo, da su moja čuvstva sasvim oladnila, i da je meni sada svejedno ili ja za venčavanje čula ili za turski dugački čibuk.

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

O rupa; Š plot kojim je ograđen šljivak; H nogare za struganje drva; U raklje za ražanj; T čiviluk za vešanje odela; D turski nužnik, a F tetka Persa, famulusova žena, koja je odista nesnosno ziparala po školskom hodniku, naslanjajući uvek ruke

Stanković, Borisav - KOŠTANA

GRKLjAN (uplašeno): Šta, gazdo? MITKA (još mračnije): Žal, bre, da sviriš. A kako moj žal nigde — nigde dokle turski hat ide — nigde ga nema! STOJAN Košto, pesmu! Glas tvoj! Samo tvoj glas! Marko, vino! Vino, svu mladost da ispijem!

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

sloja koji se vezao za tursku upravu i bio njeno uporište (knezovi, slobodni seljaci i Vlasi-stočari, koji su bili i turski vojnici) i nepostojanje sve do 1557.

prikazan Starina Novak u pesmi Starina Novak i knez Bogosav: tamo nepodnošljivi zahtevi proklete Jerine, ovamo obesni turski mladoženja, nije dobro ni jedno ni drugo.

Taj domaći sloj (knezovi, slobodni senjaci, Vlasi-stočari, koji su bili i turski vojnici) u očima raje morao je predstavljati mrskog izdajnika.

Banović Strahinja je onaj junak kome je turski derviš uputio laskave reči: Tvome đogu i tvome junaštvu svud su brodi đe gođ dođeš vodi.

crkve doprinosila je i činjenica da su se klasne razlike podudarale sa verskim: na jednoj strani bili su eksploatatori turski feudalci, a na drugoj strani eksploatisana hrišćanska raja.

Ali glavni napad izvršen je tek godine 1439. „Dok je turski vazal Stjepan Vukčić pustošio zapadne krajeve despotove zemlje, počeo je sultan lično opsadu Smedereva.

Njome je upravljao vojvoda Komnen, namesnik despotov u Baru. U Smederevu je bio postavljen za zapovednika sin Evrenosa, turski vojskovođa Isak, ranije namesnik u Skoplju.

“ Ubrzo posle ove bitke (1528) Turci su, osvojivši Krbavu i Liku, „osnovani lički turski sandžak, sa znatnim mestom Udbinom“.

U kasnija vremena, kad bi se u nekom kraju hajdučka borba utišala i turski zulumi povećali, žalost za junacima kao što su Dojčin, Prijezda, Kajica, Oblačić Rade, Zmaj-despot izlivala se kroz

A kad ni potjera ne može ništa da im učini, onda Turci iziđu na teftiš, tj. kakav veliki starješina turski iziđe s podosta momaka u narod, pa zatvorom, bojem i globama nagoni kmetove i rodbinu hajdučku da se traže hajdučki

godine, u bitke na Ivankovcu i na Mišaru, u prvi i drugi ustanak, kojima su zauvek raskinuti turski okovi. 7 Pesme o uskocima Naziv uskoci dobili su oni ljudi koji posle pada Bosne (1463) i Hercegovine (1482) nisu

do 1683. godine uskocima je vrlo teško pao jer su bili željni sukoba s Turcima. I pre nego što je izbio novi mletačko-turski rat, neki od ovih neukrotivih buntovnika (među kojima se najviše istakao Ilija Mitrović, brat Stojana Jankovića)

Ćopić, Branko - Orlovi rano lete

Bljesnu njegovo srebrom okovano oružje. Nešto zaškripa duboko u šumi. Zar to ne vuku glomazan turski top da gađaju hajdukovu kolibu?! — Jovanče! Hajdukov grob ćuti u sjenci divlje kruške na ivici Gaja.

Pa bi se tom prilikom sjetio i svog čukundjeda Jovančeta neustrašivog hajduka, na koga su morali vući top, garav turski top i on bi uzdahnuo: — Ovako bi i on prolazio: opasan i s puškom o ramenu.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

A drugih nedelja i svetcem nikad. Eto to je pravo Muhamedov zakon i turski adet; jošte da okne varzilom nokte, te prave kadune!

« TURSKI CAR PAJAZIT Proznao je na sebi ovo prevrtušno vreme i turski car Pajazit, kojino je na velikom glasu bio i malo nije

« TURSKI CAR PAJAZIT Proznao je na sebi ovo prevrtušno vreme i turski car Pajazit, kojino je na velikom glasu bio i malo nije svu zemlju preuzeo.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti