Crnjanski, Miloš - Seobe 2
Na nebu je tek bilo svanulo, ali je bilo još puno zvezda, a psi su na avliji, uplašeni, lajali. U prvim kolima, zaogrnuta, crnim, putničkim, ogrtačem, sedela je Ana, nadneta, nad kolevkom, u kojoj je spavalo, uvijeno u beo jorgan, njeno
Milićević, Vuk - Bespuće
U ćošku, pored hladne peći, na maloj tronogoj stoličici, sjedila njegova mati zaogrnuta i sva u crnini. Kad je ušao, ona se nije ni makla, nije otvorila usta, već digla samo oči i pogledala ga jednim čudnim
Ćipiko, Ivo - Pauci
Miran je. Božica će sigurno doći, a kad dođe, znaće šta da radi, — odlučio je danas. I cura dolazi, kao i on zaogrnuta svojom novom, curskom kabanicom koju Radi u prćiju nosi. — Božice!